Trstenik: Zjog srama ili “kako je počeo rat u mom kotaru”

“Kuha” se na Trsteniku, a ovaj put je uz
tradicionalni manjak parking mjesta, ovaj gradski kotar (barem dio kvarta, onaj
između ulica Dinka Šimunovića i Šime Ljubića) zavadilo – balotalište.

Nije to zapravo ništa novo, zjog kod davno nelegalno
izgrađene Vatavukove zgrade (nakon relativno recentnih pokušaja deložacija,
sada je cijela zgrada u procesu legalizacije pa je barem po tom pitanju za sada
mirno) već je bio kamen spoticanja za poveći broj stanovnika Trstenika.

Grupaciju kojoj teren za balote smeta predstavlja Igor
Martinović iz Ljubićeve 11. Ukratko, oko balotališta se u noćnim satima, ljeti,
okupljala ekipa koja bi bančila cijelu noć i tako ometala miran san ostalih
stanara. To je sukus njegovih zamjerki oko zjoga, iako ih ima još. Povijest
problema prema Martinoviću datira od predizbornih obećanja i donacija Željka
Keruma, malo je tko znao tada, budućeg gradonačelnika Splita.

Istina, balotalište je sagrađeno i ranije (kad i
“Vatavukova” zgrada, jer je na njenom mjestu ranije postojao upravo –
zjog, pa je izgradnja novog bila neka vrsta “kompenzacije”), no tek
od svibnja 2009. godine je zjog dobio rasvjetu.

“Na vlast u gradskom kotaru došla ekipa balotaša”

– Produžnim kabelom su donirane kandelabre spojili na stup
javne rasvjete “luster klemom”. Iako smo pokušali lijepo ih upozoriti
da neki od nas u zgradama koje su jako blizu zjogu ujutro radimo, ili su u
pitanju bolesni, starci, ili djeca, a kasnije i preko gradskog kotara, nije
bilo pomoći. Izlazak ekipe na balotalište se, ljeti, odvijao između 21,30 i 22 sata,
a ostanak je ovisio o raspoloženju – između 1,30 i 3,30 sati, a najduže do 5,30
ujutro! Od tada smo barem pedesetak puta, susjedi ili ja, prijavljivali
policiji remećenje javnog reda i mira. Prijave smo podnijeli i komunalnom
redaru, dok je kotarski policajac prespavao sve događaje. Doneseno je i
rješenje građevinske inspekcije, nakon “vozanja” u Gradu Splitu, o
rušenju balotališta no to se do danas nije dogodilo. Konačno je mir zavladao
kvartom od srpnja 2012. godine – nakon što je policija uz komunalne redare
uklonila kandelabre. Od tada su balote zaigrali tek 15-ak puta po danjem
svijetlu. Međutim, sada je na vlast u gradskom kotaru došla i ekipa balotaša,
koji namjeravaju ponovno postaviti rasvjetu. Kotar namjerava legalizirati zjog
s rasvjetom, jer “zaslužuju drugu šansu”, ali nakon svega što smo
prošli u te tri godine, s tom ekipom i gradskim i policijskim službenicima,
nitko ne može garantirati i dati šansu osobama kojima je policija dolazila
50-ak puta, da ponovno neće to učiniti. – smatra Martinović, koji ima peticiju
s potpisima 200-tinjak stanara koji ne žele legalizaciju postojećeg zjoga za
balote, te je u ime njih također zatražio da se rekreacijski objekt, protiv
kojeg inače nema ništa protiv, prebaci na neku drugu lokaciju gdje nitko neće biti
oštećen “vikom, navijanjem, svađanjem, opijanjem, vršenjem nužde,…”

Kontaktirali smo novog predsjednika Vijeća gradskog kotara
Trstenik, Sašu Varmuža. Potvrdio nam je da doista namjeravaju legalizirati
balotalište te je, naglasimo i to, više nego susretljivi Varmuža iznio svoja
stajališta te pokušao odgovoriti na naša pitanja.

– Trenutno je u interesu kotara da ostane balotalište gdje
jest, kad je već napravljeno sad ga izmještati nije isplativo. Ljudima koji
igraju balote treba dati priliku, a to jesu li bučni ili ne, narušavaju li red
i mir, treba ostaviti policiji. – nije baš znao što bi rekao na našu primjedbu
da se policija proteklih godina po tom pitanju pokazala spektakularno
neučinkovita.

– Uvijek nekome smeta, pa makar premjestili
“zjog”, šta god učinili, nikako nije dobro. Za legalizaciju je dio
vijećnika, većina, dok je rješenje o rušenju u lipnju 2014. stupanjem na snagu
novog zakona postalo bespredmetno obzirom da za takav objekt više ne treba
građevinska dozvola.

Sazvat će se javna rasprava?

Zapitali smo šefa kotara Trstenik i hoće li iskoristiti
mogućnost koja postoji u “friškim” Pravilima GK Trstenik, po kojem se
u glavi IV mogu organizirati “mjesni zborovi građana” radi
raspravljanja o pitanjima od lokalnog značaja. Pitanje balotališta, opstanka
zjoga na ovom ili nekom drugom mjestu, učinilo nam se gotovo od životnog
značenja za veći broj stanovnika ovog kotara.

– Da, da. Planirali smo uvesti praksu građanskih rasprava, pa
bi tako mogli i u ovom slučaju. Dogovorit ćemo termin u idućih nekoliko tjedana
i pozvati sve stanovnike u kvartu, po ulazima razglasiti da će se održati javna
rasprava.

Kako je stanje prilično polarizirano, nema sredine, pitanje
je hoće li se išta postići građanskom raspravom, no okupljanje zainteresiranih
stanovnika možda iznjedri nekakav kompromis?