Više stotina građana, nedaleko od lokacije na Spinutu na kojoj grad Split želi postaviti press kontejnere, pješačili su preko pješačkog prijelaza i tako na sat vremena zaustavili promet.
Poruka je jednoglasna- otpad iz uže gradske jezgre smrdi i ne želimo da bude u našem dvorištu!
Pogledajte našu fotogaleriju...
Montažom prvih energetski učinkovitih svjetiljki u
Ulici Iva Dulčića sredinom veljače započeli su radovi na cjelovitoj
modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na čitavom gradskom
području, a zaključno s 26. ožujka u preko 50 ulica montirano je ukupno 1300
novih svjetiljki, što je više od jedne trećine ukupnog broja svjetiljki koje će
se postaviti u okviru ove investicije.
Postavljanje nove rasvjete u cijelosti je provedeno u Ulici dr. Andrije Hebranga, Zagrebačkoj ulici, Ulici Petra Krešimira IV, u ulicama Ćira Carića, Ivana Meštrovića, Ivana Zajca, Iva Dulčića, Miljenka Bratoša, Vatroslava Lisinskog, na Liechtensteinovom putu, Obali pape Ivana Pavla II, na petlji na Ilijinoj glavici, na potezu od Batahovine, preko Sustjepana, Čajkovića, Komolca i Rožata do Mokošice te u Vinogradarskoj ulici i ulici Od Izvora u Novoj Mokošici.
U periodu do 26. ožujka nove energetski učinkovite i ekološki prihvatljive LED svjetiljke postavljene su i u još četrdesetak ulica na užem gradskom području, od kojih se veliki dio odnosi na manje i poprečne ulice te one van glavnih prometnih pravaca.
Rasvjetna tijela koja se postavljaju u okviru projekta „Modernizacija javne rasvjete Grada Dubrovnika“ osiguravaju ravnomjernu osvijetljenost javnih površina, a njihovim korištenjem ne dolazi do neželjenog rasipanja svjetlosti izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti čime se efikasno sprečavaju efekti svjetlosnog onečišćenja.
Izvođač radova je tvrtka Veritas Esco iz Splita, a vrijednost ugovora potpisanog sredinom prosinca 2022. godine iznosi 6.247.500,00 kuna s PDV-om (829.185,75 eura). U ugovorenom roku od 120 dana na području čitavog grada bit će, u fazama, postavljeno i zamijenjeno ukupno 3739 novih LED rasvjetnih tijela čime će noćne vizure Dubrovnika dobiti posve novi izgled.
Realizacijom navedenog projekta, podsjetimo, postiže se ekološki benefit smanjenja svjetlosnog onečišćenja, dok će s financijske strane biti ostvarene značajne uštede koje će se ogledati kroz smanjenju potrošnju električne energije i manje troškove održavanja.
Marko Matijević (na fotografiji desno), dr. med., specijalizant kardiotorakalne kirurgije i predstavnik Centra u Gradskom vijeću Grada Splita uputio je otvoreno pismo javnosti, koje prenosimo u cijelosti:
Kao pacijent, trebate znati da liječnik smije raditi najviše devet sati dnevno, no dnevno vrijeme rada može se produžiti na 10 sati, ali ne više od dva puta tjedno. Liječnici ne smiju raditi više od 56 sati tjedno i njihovo ukupno vrijeme rada u razdoblju od dva tjedna ne smije biti dulje od 90 sati. Radno vrijeme može se produljiti, ako je potrebno, na najviše 60 sati u jednom tjednu. Takvo je produljenje moguće pod uvjetom da liječnik radi u prosjeku 48 sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.
Ovo vam kao osobi koja želi da ga liječi odmoran i zadovoljan liječnik, sigurno dobro zvuči, zar ne? Međutim, postoji jedan problem, ova pravila se ne odnose na liječnike, nego na vozače kamiona!
Ukratko, naš sustav dopušta da vas, vašu djecu, roditelje, prijatelje i sve ostale mogu pregledavati ljudi koji rade više od 24 sata u komadu, kojima je u tom trenutku mozak potencijalno poput kuhane kaše i koji mogu učiniti grešku kobnu po vaše zdravlje ili život. Za takve će greške liječnici odgovarati pred zakonom, ali vaše zdravlje ili život vaših najmilijih nikakve kazne neće vratiti.Pojasnit ću na vlastitom primjeru: prošla godina imala je 250 radnih dana, odnosno 2000 radnih sati, a ja sam ih odradio 2730. To je punih 730 radnih sati više od predviđenog, što znači da sam od planiranih 250 osmosatnih radnih dana odradio 341 dan, iz čega proizlazi da bi svaki mjesec u godini imao samo dva dana odmora.
Nitko me nije pitao mogu li takav radni ritam fizički i psihički izdržati, a istovremeno zadržati maksimum kvalitete rada. Nas liječnike to nitko nikada ne pita: od nas se očekuje da šutimo i radimo. Mi to već godinama i činimo jer medicina nije posao, već poziv kojeg je svatko od nas svjesno odabrao i u nijednom trenutku ne postoji dilema hoćemo li pomoći pacijentima kojima smo potrebni ili dići ruke od svega.U svakom smo trenutku bolno svjesni činjenice da je našim pacijentima teže nego nama i zbog toga, čak i u ovako destruiranom zdravstvenom sustavu, uspijevamo držati glavu iznad vode i uvijek odraditi sve što je potrebno.
U momentu kada smo osvijestili da se naša savjest i naš sustav vrijednosti nemilosrdno iskorištavaju i pružaju alibi nesposobnim, korumpiranim birokratima koji su svojim lošim odlukama potpuno razorili cijeli zdravstveni sustav, došli smo do granice na kojoj podvlačimo crtu i kažemo - dosta.Puna nam je kapa tapšanja po ramenima i klimanja glavom. Dosta nam je izrabljivanja, političkog kadroviranja i stihijskog vođenja zdravstvenog sustava. Želimo pristojne uvjete rade i pristojne osnovne plaće. Ne želimo više trošiti svoje živote radeći prekovremeno do granica iznemoglosti. Nećemo više dopuštati poniženja i degradiranja jer bitku protiv ovako nakaradnog sustava takvi ne možemo izboriti.
Želimo da medicina bude ono što i zaslužuje – struka koja privlači najbolje i koja im onda omogućava da budu još bolji. To je najmanje što naši građani zaslužuju u 21. stoljeću. Želimo biti zdravi i želimo da i oni budu zdravi, da bismo se onda zajedno borili za bolje, pravednije društvo koje svi zajedno zaslužujemo.
