Vrtoglave cijene onkoloških lijekova zabrinjavaju stručnjake

Niz novih lijekova za
maligne bolesti obećava sve bolje liječenje dugotrajnijeg učinka s
manje negativnih nuspojava no njihova sve veća cijena jedan je od
najvažnijih razloga za zabrinutost, pokazao je godišnji kongres
Europskog udruženja za medicinsku onkologiju (ESMO) u Madridu.

Novi vrtoglavo skupi lijekovi koji pomažu imunom sustavu da se
bori protiv tumora mogli bi s vremenom postati dio koktela lijekova
povećajući prosječne troškove liječenja, koji su već sada oko sto tisuća
dolara godišnje, na još više iznose.

Istodobno, drugi se skupi lijekovi koriste u kombinacijama
lijekova koje postižu impresivne rezultate u borbi protiv malignih
bolesti uključujući tumore dojke i kože.

Upravo se problem vrtoglavih cijena, jednako kao i sigurnost i
efikasnost lijekova, pokazao kao jedna od najvažnijih tema za gotovo 20
tisuća onkologa koji su se okupili na godišnjem kongresu u Madridu.

– To će biti veliki problem za društva – kaže Solange Peters,
stručnjak za karcinome u sveučilišnoj bolnici u Lausanneu i član
obrazovnog programa ESMO-a. “Radimo na tome da onkolozi budu svjesniji
troškova.”

Sve skuplji lijekovi znače povećani financijski teret i za
zdravstvene sustave koji se već sada bore da svladaju troškove koje nosi
sve starije stanovništvo i za pacijente koji moraju iz svoga džepa
plaćati troškove na tržištima poput SAD-a.

– Financijska toksičnost odnosno financijski teret maligne
bolesti za pacijente je nuspojava koja je jednako teška kao i
iscrpljenost ili mučnina – ocjenjuje prošlog tjedna u izvješću
konzultantska tvrtka IMS Health koja navodi da se prosječna cijena
onkoloških lijekova gotovo udvostručila u deset godina i sada iznosi
prosječno 10 tisuća dolara mjesečno.

Udruženje američkih osiguravateljskih kuća America’s Health
Insurance Plans kaže kako je zabrinuto astronomskim cijenama koje prate
poplavu novih lijekova za maligne bolesti a porast cijena također je
zabrinuo i institucije u Britaniji, Francuskoj i Italiji.

Imunoterapija koja djeluje blokiranjem sposobnosti tumora da se
kamuflira od napada imunog sustava ima potencijal dovesti bolest u
stanje dugotrajnog mirovanja. Ovog je mjeseca u SAD-u izdano prvo
odobrenje za lijek koji blokira bjelančevinu poznatu kao PD-1
farmaceutskoj kući Merck a objavljeni su i prvi rezultati kasne faze
ispitivanja drugog PD-1 lijeka koji radi Bristol-Myers Squibb.

Visoke cijene osnova su za predviđanja da će prodaja tih novih
lijekova za tvrtke poput Bristol-Myers Squibb, Merck & Co, Roche i
AstraZeneca značiti promet veći od 30 milijarda dolara godišnje.

No istraživaje ESMO-a pokazuje da pacijenti u siromašnijim
dijelovima Europe već sada ne mogu doći do postojećih lijekova poput
Rocheova Herceptina za rak dojke, pa će imunoterapija biti izvan dosega u
većini od 131 zemlje koje su predstavljali onkolozi na konferenciji u
Madridu.

Čini se da imunoterapija djeluje kod sve većeg broja malignih
bolesti što sugerira da bi mogla postati okosnica terapije na isti način
na koji je to danas kemoterapija.

Novi podaci o kliničkim iskustvima predstavljeni u Madridu
pokazuju da učinkovitost takve terapije prelazi izvan okvira melanoma,
koji je bio prvotni fokus, i da djeluje i na maligne bolesti pluća,
bubrega, mjehura, glave i vrat te želuca.

Predsjednik ESMO-a Rolf Stahel kaže kako bi se mogli pokazati
posebno korisni u bolestima poput raka bubrega ili pluća gdje je sporiji
razvoj bolesti kompatibilan s imunoterapijom.

Nove imunoterapije ipak pomažu samo nekim pacijentima i ne
djeluju tako brzo kao ciljani lijekovi što znači da bi najbolji pristup
bio razvoj koktela lijekova.

– Mi predviđamo kombinacije – kaže Johann de Bono iz britanske
bolnice Royal Marsden i voditelj znanstvenog odbora ESMO-a. “Postoje
novi putovi za stvarne promjene prakse u svijetu iako postoji očigledni
zabrinjavajući faktor troškova.”

Liječnici do sada u imunoterapiji imaju na raspolaganju samo
dvije vrste inhibitora PD-1 i srodnog PD-L1 te CTLA4. No postoje mnoge
druge točke imunog sustava koje se mogu ciljati i neke poput OX40 već su
predmet prvih faza istraživanja.

Jeffrey Weber, onkolog s Moffitt centra za rak na Floridi koji
je vodio većinu istraživanja lijeka Opdivo Bristol-Myersa uvelike
vjeruje u potencijale imunoterapije no dijeli zabrinutost zbog cijene.

– Mi smo zapravo došli do maksimuma kojeg možemo ili želimo
plaćati za te vrste lijekova pa je problem kad ih počnete kombinirati – kaže on. “Može samo eksponencijalno rasti pa će narasti na iznos od
milijun dolara godišnje za liječenje – to će biti suludo”.

Tržišna utakmica između tvrtki možda će nešto sniziti cijene jer
nema snažnog dokaza da se razlikuju PD-1 ili PD-L1 lijekovi za koje se
vjeruje da će igrati središnju ulogu u budućim kombinacijama lijekova.

Stručnjaci vode rasprave i o tome treba li testirati oboljele od
raka prije liječenja kako bi se vidjelo nose li njihovi tumori biološke
markere što bi značilo da imaju veće izglede da odgovore dobro na
liječenje, ograničavajući tako broj onih koji bi se liječili novim
lijekovima.

Takvi biomarkeri već se koriste za druge onkološke lijekove koji djeluju samo ako postoje određene mutacije gena.

No situacija nije crno-bijela s novim lijekovima i neki onkolozi
strahuju da bi to isključilo pacijente kojima bi mogli koristiti.

Farmaceutske kuće pak poručuju da trebaju imatu dobru zaradu kao
nagradu za ulaganja u istraživanja. Na istraživanja liječenja raka
otpada 23 posto od 70 milijarda dolara koje je farmaceutska industrija
prošle godine potrošila na istraživanja. No i oni priznaju da postoji
gornja granica financijskih mogućnosti društva.

– Spremnost na plaćanje u onkologiji veća je nego u drugim
područjima zbog hitnosti no postojat će gornja granica – kaže Joerg
Barth, voditelj onkologije u njemačkoj farmaceutskoj tvrtki Boehringer
Ingelheim.