CRNE LISTE I ZADUŽNICE

Mijenja se zakon o strancima: Trebao bi riješiti brojne probleme stranih radnika

U Hrvatsku gotovo svakog mjeseca stiže sve više stranih radnika, a prema nekim procjenama za sedam godina u našoj će ih zemlji biti čak pola milijuna, odnosno četvrtina radne snage.

Strani radnici suočavaju se s nizom problema koji se planiraju riješiti izmjenama Zakona o strancima, koje su danas predstavili ministri Davor Božinović i Marin Piletić.

Sustav se, među ostalim, planira urediti izdavanjem duljih radnih dozvola, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i šestogodišnjih kazni te programima učenja hrvatskog jezika, piše HRT.

– Iako zakon dugo postoji u našem zakonodavstvu, izmjene imaju težinu jer smo kao nacija prvi puta suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije već i imigracije. Postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta, a ne samo iz susjedstva na što smo navikli, rekao je Božinović te dodao:

– S obzirom na demografske trendove i smanjivanje stanovništva te depopulaciju dijelova Hrvatske jasno je da je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali. Broj zakonitih ulaska u Hrvatsku je u porastu, a činimo sve kako bismo spriječili i nezakonite ulaske.

Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, to su ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Postoji fluktuacija među njima, svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.

Istaknuo je da je potreba za radnom snagom daleko veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva.

– Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi seprivukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav,
naglasio je Božinović.

Broj zaposlenih povećao se u posljednjih nekoliko godina za 98.626, a broj nezaposlenih smanjio se za 45.625. Broj izdanih dozvola za rad i boravak od 2016. do kraja 2023. je 96.086, od kojih je 8 tisuća iz zemalja članica EU-a, ostatak su treće države.

Kad govorimo o djelatnostima, najviše dozvola izdano je u graditeljstvu (44 posto), turizmu (25 posto), prometu (6) i trgovini (3 posto), a sve ostale djelatnosti čine 9 posto.

Što se tiče državljanstava, u 2023. imali smo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije.

-Uvodimo obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza. Zatim, određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a 8 posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama. Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

– Zbog trećeg cilja, a to je sasvim sigurno kvalitetnija integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada, jest i omogućavanje učenja hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji način već u ožujku će strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

POSLJEDNJE DODANO: