Nikola Matas gotovo četvrtinu stoljeća živi u bivšem hotelu Brodosplita na Vukovarskoj ulici sa suprugom i dvoje djece. Tri sobe od po 13 kvadrata Matas je spojio u jedan stan, a za svaku sobu najam je bio stotinu kuna. Novom odlukom gradske vlasti najamnina se povećala za dvostruko veći iznos pa 13 kvadrata u hotelu za samce sada "teži" 200 kuna. 

- Otkad je Grad Split preuzeo zgradu, mi smo ilegalci, uzurpatori, iako smo tu legalno od prvog dana. Mi smo tu legalno, pravno, od prvog dana, a prikazuje nas se kao da smo ukrali nečiju imovinu - kaže Matas.

A bivši hotel Brodosplita za samce, podignut krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u Vukovarskoj ulici, privatizacijom Brodosplita 2013. godine dolazi pod pasku državnih agencija koje se bave državnom imovinom, a pet godina kasnije, na svečanoj sjednici Vlade u Splitu, iz ruku države prešao je pod ingerencije grada Splita. 

- Ne možeš nešto zvati stanom, a koristiš javni wc kao da smo na kolodvoru - veli. U tih 13 kvadrata treba stati prostor za kuhanje, lavor i krevet, jedva stol za ručak. Cijeli jedan kat dijeli isti sanitarni čvor. Na zidovima ostatci vlage, žbuka otpada kao posljedica potresa.

- Ove ljude na neki način nitko ne želi čuti. Bili su pozvani na tematsku sjednicu od strane oporbe, vladajući ih nisu pozvali. Od 12 mjeseca ovim ljudima je povećana najamnina za sto posto bez ikakvog razgovora i obavijesti. Za njih nema sluha i njih se ne može čuti, a vidjeli smo kako su agilni kad treba mijenjati pravilnike kada se radi o nekome od njih. Kada se, eto, radi o jednom lokalnom glumcu, ocu još poznatijeg sina glumca - govorio je danas pred zgradom u Vukovarskoj vijećnik Hrvatske građanske stranke (HGS) u Gradskom vijeću Igor Stanišić. Nije pošteno, kaže, da netko tko ima plaću preko 11 tisuća kuna, plaća najamninu 330 kuna za stan što je oko 8 kuna po kvadratu, a da ovi ljudi žive u sobicama od 13 kvadrata i plaćaju 15 kuna po kvadratu aludirajući na oca zamjenika gradonačelnika Bojana Ivoševića.

- Njihov problem će se početi rješavati jedino ako usvoje Bojana Ivoševića, jer je on ažuran u rješavanju pravilnika samo ako je netko njegov u pitanju - veli Stanišić.

Četrdeset godina u škveru je proveo i Stipe Boduljak. Evo i njegove priče...

- Viđao sam se s gradonačelnikom, njegova i moja djeca išla su skupa u školu i evo što smo doživjeli - da nas se proziva i naziva "muktašima", a prisiljeni smo bili potpisati prošle godine novi ugovor na 10 godina u kojemu nemamo nikakva prava. Ovdje se skupljali glasovi, ovdje je kvart zna se čiji. Dali smo mi glasove za dotičnoga Puljak, ali sam mu rekao da drugi put neće dobiti moj glas kada se ovako odnosi prema nema. Oni misle da mi ovdje živimo s pet zvjezdica. Neka oni ovdje sjednu na školjku... 

- Otišao je naš dobri Martin. Bio je član DVD Žrnovnica od 1979 godine, obnašao je dužnosti predsjednika društva te je bio dugogodišnji član upravnog odbora.

Kroz svoj vatrogasni staž  dobitnik je više vatrogasnih spomenica i priznanja. Počivaj u miru naš dobri Martine tvoji vatrogasci Žrnovnica. - stoji u objavi.

Poduzetnici koji državi duguju novac za javna davanja, poput poreza ili doprinosa, ali i oni koji radnicima ne isplaćuju plaće ubuduće neće moći osnivati nove tvrtke – velike su to novosti koje donose izmjene dva zakona, o trgovačkim društvima i sudskom registru, što ih je Vlada jučer poslala u Sabor. Time bi se konačno trebalo stati na kraj praksi u kojoj netko može osnovati i više desetaka tvrtki, ostavljati iza njih dugove državi ili radnicima te osnovati nove tvrtke. I dosad je država nastojala spriječiti takvu praksu pa su građani kod registracije tvrtki morali davati izjave da nemaju porezne dugove, ali te su se izjave nikako ili slabo provjeravale, a u stvarnosti to nikoga nije spriječilo da osnuje novu tvrtku, a staru ostavi u dugovima, piše Novi list. 

Brzo po stupanju na dužnost ministra financija Marko Primorac je najavio da će se promjenom zakonodavstva stati na kraj megadirektorima među kojima je bilo i onih koji su osnovali po nekoliko stotina tvrtki, unatoč tome što su im u postojećima bili blokirani računi i imali su ovršne postupke.

Njegovo ministarstvo i Ministarstvo pravosuđa, koje je i formalni predlagatelj oba zakona, uspjeli su očito dogovoriti verzije zakona s kojima Vlada ide u parlament, a Zakon o trgovačkim društvima dobiva potpuno novi set odredbi s naslovom »Zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima«. Tako novo društvo ne može osnovati ni tvrtka ni fizička osoba koja ako je osnivač, vlasnik 25 posto udjela ili jedini dioničar u tvrtki koja ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja ili je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće. Lista tih poduzetnika objavljuje se na mrežnim stranicama Porezne uprave temeljem propisa o porezu na dohodak.

Sve to znači da novu tvrtku ne može osnovati nitko tko ima najmanje 25 posto vlasništva u poduzeću koje ima dugove državi na ime poreza i doprinosa ili dugove radnicima za plaće, ali ni onaj tko se dugova riješio tako što je tvrtka koju je osnovao li u kojoj vlasnik najmanje 25 posto udjela, u posljednjih godinu dana završila u stečaju koji je zatvoren brisanjem. Ljudi koji su osnivači ili suvlasnici 25 posto poduzeća koje ima dugove državi neće moći postati direktori, članovi uprave ni izvršni direktori u nekom drugom društvu.

Kako bi se sve ovo doista i primjenjivalo u praksi, u povijest odlaze izjave o podmirenim poreznim dugovima, jer one zapravo i nisu imale nikakvu težinu iako su se davale pod moralnom i materijalnom odgovornošću, a je li netko u postojećim tvrtkama podmirio sve dugove, provjeravat će se sudski registar te podatke tražiti od Porezne uprave. Uz to će Ministarstvu uprave i pravosuđa Porezna uprava dostavljati podatke o poslodavcima koji nisu uredni u isplati plaća. Kad se uspostavi informatičko rješenje, sudski registri će te podatke sami povlačiti iz sustava Porezne uprave.

Iako je takvih poslodavaca u Hrvatskoj sve manje, lista koju je krajem svibnja objavila Porezna uprava pokazuje da se tom sramotnom praksom, koja se smatra i kaznenim djelom, u Hrvatskoj služe 1.354 poslodavca, a da svoju plaću nisu dobila 1.874 radnika.

Uz to Vlada će, najavio je to jučer ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, tijekom ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim će se u potpunosti regulirati djelatnost agencija za naplatu potraživanja. Vlada je Saboru predložila da odbije prijedlog 18 saborskih zastupnika da se osnuje Istražno povjerenstvo za utvrđivanje odgovornosti za otkrivanje osobnih podataka građana koji su iscurili iz agencije za naplatu potraživanja, a Malenica je objasnio da je »Vlada svjesna važnosti i osjetljivosti ove teme i da će radi toga ove godine predložiti zakonodavni okvir kojim bi se u potpunosti regulirala djelatnost agencija za naplatu potraživanja, sukladno zajedničkom pristupu odnosno zakonodavstvu na razini EU-a«. Ministar kaže i da će se revidirati odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju i Zakona o potrošačkom kreditiranju »kako bi se na adekvatan način adresirala potreba primjene učinkovitih mjera restrukturiranja prije pokretanja ovršnih postupaka, odnosno prije kupoprodaje potraživanja«. To bi značilo da će banke pokušati dogovoriti naplatu kredita s dužnicima prije nego pokrenu ovrhu ili prodaju dug, piše Novi list. 

 

Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom i tučom danas poslijepodne pogodilo je dolinu Neretve.

Jaka tuča zahvatila je područje Metkovića gdje zasada nije zabilježena veća šteta.

Moguća su oštećenja povrtlarskih i voćarskih kultura na otvorenom području, što će se utvrđivati tek za nekoliko dana, piše HRT.