Mladi u Hrvatskoj najdulje ostaju u roditeljskom domu u cijeloj EU

Mladi u Hrvatskoj i dalje najkasnije u Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, prosječna dob iseljavanja mladih iz obiteljskog kućanstva iznosila je 31,3 godine, dok je europski prosjek znatno niži – 26,2 godine.

Najvišu prosječnu dob napuštanja roditeljskog doma, uz Hrvatsku, imaju i Slovačka (30,9), Grčka (30,7), Italija (30,1) te Španjolska (30 godina). S druge strane, mladi najranije napuštaju roditeljski dom u Finskoj (21,4 godine), Danskoj (21,7) i Švedskoj (21,9 godina).

Prema istom istraživanju, 9,7 posto mladih u EU u dobi od 15 do 29 godina živi u kućanstvima koja najmanje 40 posto raspoloživog dohotka troše na troškove stanovanja, dok je taj udio u ukupnoj populaciji 8,2 posto.

Eurostat napominje da postoje velike razlike među državama članicama. Najvišu stopu preopterećenosti troškovima stanovanja imaju Grčka (30,3 posto) i Danska (28,9 posto), dok su najniže stope zabilježene u Hrvatskoj (2,1 posto), Cipru (2,8 posto) i Sloveniji (3,0 posto).

U 16 država članica mladi su opterećeniji troškovima stanovanja nego stanovništvo općenito. Najveće razlike bilježe Danska (14,3 postotna boda više među mladima) i Nizozemska (8,4 boda).

Podaci pokazuju i određeni obrazac – u zemljama gdje mladi ranije napuštaju roditeljski dom, poput Danske, Nizozemske, Njemačke, Švedske i Finske, troškovi stanovanja predstavljaju značajno veći teret. S druge strane, u državama gdje mladi dulje ostaju kod roditelja, poput Hrvatske, Cipra i Italije, stopa preopterećenosti je niža. Iznimka je Grčka, gdje unatoč kasnijem napuštanju doma mladi i dalje snose visoke troškove stanovanja.