U Splitu se obilježava 50 godina od Hrvatskog proljeća

Nakon isteka tjedna u kojem smo sa dubokim pijetetom
obilježili žrtvu Vukovara i Škabrnje, ulazimo u tjedan u kojem će se u Splitu
obilježiti 50. obljetnica Hrvatskog proljeća.

Hrvatsko proljeće kao svenarodni pokret, u svojem punom
sjaju se događa 1970./71. godine.

Glavni akteri su bili Matica hrvatska i studenti Hrvatskog
sveučilišta te progresivni dio CK SKH na čelu sa Savkom Dabčević-Kučar i Mikom
Tripalom, a koje su slijedili Pero Pirker, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić,
Ivan Šibl i niz drugih tada uglednih političara. No, ne za dugo!

Početkom prosinca 1971. godine. u Karađorđevu i pod
patronatom Josipa Broza Tita i Vladimira Bakarića, se događa osuda tobožnjeg
„hrvatskog nacionalizma“ i smjena odnosno prisila na abdikaciju političkog rukovodstava
RH.

Iza toga slijedi „sječa glava“ na svim razinama vlasti i
fakultetima, sudski, politički i policijski progoni ili radna marginalizacija
više od 50 tisuća hrvatskih domoljuba.

Nastupa „hrvatska šutnja“ i traje sve do 1989. godine.

Oni koji su se drznuli nešto kazati ili napisati suđeni su
na višegodišnje zatvorske kazne. Najpoznatiji takav slučaj je slučaj Marka
Veselice. Zbog intervjua Der Spiegelu, koji je dao 1980. godine osuđen je na 11
godina zatvora i četiri godine zabrane javnog istupanja nakon izlaska iz
zatvora.

Hrvatsko proljeće obilježavamo u slobodnoj i neovisnoj
hrvatskoj državi što niti najveći optimisti iz vremena „proljeća“ nisu mogli
očekivati ili barem sanjati.

Upravo stoga, s obilježavanjem 50. obljetnice u organizaciji
Inicijativnog odbora krenut će se od Središnjeg križa hrvatskim braniteljima
Domovinskog rata, na Lovrincu, bez čije žrtve ne bi bilo niti slobode niti
države. Križ kao simbol žrtve i uskrsnuća.

Hrvatski narod je patio i bio žrtvom više stoljeća, a od 1. prosinca
1918. godine osobito, da bi mu, uz veliku i najveću žrtvu što može učiniti
jedan narod, kroz Domovinski osloboditeljski rat uskrsnula suvremena hrvatska
država.

 Dana 24. studenog, točno nakon 50 godina kako je proglašen
štrajk na Pravnom fakultetu u Splitu, u 10.30 sati, „proljećari“ će se okupiti
na groblju Lovrinac te odati počast hrvatskim braniteljima i glavnim protagonistima
studentskih previranja na splitskim fakultetima inositeljima „proljeća“ (Damir
Petrić, Zvonimir Puljić, Mladen Vidović, Željo Barišić „Abel“ i prof. Ivan
Bošković).

Svjesni su kako ima još imena čije grobove bi trebali
posjetiti i zapaliti im svijeću, kao npr. profesori Andrija Dujić, Ivo
Petrinović, Joško Perlain, Ivan Bilić te Mirko Dragović kao politički radnik i niz
drugih.

Istog dana položit će cvijeće i zapaliti svijeće Petru
Šunjiću u Gizdavcu, Tomi Matkoviću u Medovu Docu i Mati Kusturi u Slivnu, a
naknadno Anti Štambuku u Sumartinu.

No, za sve njih i tisuće drugih koji su stoljećima sanjali
hrvatsku državu kao i onima koji su ugradili svoje živote u njene temelje
služit će se Svetu misu zadušnica, u Sv. Dominika, 27. studenoga u 14 sati.

Središnji događaj programa će biti 27. studenog (subota), u
12 sati na Pravnom fakultetu u Splitu, predstavljanjem knjige „HRVATSKO
PROLJEĆE U SJEĆANJU SPLITSKIH PROLJEĆARA“ – Zbornik radova 13-ero sudionika „Proljeća“.

Skup na Pravnom fakultete je otvoren za javnost
(epidemiološke mjere nas ograničavaju u broju nazočnih), a očekuje se dolazak prvog
studenta-prorektora Ivana Zvonimira Čička, a možda bude i još poneko ime iz
vrha studentskog pokreta.

Prije predstavljanja knjige, bit će odana počast prvom
predsjedniku dr. Franji Tuđmanu kod spomenika na rivi, u 11 sati