Zaljubljenici ste u prirodu? Kanjon Badnjevice pruža dovoljno razloga da ga posjetite

Proložac je općina u Splitsko – dalmatinskoj županiji, koja se nalazi na području Imotske krajine. U sastavu općine nalazi se pet naselja ( Donji Proložac, Gornji Proložac, Postranje, Ričice i Šumet). Upravo je  Proložac najveće i najnapučenije naselje, administrativno je središte općine, sa svim pripadajućim općinskim domenama, nadležnim obrazovnim institucijama i vjerskim ustanovama. Proložac je dobio ime po izvedenici riječi “prolog“, kanjonu koji je svojedobno stvorila bujica rijeke Suvaje. Nalazi se na sjeveroistočnoj strani Imotsko – bekijskog polja, a upravo je kanjon Badnjevice, koji spaja Ričice i Proložac, jedan od poznatijih prirodnih simbola samog mjesta.

Prema dostupnim nalazima i relevantnim povijesnim tumačenjima, život u kanjonu i okolici kanjona postojao je još u prapovijesno vrijeme. Ondašnji žitelji područja u kanjonu su radili različite brane, najvjerojatnije raspoloživim prirodnim materijalima. Na taj način stvoren je pogodan krajobraz koji je zadržavao vodu duže vrijeme, jer ona više nije protjecala silinom nekontrolirane bujice. Korist od toga, u prehrani, ubirala je lokalna zajednica, kojoj je postala dostupnija mogućnost ulova ribe, kojom je rijeka obilovala. Na klisurama kanjona pronađene su  lokacije koje su mogle sadržavati “alke“, odnosno uporišta na kojima se lađa mogla privezati, za vrijeme plovidbe tokom rijeke.

Tijekom postojanja Austro – Ugarske Monarhije, izvršena su određena uplitanja u izvorni krajolik samog kanjona. Prihvaćenim projektom kanjon je tada uređen, očišćen, a ujedno su izgrađene i kamene pregrade, čija je namjena bila kontrolirati svaki nenadani protok vodene bujice. Tim činom, smanjio se broj bujica koji je nadirao u kanjon, prethodno gotovo bez ikakve kontrole, a koje su potom ujedno nanosile i znatne štete poljoprivrednim kulturama u samom polju, poplavljujući znatan dio zapadnog dijela Imotsko – bekijskog polja.

Adrenalinski turizam

U kanjonu se, gotovo neprestano, izmjenjuju niska područja s vodom, koja su gotovo zanemariva, unatoč vremenskoj varijabilnosti razine vode; te pravi vodeni džepovi. Ti vodeni džepovi znaju biti duboki i po nekoliko metara. Upravo takva područja ponajviše privlače osobe sklone “adrenalinskom turizmu“ jer pred njih stavlja dovoljan broj izazova koje valja savladati. Na tom tragu, posljednjih godina, održava se i pustolovna utka “IMO Adventure“, koja rutom prolazi i kanjonom Badnjevice i koja natjecateljima pruža dovoljno izazova.

Na klisurama kanjona uočljivi su i ostaci nekadašnjih utvrda kojima su se koristili Delmati, najvjerojatnije kao osmatračnicama, potom Rimljani, a znatno kasnije i Turci. Pri vrhu kanjona nalazi se pravi labirint pećina, jama, kraških pukotina i udubljenja nastalih, gotovo neprekidnim, protokom vode.

Kanjon Badnjevice pruža dovoljno zanimljivosti svima onima koji streme određenim oblicima adrenalinskog turizma, alpinističkim izazovima, ronjenju, istraživačima prošlosti i povijesne baštine, ali i pukim zaljubljenicima u prirodu, koji šetnjom teže rekreaciji u prirodi. Sve to pruža dovoljno razloga za prigodan posjet kanjonu Badnjevice u Prološcu.