U Hrvatskoj se svakog dana baci 135 tona kruha!

Problem bacanja dobrih namirnica je ekonomski, ekološki te nadasve moralni jer se procjenjuje kako si 55 milijuna stanovnika Unije svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok. Ova dva ekstrema – bacanja hrane i velikog broja siromašnih, čak gladnih – zvone na uzbunu da se namirnice ne bi smjele olako uništavati nego usmjeravati prema onima koji nemaju. – pišu 24sata

Statistika je poražavajuća – u kantama za smeće završi gotovo trećina sve hrane, čak 89 milijuna tona u EU naprosto propadne, a ekonomska šteta penje se na 143 milijuna eura. Iako javnost možda ima krivu percepciju da najviše zdravstveno ispravne hrane bacaju trgovački lanci, jer svatko primijeti nakrcane kontejnere iza dućana, najveći problem su zapravo kućanstva. Europska komisija procijenila je kako 53 posto odbačenih namirnica dolazi iz kućanstava. Tako i u Hrvatskoj svake godine propadne 380.000 tona. Kako bi se problem premostio, mnoge zemlje razvile su sustav doniranja hrane. Hrvatska je tako prije dvije godine oslobodila trgovce plaćanja PDV-a na doniranu hranu. 

Konzum donirao 3 milijuna 

– Konzum je do prosinca ove godine donirao više od tri milijuna kuna u namirnicama humanitarnim udrugama i pučkim kuhinjama, a u tijeku nam je i blagdanska humanitarna akcija koju smo pokrenuli u suradnji s hrvatskim dobavljačima, koja za cilj ima prikupljanje sredstava koja će se donirati pučkim kuhinjama Crvenog križa i Hrvatskoga Caritasa – izjavio je Slavko Ledić, predsjednik uprave Konzuma, koji je aktivno uključen u ovaj projekt. 

U socijalnim trgovinama potvrđuju da ima sve više donacija, no one još uvijek nisu dovoljne. 

– Nikad ne znamo što nam dolazi i koliko toga. Trgovački lanci i proizvođači obično šalju voće i povrće, meso, pekarske te mliječne proizvode, no treba nam još … – kaže Tina Debeljak iz Crvenoga križa. Njihov dućan stalna je adresa za čak 1700 obitelji i njihovih 4500 članova, koji pomoć mogu primiti samo ako nisu korisnici pučkih kuhinja ili kakve druge socijalne pomoći. Jedini imovinski cenzus je 1700 kuna primanja po članu obitelji ili 2000 kuna za samce. Inače, oko 20 posto naših sugrađana pogođeno je siromaštvom.

S obzirom na to da socijalni dućani počivaju na isključivo volonterskom radu, gdje se pojedinci, uz svoju dobru volju, moraju sami snalaziti i oko prijevoza te skladištenja hrane pomoglo bi, kaže naša sugovornica, kad bi dobili institucionalni oblik i kad bi se mogli registrirati kao što su to radi u pučkim kuhinjama i prenoćištima za beskućnike. 

Lani se kod nas doniralo 185 tona namirnica, siromašnim sugrađanima dijelile su ih volonterske udruge, no unatoč 1200 registriranih humanitarnih organizacija, samo ih je 60-ak koje su upisane u Registar posrednika (donirane hrane).

Hrvatska europarlamentarka te glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta o bacanju i sigurnosti hrane, Biljana Borzan, kaže da je Hrvatska po rješavanju problema bacanja i doniranja hrane na europskom dnu. 

– Daleko smo lošiji od većine zemalja. Neke zemlje imaju banke hrane, koje preuzimaju odgovornost za tu hranu, pa donator ne mora snositi posljedice ako se namirnice kasnije pokvare. U pojedinim zemljama trgovački lanci moraju donirati hranu pred kraj roka trajanja, a Danska je nedavno imala snažnu kampanju o tome da je hranu kojoj istječe rok trajanja čak dužnost kupiti. Time su smanjili bacanje hrane za čak 25 posto – kaže Biljana Borzan. Cijeli članak pogledajte ovdje.