Obama za novi klimatski dogovor koji briše sve podjele

Američki predsjednik Barack Obama rekao je u utorak da bi novi globalni dogovor o klimatskim promjenama trebao sadržavati snažne obveze zemalja rastućih gospodarstava i prevladati staru podjelu na bogate i siromašne koja je dosadašnjim UN-ovim pregovorima onemogućavala napredak.

Obama je na klimatskome summitu rekao da želi potaknuti politički rad na globalnome sporazumu o klimatskim promjenama koji bi se donio 2015., te o popisu starih i novih obveza koji je pripremila njegova administracija.

Po njegovim riječima, novi “globalni dogovor” mora sadržavati obveze zemalja čija gospodarstva jačaju, pa će se povećati i količina stakleničkih plinova koje emitiraju.

– Ovaj put trebamo dogovor koji će odražavati ekonomsku stvarnost u idućem desetljeću, a i poslije – rekao je Obama. “Dogovor mora biti ambiciozan jer to zahtijeva veličina toga izazova”.

Obama je rekao kako se prije izlaska za govornicu sastao s zamjenikom kineskoga premijera Zhangom Gaolijem i da su se njih dvojica složila kako je pred Kinom i SAD-om, kao zemljama koje emitiraju najviše stakleničkih plinova “odgovornost da budu u tome predvodnice”.

Nakon Obaminih riječi Zhang je obećao da će Kina nastojati obuzdati svoju rastuću emisiju ili je barem do vrhunca dovesti “što prije”. To je pitanje ključno za UN-ove razgovore, a neki kineski vladini savjetnici drže kako bi se to moglo dogoditi nakon 2020.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je pozvao svijet na “promjenu smjera” u borbi protiv globalnog zatopljenja na summitu o toj temi, a francuski predsjednik Francois Hollande najavio je da će njegova zemlja uplatiti milijardu dolara u svjetski fond za pomoć u prilagodbi siromašnih zemalja učincima klimatskih promjena.

– Klimatske promjene ugrožavaju teško stečeni mir, napredak i mogućnosti milijunima ljudi – rekao je Ban nazočnima, među kojima je više od 120 predsjednika država i vlada, uključujući i hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića.

– Moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju zagrijavanje – ustvrdio je, napomenuvši da svijet nikad u povijesti nije bio suočen s takvom globalnom prijetnjom kao što je zagrijavanje Zemlje.

Naglasivši kako “nitko ne može pobjeći od klimatskih promjena”, Ban je pozvao vlade da se obvežu ulagati 100 milijardi dolara na godinu u Zeleni fond za klimu, utemeljen prije pet godina u Kopenhagenu, ali kojem kronično nedostaje sredstava.

– Tražim od svih vlada da se obvežu na postizanje sveobuhvatnog značajnog sporazuma o klimi u Parizu 2015. i da učine sve što je u njihovoj moći da ograniče povećanje temperature u svijetu za najviše dva stupnja Celzija – što je kao cilj postavljeno u Kopenhagenu, kazao je glavni tajnik UN-a, istodobno se založivši na uvođenje poreza na emisije ugljičnog dioksida.

Na Banov zahtjev stigao je i prvi odgovor kad je Hollande s govornice u sjedištu UN-a najavio da će Francuska uplatiti milijardu dolara u fond za siromašne. – Francuska će tijekom nekoliko idućih godina dati milijardu dolara – kazao je.

I južnokorejski predsjednik Park Geun-hye obećao je da će njegova zemlja dati 100 milijuna dolara kako bi pomogla UN-u u borbi protiv klimatskih promjena, a njemačka kancelarka Angela Merkel još je u srpnju u ime svoje zemlje najavila uplatu od milijardu dolara fondu. Zemlje u razvoju odredile su 15 milijardi dolara kao ciljanu krajnju svotu u 2014.

Summit UN-a u New Yorku organiziran je kako bi se dao novi poticaj međunarodnim pregovorima o globalnom zatopljenju.