Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62ee6af518d1cbaf4a8b45b3/80
Foto: Ivana Ivanović

One su majke, žene, sestre i kćeri, one su alkaruše: Katarina, Mirjana i Marija drže plamen Alke u svojim rukama

Šokove, udare srca i neizvjesnosti - sve to proživljavaju i one. Zajedno sa svojim odabranicima.
Majka je ime za svu patnju koju proživljavamo, majka je ima za nadu jer sadrži snagu ljubavi. S tom snagom sinovi su išli na bojno polje, ne da bi napali, ubili ili prisvojili tuđe već zaštitili svetinju ljubavi koja ga obvezuje da obrani zajedničku nam majku. Majka je simbol svetosti života, ona koja rađa novi ljudski život.

Srce im kuca brže, češće plaču, govore više od muškaraca, ali mnogo manje lažu. Možda su nježniji spol, no dokazuju žensku snagu i srčanost. Primjer su kako je svakodnevicu moguće nabolje promijeniti vedrinom, hrabrošću, ali i upornošću.

Premda je Alka tradicionalno "muška stvar", bez žena u sjeni, koje se brinu o svemu što alkaru treba, stasiti kopljanici ne bi mirne ruke izlazili na trkalište. Alkaruše su, kažu, posebna sorta žena koje iz sjene, jer malo će koja biti na trkalištu, drže plamen Alke nježno i odlučno u svojim rukama. Godinama.


"Upoznali smo se na alkarskoj večeri..."

Uz napore oko priprema za doček gostiju za alkarskih svečanosti, glancanje čizama i peglanje svečanih odora, alkaruše blagoslivljaju alkare pri odlasku, tješe u porazu, "luduju od sriće" u pobjedi. Loše zamotan pas je golema nevolja, ne smije biti ni prečvrsto zamotan ni labav jer mogao bi se, ne daj Bože, razmotati, a to je već ljuta sramota i poteže kaznu diskvalifikacije. Ma koja god situacija bila, grop u grlu, grčevi u stomaku, leptiri koji škaklju. Samo da njihov vitez zasja u punom sjaju stoljetne tradicije.

U njihovim kućama Alka je nešto sveto i prisutna je cijelu godinu, 24 sata na dan.

- Sve mi žene alkara se nadamo pobjedi, najbitnije je da natjecanje prođe u redu, ali priželjkuje se i slavodobitnički plamenac. Velika je čast da vam je netko u obitelji dio te cijele priče, a pogotovo ako je slavodobitnik - riječi su Katarine Šušnjare, supruga Maria Šušnjare, ponosnog vlasnika dva slavodobitnička plamenca i nove funkcije alkarskog vojvode. Šušnjara je prvi u povijesti koji je u debitantskom natjecanju pobijedio na Bari i na Čoji, i to s tri pogotka u najmanji krug alkarske mete. 

- Nismo očekivali da ovako mlad postane vojvoda, ali za svoje karakteristike mislim da će biti dobar vojvoda. Jako dobro poznaje alku, sportski dio, ali i povijest. Kroz svoj posao ima vještine upravljanja i uz ljudske kvalitete smatram da je ovo lijepa, nova priča - govori Katarina koja priznaje da je upravo Alka bila odlučujuća za njezinu sudbinu.

- Prvi smo se put upoznali na alkarskoj večeri, bila je to večera za cijelu povorku, a vjenčali smo se prije 15 godina. Šest godina smo zajedno bili dio alkarske povorke. 

Šokove, udare srca i neizvjesnosti - sve to proživljavaju i one. Zajedno sa svojim odabranicima. 

- S obzirom da je puno ljubavi prema suprugu, ali i prema Alci jer sam rođena Sinjanka, sve je lakše. U početku sam se konzultirala s majkom i ženama drugih alkara, i s vremenom je to postala rutina, ali treba sve na vrijeme pripremiti. Samo oblačenje na traje toliko dugo koliko priprema odjeće. Dobijemo je nekoliko dana prije svečanosti i onda slijedi provjera, šivamo dugmad koja se malo mrdaju ili peglamo komad po komad - prepričava višegodišnju rutinu.


"U tom slapu i moja kap pomaže ga tkati"

One ih ispraćaju preko praga, poljube, blagoslove i poškrope svetom vodom, a gostima, strancima, uglednicima, čitavoj masi svijeta ih prepuštaju za vrijeme nadmetanja. Majke, žene i sestre, kćeri - imaju one drugog posla.

- Ništa ne ostavljamo za sam alkarski dan jer puno prijatelja zahtjeva i višednevnu pripravu. Moj muž je napravio arambašine dvore, sam ih je osmislio i uredio i njima se ponosi. Puno hrane je uvijek na stolu, jednostavne i bogate, od pršuta, sireva pa do arambaša u arambaše. Radimo ih moja kuma i ja. Ljeti moraju biti malo lakšeg okusa i začina, jedina je to tajna - kaže Mirjana Vukasović, supruga Ive Vukasovića nadimka Parin koji brine o stasu, držanju i hodu čete alkarskih momaka. Još od 1994. Parin je u momačkoj četi, a za arambašu se prvi puta kandidirao 2006. godine. Arambaša je već peti mandat.

U svakoj od alkarskih kuća tih je dana spremna bačva vina, spremni su pršuti, sir, janjetina i odojak. Bez arambaša ništa, te sarme bez riže i mljevenja mesa. I s puno sinjske ljubavi. Neki će mijesiti rafiole, drugi razvući barem tri, četiri škrovade savijače s jabukama i orasima, bit će bajamina, baškotina, sinjskih uštipaka.

- On je osoba koja voli ljudi, veseljak je i lijepo pjeva i svakako da nije bio to što je, bio bi dobar zabavljač. Svake godine naše alkarske svečanosti nalikuju na kakav pir, toliko je gostiju, uzvanika i dragih prijatelja koje željno i s radošću ugostimo - veli Mirjana rođena Jukić, podrijetlom iz mjesta Bitelić, iznad Hrvaca. Njihove ljubavne iskre dogodile su se u pogonu sinjske ispostave Elektrodalmacije.

- U tom slapu i moja kap pomaže ga tkati. Puno je tu mojih kapi, truda i znoja, ali sreća je to, ponos i zadovoljstvo. Brak. Sklad i sinergija - kazuje žena arambaše.

Za Ivu kaže kako je "šibica koja plane i brzo se ugasi, a onda nastupa osmijeh i pjesma".


"Iako mrka pogleda, nađe on načina da se javi"

I nije čudan onda taj ponos koji Cetinjani ljubomorno čuvaju, simbol pobjede za svoju slobodu, obranu doma uz zagovor Gospe. Tim više što to traje 307 godina. Mnogo je viteških igara bilo, ali Alka se uspjela održati.

Zna alaj-čauš Ivica Filipović-Grčić kako će tih alkarskih dana sve oči biti uprte prema njemu, posebice na dan Alke kada će, od biljega, dna alkarskog trkališta, pješice krenuti predati prijavak vojvodi kako je sve spremno za boj. Filipović-Grčić predvodnik je alkara kopljanika koji tih dana uzmu primat.

- Uvijek je bio u priči o konjima, Alci, hipodromu. I kad je rekao da postaje alkar, mislila sam da me zeza, zvučalo mi je nevjerojatno. Vidjela sam ga u drugoj ulozi i lijep je to osjećaj, poseban. Nikada mi neće biti svejedno, veličanstven je to osjećaj kad vidiš koliko ljudima Alka znači. I ne samo u Sinju nego i diljem svijeta jer Alka je sinonim za Sinj - priča Marija, odabranica Ivice, koji se u svojoj alkarskoj riznici može pohvaliti tek jednom Čojom i jednom Barom. Treći mu je ovo mandat na mjestu alaj-čauša.

- Često ne stignem na palke pratiti mogu Ivicu, a i djeca više nisu mala pa idu sama. No, kad sam na trkalištu, uvijek me traži pogledom, ja sam mu čak i zamjerala u nekoliko navrata zašto mi se ne javi, ali pronađe on način jer mrk pogled jedan je od detalja koji sudionika Alke čini baš sudionikom - kazuje.

Nije lako zadovoljiti uvijek kritični sinjski puk, s modernizacijom se pokušava i Alka poboljšati u tom pogledu, ali nitko nije dostojan da zadire u njenu suštinsku vrijednost. Iako je njena povijest slabo zapisana i često zasnivana na kazivanjima, posrednim svjedočenjima, dugo vrijeme povezano je jednim trajanjem, kao što su povezana dva kraja jako dugog konopa.

Povezano alkarima, vitezovima na konjima ili u pješadiji i njihovim alkarušama.



hr Sat Aug 06 2022 22:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4e0a318d1cb17608b459f/80

Arnab Bhattacharya, virtuoz indijske klasične glazbe na 68. Splitskom ljetu

Nastupit će u petak u 21 sat u Podrumima Dioklecijanove palače

Arnab Bhattacharya, glasoviti virtuoz na tradicionalnom indijskom glazbalu sarod, nastupit će na 68. Splitskom ljetu koncertom sjevernoindijske klasične instrumentalne glazbe u Podrumima Dioklecijanove palače u petak 12. kolovoza s početkom u 21 sat. Na tradicionalnom udaraljkaškom instrumentu tabla s njim će muzicirati Rohen Bose.

Arnab Bhattacharya u svijet sjevernoindijske klasične instrumentalne glazbe ušao je još u djetinjstvu. Njegov otac Swapan Bhattacharya dao mu je prve pouke, nakon čega je svoje glazbeno obrazovanje nastavio pod tutorstvom uglednog Pandita Buddhadeva Dasgupte.

Arnab se u svijetu klasične indijske glazbe izdvaja sposobnošću tkanja najsloženijih tekstura zvuka čak i pri velikim brzinama muziciranja, poštujući složenu strukturu i pravila raga, temeljnog elementa klasične glazbe potkontinenta. Za njegovu se glazbu kaže da je izvrstan mix tradicionalnih i modernih formi indijske klasične glazbe, „mlado lice“ te prebogate glazbene baštine koje povezuje sve generacije slušatelja.

Rohen Bose, koji će na tradicionalnom indijskom udaraljkaškom instrumentu tabla muzicirati zajedno s Arnabom Bhattacharyom, također dolazi iz bogate glazbene obiteljske tradicije. Rođen u obitelji glazbenih legendi, bio je predodređen za karijeru glazbenika. U najranijoj dobi glazbeno ga je počeo obučavati njegov otac Debojyoti Bose, i sam legendarni glazbenik na sarodu. Potom je Rohenovu glazbenu naobrazbu preuzeo njegov ujak Kumar Bose kojeg se smatra jednim od najfinijih i najkreativnijih tabla virtuoza svih vremena.


hr Thu Aug 11 2022 12:57:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4ce8b18d1cb395f8b45c8/80

[FOTO] Završene Ljetne radionice u ZTK grada Splita

Diplome je dobilo šesnaestero djece iz cijele Hrvatske

Današnjim je danom službeno obilježen i završetak ljetnih radionica tehničkih aktivnosti – STEAM SUMMER, koje su se u Zajednici tehničke kulture grada Splita provodile od 2. srpnja do 11. kolovoza. Navedene radionice pohađalo je šesnaestero djece osnovnoškolskog uzrasta s područja grada Splita, uže i šire okolice ali i cijele Hrvatske. 

Radionice su bile raspoređene po tjednima, a obuhvaćale su nekoliko područja tehnike – robotiku, programiranje, automatiku, modelarstvo i elektrotehniku. 

Učenici su bili raspoređeni u dvije dobne skupine, prva je obuhvaćala učenike od 2. do 4. razreda osnovne škole, a druga učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole. 

Prvi tjedan na programu je bila Elektrotehnika, na kojoj su se učenici upoznali s načinima proizvodnje, prijenosa i uporabe električne energije, pojmom elektriciteta i elektromagnetskog polja te strujnim krugovima. Kako bi pobliže shvatili određene sadržaje provodili smo pokuse, vježbali spajanje elektroničkih elemenata uspomoć simulatora, a teorijski dio smo isprakticirali na Wacky Robots setovima, gdje su učenici savladali i samostalno lemljenje elektroničkih elemenata na tiskane pločice. U drugom tjednu učenici su usvajali sadržaje iz Automatike – upoznali su se s Arduino IDE platformom, u simulatoru se okušali u raznim zadatcima (upravljanje LED diodama, tipkalima...) koje su potom i realizirali uspomoć Arduino Starter Kit-a. Treći je tjedan bio rezerviran za Robotiku, u sklopu koje su učenici usvojili pojmove vezane za dijelove, izradu i upravljanje uređajima. Po završetku radionice samostalno su izradili vlastite tehničke tvorevine te ih isprogramirali kako bi bile funkcionalne. U četvrtom tjednu učenici su se bavili Programiranjem, odnosno pisanjem kodova u blokovima i linijama, kako bi uvidjeli „pozadinsku logiku“ igara koje i sami koriste, a kako bi sve učinili još zabavnijim, organizirali smo i natjecanja u kojima se robote trebalo isprogramirati da u zadanom roku obavi neki zadatak (prijeđe ocrtanu liniju, prođe kroz labirint, odgura lopticu na predviđeno mjesto itd.). 

U petom smo se tjednu pozabavili sa strojevima i alatima, kroz radionice Modelarstva. Učenici su naučili samostalno koristiti razne alate za obradu drva. U sklopu navedenih radionica, isprobali smo i tehniku savijanja papira (Origami), koja poboljšava motoriku i pozitivno utječe na vizualno-perceptivne vještine. Šesti tjedan smo ostavili za dovršavanje tehničkih tvorevina, ponavljanje određene teme po izboru te za razne igre s kojima smo provjeravali usvojena znanja.

Po završetku radionica, učenicima su zadnjega dana podijeljene i diplome za polaznike, kako bi im ostala uspomena na radionice na kojima su sudjelovali te kako bi im poslužila kao motivacija za daljnje bavljenje tehničkim aktivnostima. Diplome su učenicima uručili tajnik ZTK grada Splita, Tomislav Nikolić i Ella Rinčić, stručna suradnica ZTK grada Splita, voditeljica radionica. 


hr Thu Aug 11 2022 11:42:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f4a91d18d1cb275f8b45b6/80

Sjajno otvaranje osmog Brač Film Festivala uz rasprodane projekcije

Prva filmska večer započela je rasprodanim projekcijama glavnog programa, ali i dječjeg filma "Ljeto kada sam naučila letjeti"
Sinoć je u Supetru svečano otvoreno osmo izdanje Brač Film Festivala koji će idućih dana okupiti brojne mlade i perspektivne filmaše iz čitavog svijeta. 

Prva filmska večer započela je rasprodanim projekcijama glavnog programa, ali i dječjeg filma "Ljeto kada sam naučila letjeti".   

Ovogodišnji program Brač Film festivala otvorio je film "Divljaci", redatelja Darija Lonjaka. Ova žanrovska akcijska komedija donijela nam je priču o tri navijača hrvatske reprezentacije koja su greškom zalutala u teroristički kamp. 

Brač Film Festival od samih početaka njeguje važnost projekcija za djecu, tako je i ove godine program vrlo bogat, a projekcije za najmlađe počele su filmom "Ljeto kada sam naučila letjeti" koji je nedavno u Puli osvojio Zlatnu arenu za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji, a selektiran je i za filmski festival u Locarnu. 

Direktor festivala Bruno Mustić u svom je obraćanju publici istaknuo kako je iznimno sretan što nakon dvije godine pandemije napokon vidi prepuno ljetno kino, ali se i posebno zahvalio gostima koji su došli predstaviti svoja dugometražna i kratkometražna ostvarenja.

U glavnom programu imali smo priliku uživati u filmu "Divljaci", koji je također prikazan i na ovogodišnjem Pula Film Festivalu, a ima i zavidnu kinodistribuciju izvan granica RH. Vrlo je zanimljivo spomenuti da je film imao paralelnu distribuciju u čak šest zemalja, uključujući Austriju, Švicarsku, Njemačku i Crnu Goru. U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, "Divljaci" će se prikazivati u čak 40 gradova.

Na otvorenju Festivala bili su redatelj filma Dario Lonjak i glumac Ivan Ožegović koji upravo na Brač Film Festivalu završavaju svoju ljetnu turneju promocije filma. 

Ivan Ožegović nam je ekskluzivno otkrio da je odličan osjećaj predstaviti film u ovako veseloj i prijateljskoj atmosferi Brač Film Festivala jer je i film "Divljaci" projekt na kojem je cijela ekipa radila sa srcem i željom da naprave nešto drugačije. Za kraj nam je prišapnuo kako se nada predstavljanju još barem jednog filma s redateljem Dariom Lonjakom na Brač Film Festivalu.

Kako i priliči svakom dobrom festivalu, večer je završila odličnim after partijem u Acapulco beach baru na kojem su se posjetitelji, zaljubljenici u film i filmaši družili i razmjenjivali neprocjenjiva iskustva. 

Program festivala nastavlja se danas, premijerom filma "Strahinja Banović", redatelja Stefana Arsenijevića koji je zbog velikog interesa na FEST-u bio prikazan dvaput, a ulaznice za ostatak programa i dalje su dostupne na info pultu na Supetarskoj rivi.

BFF možete posjetiti do subote, 13. kolovoza.



hr Thu Aug 11 2022 09:01:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62f3dbef18d1cb945c8b4605/80

U petak festival ”Melodije hrvatskog juga - Opuzen 2022"

Bit će izvedeno 27 skladbi
U petak na opuzenskoj pjaci održava se 29. festival zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga Opuzen 2022, koji je zasigurno uz maraton lađa, najznačajniji događaj u ovom kraju. Iz godine u godinu sve je veći interes kako izvođača, tako i autora jer ove godine je na natječaj stigao iznimno veliki broj skladbi pa je zadatak za odabir najboljih bio dosta težak.

- Mogu iskreno reći da smo zadržali kvalitetu i mislim da je to zaista najvažnije. Tako ove godine imamo 27 pjesama koje kao i prethodnih godina odišu dalmatinsko-mediteranskim ugođajem jer su Opuzenci inače poznati po klapskom pjevanju i vole taj timbar. Vrijedno je napomenuti da će festival i ove godine ugostiti preko 100 poznatih izvođača i autora (što je jako veliki broj umjetnika na jednom mjestu), a također daje mogućnost mladim debitantima da se i oni mogu kvalitetno predstaviti publici- kazao nam je direktor festivala Zlatko Mustapić

Za autore i izvođače predviđene su po tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda i publike, nagrada za najboljeg debitanta, najbolje stihove, te  Grand Prix festivala kao i Nagrada za poseban doprinos Hrvatskoj glazbenoj kulturi. Dosadašnji nositelji te nagrade su  Arsen Dedić, Tereza Kesovija, Meri Cetinić, Marko Perković – Thompson, Zorica Kondža, Đorđi Peruzović, Hrvoje Hegedušić, Oliver Dragojević, Ibrica Jusić i Peri Gotovcu. Ove godine tu nagradu festival će posthumno dodijeliti Đeli Jusiću- istaknuo nam je umjetnički direktor festivala prof. Želimir Škarpona.

Festival će s ponosom i ove godine uručiti nagradu koja nosi ime slavnoga tenora Vinka Coce, a koja se dodjeljuje pojedincima ili grupama koji na najbolji način predstavljaju najsjajnije autorske i pjevačke izdanke dalmatinskog izričaja.

Uspjeh svakog festivala tako i ovog potvrđuju pjesme koje ostanu i koje ljudi pjevaju u svim prigodama, pa se iskreno nadam da će i ove godine zasigurno biti takvih pjesama- kazao je gospodin Mustapić.

Neizbježno je spomenuti i pjesme koje su iznikle s ovog festivala: Oči boje levande – Pino i Denis, Zapuvala je bura – klapa Cambi, Božja arija – Davor Radolfi i klapa Maslina, Tri gitare – Tri tenora, Cvite moj – Marko Škugor, Pelješki dome – Viva i klapa Dingač, Zar ne vidiš da mi fališ – Boris Oštrić, Oprosti mi - Matko Jelavić, Povij me – klapa Cambi, Da mi nije moje dice – klapa Maslina, Za tebe učinija bi sve – klapa Cambi, Dobro ti bilo more – Tedi Spalato, Judi o' soli – Saša Jakelić, Vraćam se Dalmaciji – Vinko Coce, Čarolija – Zorica Kondža, Za tobon je zaplakalo vrime – Nenad Vetma, Uvijek sve ti oprostim – grupa Tutti Frutti, Ne traži od mene to - Saša Jakelić i Ana Opačak, Lijepa moja – klapa Maslina, Dome moj – Artemija Stanić i Zoran Bebić-Beba, Sve prolazi – Nenad Kero, Moja Dalma – Branko Medak i Nevena, Nisam sritna ja uz njega – Lidija Bačić, Stare kuće – Johnny Gitara, Romantičan od sebe – Tutti Frutti, Kada poklope se švere – Mješovita klapa Filip Dević, Dite s Jadrana – Zoran Bebič – Beba i Petar Radaić  i druge.

Dvostruki festivalski CD je izašao u izdanju Croatia Recordsa.

Snimku festivala možete pogledati na HTV i CMC televiziji u odgođenom terminu i izravan prijenos na HRT radio Splitu i Dubrovniku 12.08. u 21h.

 

Direktor festivala: Zlatko Mustapić

Umjetnički direktor: Želimir Škarpona

MELODIJE HRVATSKOG JUGA

O P U Z E N 2022

NASTUPAJU: 

Modro oko – DRAŽEN ŽANKO

Ulovija san ribu - ZDRAVKO ŠKENDER

Majko naša - NENAD VETMA I KLAPA PODVORJE

Dobro ti jutro - ZORAN BEBIĆ-BEBA

Doli na jugu - JOHNNY GITARA

Ja ću doći prije zore – KARIN KULJANIĆ

Moj čoviče Dalmatinski - KLAPA FRIŽI

Puknit će mi srce - BORIS OŠTRIĆ

Istina - ANTONELLA MALIS

Bit ću tu - NENO PAPIĆ

U pjesmama mojim more - HRVOJE HEGEDUŠIĆ

Tebi pripadam - BRANKO MEDAK

Grijeh - LEA MIJATOVIĆ

Pivaj klapo - FRANE VUGDELIJA I KLAPA CHORUS CROATICUS

Matematika – KOLE

Klapo moja, vratit ću se jednom - DRAŽEN HABUŠ I KLAPA  ASSERIA

Oj Neretvo – ANKICA GROSSI

Zareka se ćali – MIOMIR BUBALO – MIŠKO FEAT. POLICIJSKA KLAPA SV. MIHOVIL

Trag - NATAŠA REIĆ MATKOVIĆ

Nemoj da ti teško bude - KLAPA BASKET

Plešimo do zore – IVA MILIČEVIĆ

Dalmacijo moja lipa – LUCE I ROVINJEŽOVI

Park - PAULA MARUŠIĆ I NIKOLA ŠEŠELJ

Ti si more – GLORIA ROCCHI

Koliko mi fali - TIHOMIR KRSTIČEVIĆ

Nas će zagrlit sunce – IVAN IVANIŠEVIĆ

Tu il' nigdje – SENAD AJANOVIĆ




hr Wed Aug 10 2022 18:25:40 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .