Može se spriječiti, može se izliječiti, ali mnogi i dalje ne znaju da su zaraženi!

Povodom Međunarodnog dana hepatitisa, koji se obilježava 28. srpnja, Klinika za infektologiju KBC-a Split podsjeća na važnost prevencije, ranog otkrivanja i pravodobnog liječenja virusnih hepatitisa. Kao vodeći hrvatski centar po broju liječenih bolesnika s kroničnim hepatitisom, Klinika već godinama pruža suvremenu i sveobuhvatnu skrb oboljelima.

Većina dijagnostičke obrade i liječenja provodi se kroz dobro organiziranu Dnevnu bolnicu, što bolesnicima omogućuje kvalitetnu, učinkovitu i dostupnu zdravstvenu skrb. Uspjeh u zbrinjavanju oboljelih rezultat je i izvrsne suradnje s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Udrugom Hepatos te drugim zdravstvenim partnerima.

U svakodnevnom radu značajnu ulogu ima i *FibroScan*, suvremeni, neinvazivni dijagnostički uređaj koji omogućuje brzu, bezbolnu i pouzdanu procjenu stupnja fibroze i oštećenja jetre, bez potrebe za biopsijom u velikog broja bolesnika. Ova metoda omogućuje pravodobno prepoznavanje uznapredovale bolesti, praćenje učinka liječenja te donošenje optimalnih terapijskih odluka, čime se dodatno podiže kvaliteta skrbi za oboljele.

Posebno je važno istaknuti da se hepatitis A i hepatitis B mogu učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje protiv hepatitisa B jedan je od najvećih javnozdravstvenih uspjeha posljednjih desetljeća te je dovelo do značajnog smanjenja incidencije ove podmukle virusne bolesti koja može dovesti do ciroze i hepatocelularnog karcinoma. Unatoč tome, zbog intenzivnih migracijskih kretanja na svjetskoj razini i različite procijepljenosti stanovništva među državama, virusni hepatitisi i dalje predstavljaju značajan javnozdravstveni izazov te zahtijevaju kontinuirano praćenje, probir i preventivne mjere.

Za hepatitis C već je godinama dostupna revolucionarna, iznimno učinkovita terapija koja u više od 95 % liječenih bolesnika omogućuje potpuno izlječenje. Iako je epidemiološka situacija danas znatno povoljnija nego prije desetak godina, još uvijek postoji značajan broj osoba koje nisu svjesne da su zaražene. Stoga su rano testiranje, pravodobno postavljanje dijagnoze i liječenje ključni za sprječavanje razvoja teških komplikacija bolesti.

Posljednjih godina sve se više pozornosti posvećuje i hepatitisu E, koji se sve češće dijagnosticira u Europi, uključujući Hrvatsku. Premda kod većine osoba prolazi kao samoograničavajuća bolest, u imunokompromitiranih bolesnika – poput primatelja transplantiranih organa, onkoloških bolesnika ili osoba na imunosupresivnoj terapiji – može prijeći u kronični oblik i dovesti do ozbiljnog oštećenja jetre. Upravo zato u tih skupina bolesnika treba pravodobno posumnjati na infekciju i omogućiti odgovarajuću dijagnostiku i liječenje.

Svjetska zdravstvena organizacija postavila je ambiciozan cilj eliminacije virusnih hepatitisa kao javnozdravstvene prijetnje do 2030. godine. Zahvaljujući visokoj procijepljenosti protiv hepatitisa B, sigurnosti krvnih pripravaka, učinkovitim programima probira te dostupnosti suvremenog liječenja hepatitisa C, Hrvatska je među zemljama koje imaju realnu mogućnost približiti se ostvarenju tog cilja. Međutim, uspjeh će i dalje ovisiti o pravodobnom otkrivanju još nedijagnosticiranih bolesnika, kontinuiranom provođenju preventivnih programa te suradnji infektologa, epidemiologa, liječnika obiteljske medicine i javnozdravstvenih institucija.

Međunarodni dan hepatitisa prilika je da podsjetimo kako su prevencija, cijepljenje, testiranje i dostupno liječenje najučinkovitiji alati u borbi protiv virusnih hepatitisa. Zajedničkim djelovanjem moguće je ostvariti viziju svijeta u kojem virusni hepatitisi više neće predstavljati prijetnju zdravlju budućih generacija.