Hrvatska još bez glavnih istražitelja zrakoplovnih, pomorskih i željezničkih nesreća

Hrvatska još nema glavne istražitelje zrakoplovnih, pomorskih i željezničkih nesreća. Barem ne one službeno izabrane. Jer kako proizlazi iz dokumentacije objavljene na službenoj web stranici Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) natječaji se uporno poništavaju, pa ponavljaju, a već za koji mjesec, točnije 30. studenog, Agencija će morati podnijeti izvješće Vladi o svom poslovanju, te financijskim planovima za iduću godinu. Da stvar bude gora (iako neki tvrde bolja) nedavno je čelno mjesto Agencije, iz još javno neobjašnjenih osobnih razloga napustio Bojan Šenjug, koji je ravnateljsku dužnost obavljao tek pet mjeseci. 

U tijeku je pak natječaj za glavnog istražitelja zrakoplovnih nesreća. Te istrage nekoliko mjeseci, kao obnašatelj dužnosti, vodi Danko Petrin, inženjer strojarstva, s iskustvom u paraglajdingu. Sasvim je izvjesno da Petrin sada konkurira u javnom natječaju za ovo radno mjesto. Doduše, to je drugi pokušaj raspisivanja javnog natječaja za glavnog inspektora zrakoplovnih nesreća koji, prema zakonu, ima mandat od pet godina, piše Novi list.

Daljnja selekcija

Naime, isti je natječaj bio raspisan još 19. srpnja, no samo par dana kasnije, 23. srpnja, tada još aktualni ravnatelj Šenjug donio je odluku o njegovom poništavanju. Učinjeno je to jer tekst natječaja, greškom Narodnih novina nije objavljen u njihovom izdanju od 21. srpnja. Temeljem kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike javni natječaj mora se objaviti na službenoj web stranici institucije koja ga raspisuje, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te u Narodnim novinama. Budući glavni istražitelj zrakoplovnih nesreća vodit će Odjel za istrage nesreća u zračnom prometu, a uz istrage bit će zadužen i za donošenje tzv. sigurnosnih preporuka. Među propisanim uvjetima uz adekvatnu stručnu spremu je i petogodišnje iskustvo rada u struci. 

Nedavno je okončano i zaprimanje prijava za mjesto glavnog istražitelja željezničkih nesreća, te oni koji su ušli u uži krug uskoro mogu očekivati pozive za daljnju selekciju. Kako je Agencija objavila, prihvaćene su kandidature: Davora Belasa, Darka Bukala, Velimira Kolara i Vilija Milkovića. Belas je u AIN došao iz MUP-a gdje je već radio na istragama željezničkih nesreća, među ostalima i onoj što se dogodila u Rudinama. Bukal dolazi iz Odjela inspekcije sigurnosti željezničkog prometa za područje željezničke infrastrukture Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Velimir Kolar bio je profesor na Fakultetu prometnih znanosti, a njegovo se ime nalazi i među osuđenima u korupcijskoj aferi “Index”, dok Milković dolazi s iskustvom iz HŽ-a, te predavanjima na Zagrebačkom učilištu. 

Premalo bodova

Natječaj za istražitelja pomorskih nesreća već je dvaput neslavno propao. Nakon prvog, raspisanog sredinom travnja, u svibnju je formirana lista kandidata koji su prošli prvi dio selekcije. Nastavili su se, kako proizlazi id dokumenata AIN-a, natjecati Juraj Bukša, doktor pomorskih znanosti, koji vodi riječki HNS, Ljubomir Markulin, bivši voditelj projekata u brodogradilištu “Viktor Lenac” koji sada ima vlastitu tvrtku za usluge u brodogradnji i turizmu, te poduzetnik Boris Belamarić. No, u nastavku selekcije niti jedan od kandidata nije ostvario dovoljan broj bodova, pa je natječaj poništen. 
Novi je raspisan 30. lipnja, a poziv na nastavak testiranja  dobio je samo Boris Belamarić. Upravo je njega tadašnji ravnatelj Šenjug predložio Upravnom vijeću za glavnog istražitelja pomorskih nesreća. Nakon razgovora s kandidatom na sjednici održanoj 7. kolovoza Upravno vijeće odbilo je dati suglasnost na prijedlog ravnatelja, stoji u obrazloženju odluke kojom je natječaj poništen, a potpisala ga je Šenjugova zamjenica i aktualna obnašateljica dužnosti ravnateljice AIN-a Anita Koprivnjak. Taj isti dan Šenjug je dao ostavku. 

Kada će AIN dobiti  glavne istražitelje, te tko će biti novi ravnatelj krajnje je neizvjesno. U međuvremenu se, pogotovo u zračnom prometu, dogodilo više incidenata – nestanak struje u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe i jednosatni prekid nadzora prometa na nebu nad Hrvatskom, te pad MiG-a 21 – o kojima bi se stručnjaci iz AIN-a zasigurno morali očitovati.