“Ne mogu reći mladima ‘ne upisujte Pravo ili Ekonomiju’ jer to jednostavno ne stoji”

Doista, diplomiranih pravnika, a pogotovo ekonomista najviše
u apsolutnom broju dolazi na “burzu rada”, međutim u splitskom HZZ-u
doznajemo i kako je njihova fluktuacija velika u odnosu na druga zanimanja te
da se znanja koja steknu na tim društvenim fakultetima mogu iskoristiti u različitim
“branšama”.

Zbog toga, kaže nam Renato
Jerončić, analitičar tržišta rada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u
Splitu, treba biti oprezan s interpretacijama statističkih podataka.

– Ne mogu reći mladima “ne upisujte Pravo ili
Ekonomiju” jer tako nešto jednostavno ne stoji. U protekloj 2014. godini
smo imali 945 prijavljenih ekonomista, a 900 ih se zaposlilo. Slična je
situacija i s pravnicima kojih je bilo 459 prijavljenih. Međutim, 900 zaposlenih
ne znači i da je u pitanju novih 900 radnih mjesta za tu struku – dio je
privremeno zaposlen, na zamjenama, dio se možda zaposlio i na nekim drugim,
sezonskih poslovima, a mora se biti oprezan i zbog toga što mi ne znamo koliko
njih uopće nije došlo do HZZ-a, do našeg sustava evidencije. – nakon dugogodišnjih
analiza tržišta rada Jerončić voli govoriti o nekim drugim kategorijama…

Stopa potencijala zapošljavanja

Nije sklon ni terminima poput “deficitarna
zanimanja”, jer nije lako utvrditi taj pojam, da li to znači konkretno
zanimanje ili struku, ili cijeli set znanja koja posjeduju tražitelji posla.
Radio je pak Jerončić na određenim drugim pokazateljima za koje drži da su
bolji indikatori trendova na tržištu rada, poput stope potencijala zapošljavanja
te stope zaposlenosti pojedinog zanimanja.

– Za neka tražena zanimanja uopće nije bilo ponude, no važno
je voditi računa o broju radnika jer nije isto kada se traži samo jedan, recimo
učitelj češkog jezika u jednoj godini, kao što nije isto ni kada se u jednoj
godini traži više predavača agronomije, ako ne postoji stalna potreba, iz
godine u godinu, za određenim zanimanjem. Stopa potencijala zapošljavanja koju
radim od 2009. godine naovamo ipak pokazuje da se svake godine traži
defektolozi, psiholozi, pedagozi, doktori medicine raznih profila, a visoku
stopu potencijala zapošljavanja iz godine u godinu imaju akademski glazbenici,
profesori i nastavnici stranih jezika i matematike, kemije, fizike,…

Radi tek svako drugi radno sposobno stanovnik

Postoje nažalost i neki statistički podaci kojima će trebati
puno više vremena da se “oporave”. Jerončić nam kazuje kako trenutno
stopa zaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji oko 43 posto (u Gradu
Splitu oko 63-64 posto), što znači da radi tek svako drugi radno sposobno
stanovnik. Ta stopa je na nivou države 54 posto, dok su u EU zadali dostizanje
stope zaposlenosti radno aktivnog stanovništva od 75 posto do 2020. godine. I
dok su Velika Britanija i skandinavske zemlje već oko te brojke, Hrvatska je na
razini ostalih zemalja Mediterana, dakle u “gabuli”.

– Trebali bi u županiji
imati oko 200 tisuća zaposlenih za dostići te brojke, a samo za usporedbu, u
lipnju 2008. godine bilo je 160 tisuća radnih mjesta. U lipnju 2014. godine taj
broj je bio 148 tisuća, dok je ta razlika još značajnija kad se pogleda ožujak,
kada je utjecaj sezonskog zapošljavanja slab: 152 tisuće radnih mjesta 2008.,
naspram 133 tisuće zaposlenih u ožujku prošle godine. – iznio je statističke podatke naš sugovornik.