Glazbeni program za najmlađe: Odgoj s glazbom, u sklopu istoimenog programa u Splitu je od sada dostupan i najmlađima

Sve najbolje ideje dolaze slučajno, usputno, a ako te pritom inspirira glazba onda znaš da se trebaš prepustiti. Lana Marasović je uvidjela iznimnu važnost glazbenog odgoja u najranijoj dobi te je osmislila glazbeni program za predškolsku uzrast čija je svrha razvijanje aktualnih i potencijalnih sposobnosti djeteta, kao i razvoj tjelesnih, intelektualnih, emocionalnih, ali i socijalnih mogućnosti. Po Platonu, ritam i harmonija najdublje poniru u unutrašnjost duše i tu zauzimaju najsnažnije uporište, donoseći vrlinu u njihov odgoj. 

-Na ideju razvijanja glazbenog programa za djecu sam došla za vrijeme istraživanja svog diplomskog rada. Završavala sam glazbenu akademiju, teorijski odjel, a tema rada mi je bila „Predškolski glazbeni odgoj“. U nedostatku materijala odlučila sam prisustvovati na seminarima koji su govorili o Carlu Orffu i njegovom pristupu. Ulazeći sve dublje u samu priču, postajala sam sve više intrigirana cijelim pristupom – počela je svoju priču sugovornica Lana koja je na programu „Odgoj s glazbom: Musica“ radila pune dvije godine, a tek prije nekoliko mjeseci se predstavila Splićanima.

Cjelokupni program se dijeli na dva dijela – redovni program i radionice.  Roditelji sami odabiru kako žele usmjeriti razvoj svog djeteta. Predstavite nam svoj program.

Redovni program se odvija se jednom tjedno te kroz njega se mališani upoznaju s glazbom i aktivno i pasivno. Program uključuje gostujuće akademske glazbenike koji djeci predstavljaju svoj instrument te ga približavaju na način koji bi razumio netko predškolske dobi. Muzicira se na razne načine;  glazba se izražava slikanjem, šarenim maramama, pjevanjem, plesanjem, dodirom, ali u konačnici se djeca upoznaju s klasičnom glazbom i svim njenim elementima kroz igru. Instrumenti s kojim djeca rade su profesionalni i dolaze iz radionice Studija 49 te su prilagođeni njihovoj dobi. Naglasila bih da roditelji nisu prisutni na našim satovima, već mi u radu pomaže odgajateljica koja je vrlo bitna pri adaptaciji djece.

Koncert klasične glazbe za djecu od 0 do 6 godina se odvija jednom mjesečno, a svaki koncert uključuje novi instrument. Djeca se na tim koncertima ponašaju sasvim prirodno; plešu, skaču, spavaju, plaču, pričaju, igraju, sviraju s instrumentima ili se jednostavno maze sa svojim roditeljem. Ovakvi koncerti su se pokazali jako kvalitetni jer na njima prilagođen način oni upoznaju klasičnu glazbu i pušta ih se da budu ono što jesu, ona im postaje kao nešto prirodno što čuju. Smatram da je ova radionica zapravo kvalitetno provedeno vrijeme djeteta i roditelja. Koncert traje 45 minuta. Druga radionica je ona na kojoj oslikavamo glazbu s kistom i tu surađujemo s akademskom kiparicom  Anjom Rakidžijom koja nam pomaže da se djeca nauče koristiti slikarskim tehnikama uz ne verbalno izražavanje osjećaja koje u njima izaziva klasična glazba.  Na trećoj radionici djeca i roditelji izrađuju instrumente i tako uče da glazba može biti sve oko njih.

Zašto smatrate da je upravo rani odgoj s glazbom važan?

Mi imamo glazbene ustanove koje pokrivaju obrazovanje od osnovne škole do doktorata, ali taj rani odgoj kod nas je malo ili uopće nije zastupljen. On je vrlo bitan. Upravo Orffov pristup , kojom se ja vodim radeći s djecom, govori da što češće dijete izlažeš glazbi to će ga više glazba i interesirati. Kad se dijete razvija ono uči glazbu jednako kao materinji jezik i običaje. Orff smatra da svako dijete bez obzira na urođeni talent ima pravo muzicirati i odrastati uz glazbu i beneficije koja ona pruža. Naravno da netko ima više ili manje mogućnosti, ali rad je izrazito bitan. Shvatila sam da zapravo u Splitu nedostaje jedan glazbeni predškolski odgoj stoga sam odlučila pokrenuti ovaj program i pokušati se približiti djeci i roditeljima.

Orff je razvio ideju jedinstva govora, glazbe i plesa, ali postoji dosta svjetskih pedagoga koji su se bavili predškolskim glazbenim razvojem. Zašto si se ti baš odlučila za Orffovu pedagogiju?

Carl Orff je, po mom mišljenju, najbolje razvio cijeli sustav predškolskog sustava. On je imao svoju školu koja se zvala Schulwerk i radeći s djecom istraživao je i donosio rezultate. Njegov program se provodi diljem svijeta i svi znaju za ovakav vid glazbenog razvoja pa smatram da je bilo vrijeme da i u Splitu krenemo s pokretanjem istog.

Zašto se roditelji odlučuju upisati dijete na tvoje radionice? Kako su oni shvatili ideju ovakvog razvoja svog djeteta?

Glazba za predškolsku dob je zanemareno područje. Ovaj program pruža priliku svakom djetetu da se odgaja uz glazbu zato se i program zove „Odgoj s glazbom“. Dijete s ovim programom ne samo da razvija svoje glazbene sposobnosti nego i koncentraciju, socijalizaciju, verbalne i neverbalne sposobnosti odnosno govorne i pokretne. Mi glazbu izražavamo pomoću pokreta, oslikavamo je šarenim maramama, kistom, pokazujemo ju dodirom jedni drugima na leđima.  Glazba se u početcima izražava tijelom koji služi kao instrument, a cilj je osvijestiti ritam i probuditi tijelo koje treba disati zajedno s glazbom. Osim pljeskanja, pucketanja prstima, tapšanja koljena i stupanja nogama, načini izvođenja, odnosno ekspresije,  mogu se pronaći u pjevanju, govoru ili dozivanju.  Govor je vrlo važna karakteristika  Orffovog pristupa. Do pjevanja se dolazi postupno, igrama kroz recitacije, brojalice, ritamske obrasce, itd.

Osim našeg tijela postepeno počinjemo koristiti i instrumente; štapiće, marakas, kastanjete i razne udaraljke koji su jedni od prvih instrumenata s kojima se djeca upoznaju, a koji proizvode zvuk neodređenog tona. Potom dolaze i ostali instrumenti s određenom razinom tona poput ksilofona, metalofona i ostalih prilagođenih instrumenata te upoznavanje s harmonijama što je za djecu izuzetno teško ukoliko moraju teoretski razumjeti što rade. Ukoliko nauče slušati i osjećati glazbu, oni osjećaju harmonije bez teoretskog znanja, što je genijalno.  Bitno je da djecu postepeno upoznajemo s glazbom i s njenim funkcijama, jer kad posadimo korjen na ispravan način, onda se znanje lakše nadograđuje. 

Kakva je reakcija djece?

Djeci je glazba prirodno urođena, ona ih pokreće, a instrumenti ih očaravaju. Već znaju sami razlučiti koji im je instrument draži od kojeg i zašto. Obožavaju dolaziti na naša druženja jednako kao i ja.

Kad bolje razmislim, zapravo ne poznajem majku koja ima dijete od godinu, dvije, a da mi nije rekla da njeno dijete ne voli glazbu ili ne pleše kad je čuje.

Upravo tako, djeca se ponašaju nagonski. Kad je glazba tužna, djeca se kreću polako, dok su vrlo živahni kad je ona brza. Glazba djetetovu energiju pokreće u pozitivnom smjeru. Nisam imala iskustvo da neko dijete nije uopće reagiralo na glazbu. Naravno da postoje sramežljivija djeca kojima treba više vremena, ali nakon drugog ili trećeg puta već su vrlo opušteni što mi je znak uspjeha. Imala sam jedno dijete koje je tri tjedna odbijalo uzeti instrument, ono je sjedilo sa strane i samo slušalo. Četvrti tjedan se pridružilo grupi i zasviralo sve točno kao da je od početka aktivno uključeno. 

Što o Vašoj ideji o osnivanju udruge koja će promovirani rani razvoj glazbenog odgoja misli struka?

Izuzetno mi je bilo bitno da me struka prihvati, kako moju ideju tako i kvalitetu mog programa. Zaista sam ponosna i zahvalna što sam dobila podršku od svojih kolega, kao i raznih institucija koje se bave glazbom. Na prvom koncertu klasične glazbe je bilo 50% mojih kolega sa svojom djecom što je dokaz izvrsne reakcije na moj rad. Pozivaju me razne udruge i škole i predlažu suradnje, ljudi daju ideje za neke nove projekte, svakodnevno mi se otvaraju neka nova vrata. Ja još uvijek istražujem, još uvijek se educiram. Djeca su vrlo zahtjevna publika i izuzetno je bitno da osjete dobru energiju, ali sudeći prema ovih nekoliko mjeseci rada s njima mogu slobodno reći da uspijevamo. Dvije godine idem na edukacije i u Hrvatskoj i u Europi, a u sedmi mjesec putujem u Finsku, a zatim i u Rusiju po neke nove vještine koje ću prenijeti na naše polaznike.