Trogir: Spomen – ploča “Lijepa naša domovino” simbol borbe za očuvanje hrvatskog identiteta

Hrvatski pjesnik Antun Gustav Matoš rekao je kako je francuska himna Marseljeza doprinijela za prava ljudi u cijelom svijetu i za ponos Francuzima više nego sve knjige koje su napisane. To naravno može biti malo pretjerano ali kazuje istinu da himna ako je dobro “pogođena“ budi velike emocije kod ljudi.

–   Naša himna “Lijepa naša domovino” malo je drugačija od drugih jer je potpuno posvećena zemlji, dakle prostoru na kome su živjeli naši stari i koju bi mi trebali sačuvati za buduće naraštaje. Trogirani su primijetili da postoje snage koje nas hoće izmjestiti iz naše zemlje i nisu to dali. Uvijek iznova su pokazivali ljubav prema himni i time dokazali ljubav prema Hrvatskoj – riječi su to akademika Stjepana Damjanovića, predsjednika Matice hrvatske kojima se jučer u Trogiru obratio sudionicima proslave 180. obljetnice otkako je Antun Mihanović napisao stihove hrvatske himne “Lijepa naša domovino”, a koja za Trogir ima posebnu važnost.

Naime, Trogir je jedinstven u Hrvatskoj jer je spomen-ploča s dijelom stihova himne postavljena na pročelju današnje zgrade gradske uprave tri puta na istom mjestu. Zato su u sklopu jubileja spomenute 180. obljetnice Grad Trogir, gradski Muzej te ogranak Matice hrvatske i društvo “Radovan” odlučili proslaviti 80. obljetnicu od prvog postavljanja spomen – ploče, 44. obljetnicu drugog postavljanja i 25. obljetnicu trećeg.

Pokroviteljstvo je prihvatila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Stoljetna borba za očuvanje hrvatskog identiteta

Na gradskom trgu gdje je bila središnja proslava okupili su se brojni građani, a posebno svečano i dirljivo bilo je kada je orkestar Narodne glazbe svirao himnu, a pjevali je trogirski zborovi i klape. Ponosni su u tom trenutku bili Trogirani na svoje domoljublje te se i oni pridružili uzvanicima paleći svijeće ispred vijenca postavljenog u neposrednoj blizini spomen-ploče koja svjedoči o stoljetnoj borbi za očuvanje hrvatskog identiteta grada Trogira.

Izaslanik predsjednice RH Andro Krstulović-Opara istaknuo je kako je prihvativši pokroviteljstvo, predsjednica s posebnim zadovoljstvom “počastila“ tu proslavu.

–   Naša himna govori o ljepoti, pitomosti i plemenitosti. Trogirani se nisu dali i tri puta su postavljali spomen – ploču. Na to trebaju biti ponosni – kazao je Krstulović-Opara.

 Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja rekao je kako su nacionalni simboli za svaki narod temeljna njegova vrijednost te da je Hrvatska po njima poznata u svijetu.

–   To su himna, zastava, grb, jezik i križ. Nije dovoljno samo izvjesiti te simbole već djelima raditi za svoju domovinu, a to su Trogirani dokazali vrativši ploču 1971.god. i 1990.god. s čvrstom vjerom da će tamo još stoljećima stajati – rekao je župan.

Prof.dr.sc. Goran Dodig sudionik Hrvatskog proljeća podsjetio je kako dinamika postavljanja i skidanja ploče na vrlo zanimljiv način ocrtava političku orijentaciju Trogira u proteklih stotinjak godina.

–  Valja odati priznanje ljudima koji su u turbulentnim vremenima postavljali ploču kao simbol domoljublja svog naroda i države. Ta činjenica obvezuje one koji danas bez straha mogu iskazati svoje domoljublje da se s dužnom odgovornošću odnose prema himni i toj ploči kao simbolu državnosti – rekao je Dodig.

Natpis s ploče zauvijek u srcima Trogirana

– Ovu našu ploču uvijek su skidali oni koji su provodili nenarodni režim. Kad je 1990. godine ponovno postavljena Trogirani su kazali: “Kamen odbačeni postaje kamen zaglavni da se više nikada ne skine“ – poručio je gradonačelnik Trogira Ante Stipčić.

Njegov zamjenik ujedno i predsjednik organizacijskog odbora Radovan Slade-Šilović ustvrdio je kako će ploča ostati zauvijek tamo ako sve ono što je na njoj uklesano bude urezano i u srcima Trogirana.

Začudno je kako takva jedna kamena ploča s natpisom djela Hrvatske himne “Kud li šumiš svijetu reci da svoj narod hrvat ljubi“, može izazvati toliko povijesnih faktografskih uspomena. Naime, svaki put kad bi ideologije režime pokazale svoju brutalnost opstanak ploče s riječima himne na pročelju Knežvog dvora u Trogiru došao bi u pitanje kao i ljudi koji su u Lijepu našu vjerovali. Ploča je od ovih 80 godina, 46 godina  “odležala“ u progonstvu, ali ipak danas se bijeli na pročelju zaslugom onih koji su oduvijek bili vizionari i vjerovali u neovisnost Hrvatske države.