Most oštro prozvao Bobana i Šutu: “Tko će platiti milijunske penale zbog Lećevice?”

Mostovi vijećnici uoči sjednice Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije upozorili su na višegodišnje kašnjenje projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica te, kako tvrde, niz problema u poslovanju županijskih zdravstvenih i socijalnih ustanova.

Na konferenciji za medije sudjelovali su saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj te županijska vijećnica Milija Baldić-Lukšić, koji su prozvali županijsko vodstvo zbog, kako navode, neispunjenih obveza i nedostatka transparentnosti.

Govoreći o Lećevici, Bulj je podsjetio da je projekt pokrenut još 2005. godine, dok uporabna dozvola ni nakon više od dva desetljeća nije ishođena.

— Lećevica je osnovana još 2005. godine, uporabne dozvole još nema, a Vlada će sada kažnjavati lokalna komunalna poduzeća i građane. Glavni politički odgovorni za ovakvo stanje imaju ime i prezime, Tomislav Šuta i Blaženko Boban – rekao je Bulj.

Istaknuo je kako se Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2024. do 2029. donosi tek tijekom 2026. godine, iako je prema zakonskim rokovima trebao biti usvojen početkom 2024. Prema podacima iz Plana, tijekom 2024. godine prikupljeno je više od 187 tisuća tona komunalnog otpada, od čega je 86,6 posto završilo na odlagalištima, dok je stopa oporabe procijenjena na 27,9 posto.

Bulj je upozorio i na moguće financijske posljedice za komunalna društva.

— Tomislav Šuta godinama je vodio Regionalni centar, Blaženko Boban vodi Županiju, a danas se obojica ponašaju kao da s ovim problemom nemaju ništa. Pitam ih gdje je uporabna dozvola za Lećevicu i tko će platiti penale zbog njihova nerada. Čistoći Cetinske krajine prijeti 400 tisuća eura penala do kraja mjeseca, a iduće godine milijun i pol eura, što je više od njezinih prihoda. To je kraj sustava gospodarenja otpadom kakav poznajemo – poručio je.

Most je predstavio i prijedloge za daljnji razvoj projekta, među kojima su tri moguća scenarija početka rada Lećevice – 2028., 2029. ili krizni scenarij u slučaju novih odgoda. Predlažu i izradu posebnog akcijskog plana za prijelazno razdoblje, kojim bi se uredio rad postojećih odlagališta, prijevoz otpada prema drugim centrima te procijenile financijske posljedice za komunalna društva.

Klub vijećnika Mosta traži i uvođenje obveznog godišnjeg izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom, javnu objavu rezultata svih 55 gradova i općina te jasnije definiranje odgovornosti između Županije, jedinica lokalne samouprave, komunalnih poduzeća i države.

— Gradovi i općine moraju ispunjavati svoje zakonske obveze, dok sustav za koji je odgovorna Županija još nije spreman. Novac se godinama trošio, a sada se odgovornost i kazne prebacuju na lokalne sredine. To više nećemo prihvaćati – dodao je Bulj.

O stanju u županijskim ustanovama govorila je i vijećnica Milija Baldić-Lukšić, koja je upozorila na financijske rezultate Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije i Doma za starije osobe Split.

Prema njezinim riječima, Dom zdravlja je 2025. godinu završio s gubitkom od 3,84 milijuna eura, uz rashode od oko 51 milijun eura. Navela je i kako je tijekom godine zaposleno 58 novih djelatnika, među kojima sedam administrativnih, zbog čega ustanova sada ima ukupno 39 zaposlenih u administraciji.

— Uprava među uzrocima gubitka navodi hemodijalizu, stacionar i palijativnu skrb, ali u izvješću nema prikaza poslovanja po djelatnostima i timovima. Bez tih podataka ne možemo znati gdje gubitak stvarno nastaje, što se poduzima da se smanji i tko za njega odgovara. Dijaliza i palijativna skrb usluge su bez kojih građani ne mogu – rekla je Baldić-Lukšić.

Govoreći o Domu za starije osobe Split, istaknula je da ustanova na lokacijama Zenta, Vukovarska i Stari Grad raspolaže s ukupno 720 mjesta, od kojih je krajem 2025. bilo popunjeno 689.

— Zašto korisnici nisu pozvani s liste čekanja i tko je odgovoran za nepopunjena mjesta i izgubljeni prihod? Istodobno su porasli troškovi električne energije, iako su ugrađene fotonaponske ćelije koje su trebale donijeti uštede, a korisnicima se najavljuje povećanje cijene smještaja za oko 30 posto. Županija mora objaviti konkretne podatke i objasniti kako upravlja ustanovama za koje je odgovorna – zaključila je Baldić-Lukšić.