Tribina “Ima li Split problem s vrtićima” otvorila brojna pitanja

Javna tribina “Ima li Split problem s vrtićima?”, koju je u utorak popodne organizirao
gradski i saborski zastupnik Srđan Gjurković, otvorila je više pitanja nego što
se očekivalo. Osim što se odmah na početku definirao problem nedostatka vrtića
u istočnim dijelovima Splita te iznio podatak da se stotinjak djece godišnje ne
uspije upisati u gradske vrtiće, pa roditelji trebaju privatne plaćati i duplo
više, te mališane razvoziti po raznim dijelovima grada, od sugovornika i
publike u kojoj su bile odgajateljice iz vrtića čulo se dosta zapanjujućih
informacija.

– Gradski
vrtići se brinu za tri puta više djece nego privatni, a imaju čak 20 puta više
stručnih suradnika! Na više od 1400 djece u privatnim vrtićima dodijeljen je
samo jedan pedagog. Četvrtina splitske djece su građani drugog reda – upozoreno
je iz dobro pripremljene publike.

Na tribini su
sugovornici bili predsjednik Udruge privatnih dječjih vrtića grada Splita
Zlatko Gale, Nikolina Ergović Smolčić iz Kluba trudnica i roditelja Split,
osnivačica Dječjeg vrtića “Bajka” na Mejašima Ivanka Ninčević, novinarka
Slobodne Dalmacije Anita Matić i saborski zastupnik Srđan Gjurković. Na pitanja
je odgovarao i gradski vijećnik i sveučilišni profesor Goran Sučić iako nije
sjedio među govornicima.

– Ne postoji
privatno, vjersko i gradsko dijete. Dijete je dijete. U svakom vrtiću usluga
treba zadovoljavati standard i biti jednake cijene, to je naša intencija, dvije
godine pokušavamo to uskladiti, ali ne ide nam dovoljno brzo – rekao je Sučić,
pa se požalio da ga često ne razumiju ni u gradskoj upravi gdje u ‘odjelu za
prosvjetu ne radi nijedan prosvjetar, sve su pravnici’.

Zlatko Gale je
istaknuo da privatni vrtići mogu biti za roditelje jeftiniji ako Banovina
‘podeblja’ njihovo financiranje.

– Trenutačno je
za Grad Split tri puta jeftiniji privatni vrtić nego gradski. Mislim da Grad
nema viziju. Tražili smo ovakav sastanak, okrugli stol, ali kod gradske stručne
službe ne postoji interes za suradnju s nama, bez konzultacija donose odluke –
rekao je čelnik udruge koja okuplja privatne vrtiće.

Neiskorišteni EU fondovi

Srđan Gjurković
je iznio podatak da Grad Split godišnje izdvaja 87 milijuna kuna za predškolski
odgoj, što je respektabilnih 14 posto proračuna. 

– EU fondovi
totalno su neiskorišteni u ovom segmentu, a postoje sredstva i načini kako doći
do njih – rekao je Gjurković, dodavši da i inače nije problem naći novac ako se
zna što se želi.

Na tribini se
dotaknulo i teme da u Splitu ne postoji mogućnost organiziranog čuvanja beba od
šest mjeseci do godine dana, dakle predjasličke dobi. Kada se spomenulo pitanje
nemogućnosti ostavljanja djece u vrtićima iza 16 sati i vikendima,
odgajateljice su upozorile da roditelji znaju zloupotrebljavati djecu, te da ta
opcija ne treba sada biti predmet rasprave. Govorilo se i o novom državnom
pedagoškom standardu koji je, čulo se, skup lijepih neprovedivih želja.

– Kada bismo se
držali propisane kvadrature po djetetu, iz vrtića bismo trebali izbaciti 20 do
30 posto djece. Zbog čega je odlučeno da se vrtić ne može otvoriti u zgradi,
već samo u samostojećem objektu? To je nerealno i taj bi članak trebalo
suspendirati do nekih budućih boljih vremena. Naravno da je ljepše imati vrtić
u samostojećem objektu, s dvorištem, ja bih da djeca imaju i bazen, ali to
jednostavno nije realno i samo će otežati rješavanje problema – istaknula je
dobro upućena gošća tribine.

Gjurković je
poručio da je on došao čuti probleme i prijedloge, spojiti sve relevantne
čimbenike, a sve s ciljem da se nađu optimalna rješenja. Istaknuo je i da se
upravo definira GUP, pa je ovo pravo vrijeme za utvrđivanje potreba. Dodajmo da
je moderator bio Jerko Trogrlić, a više puta se tijekom tribine tražio odgovor
kojega bi najbolje mogla dati pročelnica Službe za obrazovanje i znanost Grada
Splita Ines Milina Ganza, ona je bila pozvana, ali nije uspjela uskladiti
obveze.