Mnogi će se iznenaditi kad vide ove brojke! Hrana u Hrvatskoj jeftinija od europskog prosjeka

Cijene hrane posljednjih su godina postale jedna od najvećih briga europskih kućanstava. Iako građani diljem kontinenta sve više pozornosti posvećuju iznosima na računima iz trgovina, razlike među pojedinim državama i dalje su velike. Novo istraživanje pokazuje gdje se namirnice plaćaju najviše, gdje najmanje te kako u toj usporedbi prolazi Hrvatska.

Prema podacima Eurostata, na hranu i bezalkoholna pića u Europskoj uniji odlazi prosječno 13,6 posto ukupnih izdataka kućanstava. Najveći dio proračuna ipak se troši na stanovanje i režije, za koje se izdvaja 23,6 posto, prenosi net.hr.

Podaci platforme Numbeo, koje je analizirao Euronews Business, otkrivaju velike razlike u cijenama namirnica među europskim državama. Usporedba se temelji na indeksu u kojem prosjek Europske unije iznosi 100.

Švicarska najskuplja, Moldavija najjeftinija

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Švicarska, čiji indeks cijena namirnica iznosi čak 189,2. To znači da su cijene hrane ondje 89,2 posto više od prosjeka Europske unije.

Drugim riječima, košarica namirnica koja prema prosječnim europskim cijenama stoji 100 eura, u Švicarskoj bi koštala 189,20 eura.

Slijede Island s indeksom 183,6, Norveška sa 154,4 te Luksemburg sa 134,9. Među najskupljim državama nalaze se i Danska, čiji indeks iznosi 128,4, te Francuska sa 127,5.

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Moldavija, gdje indeks iznosi samo 57,2. Ondje bi ista košarica namirnica koštala 57,20 eura, odnosno 42,8 posto manje od europskog prosjeka.

A gdje je Hrvatska?

Prema podacima Numbea iz sredine 2026. godine, indeks cijena namirnica u Hrvatskoj iznosi 85,9, što znači da su cijene hrane kod nas nominalno 14,1 posto niže od prosjeka Europske unije.

Jednak indeks ima i Mađarska.

Ipak, Hrvatska nije među najjeftinijim europskim državama. U susjednoj Bosni i Hercegovini indeks iznosi 67,9, dok je u Srbiji 68,8. Još niže cijene bilježi Sjeverna Makedonija, s indeksom 59,8.

Unutar Europske unije najjeftinije namirnice mogu se pronaći u Rumunjskoj, gdje indeks iznosi 66,7, odnosno 33,3 posto manje od europskog prosjeka.

S druge strane, među velikim europskim gospodarstvima Francuska ima najviše cijene hrane. Iznad prosjeka nalaze se i Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Italija, dok je Španjolska jedina od pet najvećih europskih gospodarstava s indeksom ispod 100.

Koliko zapravo stoji košarica namirnica?

Euronews Business usporedio je i konkretne cijene prehrambenih proizvoda prikupljene tijekom listopada 2026. godine.

Prema toj analizi, prosječna košarica sastavljena od 18 prehrambenih artikala u Europskoj uniji stoji 69,84 eura.

Najviše bi za nju trebalo izdvojiti u Švicarskoj, čak 137,90 eura, dok bi u Moldaviji ista košarica koštala 41,10 eura.

U Hrvatskoj cijena usporedive košarice iznosi 62,10 eura, što je približno 7,74 eura manje od europskog prosjeka.

No stručnjaci upozoravaju da same cijene nisu dovoljne za procjenu životnog standarda.

Jeftinija hrana ne znači da je građanima lakše

Iako su namirnice u istočnoeuropskim i balkanskim državama uglavnom jeftinije nego na zapadu Europe, to ne znači nužno da su dostupnije stanovništvu.

Izvanredna profesorica sa Sveučilišta Tuscia Ilaria Benedetti upozorava da kućanstva u državama s nižim cijenama često izdvajaju znatno veći dio svojih prihoda za prehranu.

Primjerice, u Rumunjskoj su namirnice među najjeftinijima u Europskoj uniji, ali na njih odlazi čak 23,1 posto kućnog proračuna.

Slično upozorava i profesor Jeremiás Máté Balogh sa Sveučilišta Corvinus.

Prema njegovim riječima, niže cijene ne znače nužno i veću dostupnost hrane jer je potrebno uzeti u obzir razlike u plaćama, porezima i kupovnoj moći.

Građani neke države tako mogu plaćati manje iznose na blagajnama, ali istodobno za iste proizvode izdvajati veći udio svoje zarade.

Zašto su razlike u cijenama toliko velike?

Stručnjaci ističu da na cijene namirnica utječe niz čimbenika, od troškova rada do energije i prijevoza.

Balogh objašnjava da su troškovi rada jedan od najtrajnijih razloga zbog kojih se cijene hrane razlikuju među europskim državama.

Važnu ulogu imaju i cijene energije, goriva te transporta, koje utječu na sve faze proizvodnje hrane, od poljoprivrede i prerade do distribucije i prodaje.

Benedetti također naglašava da je rast cijena energije, osobito goriva, jedan od glavnih čimbenika nedavnog poskupljenja hrane.