Želite li
podići tisuću kuna gotovine na bankomatima drugih banaka tu naknadu
platit ćete od 20 do 40 kuna. Jedan je to od primjera šarolikih naknada
naših banaka.
Podižu se provizije čak za isplatu
gotovine u vlastitoj banci, vođenje tekućih i žiro-računa, kartično
poslovanje te platne transakcije.
– Naknada za vođenje
tekućeg računa za umirovljenike porasla je za jednu kunu, ali treba
naglasiti da ta naknada nije mijenjana od 2013. godine, radi se o još
nekim naknadama za bezgotovinske naloge, za uplate na račune pravnih
osoba preko naših digitalnih platformi, za tzv. SEPA terećenja ili
uplatu kovanica na račun građana, kaže glasnogovornik Erste banke Dario Gabrić.
Naknade banaka često nisu utemeljene na stvarnom trošku, nego ih banke određuju proizvoljno i jednostrano.
–
Povećanje naknada se temelji na povećanju troškova poslovanja,
unapređenju određenih proizvoda i usluga te ulaganju znatnih sredstava u
digitalizaciju poslovanja i sigurnost korištenja svih usluga, navodi se
u priopćenju Hrvatske udruge banaka.
U
pandemijskoj 2020. banke su na naknadama građanima i tvrtkama zaradile
4,5 milijarde kuna, od čega su oko tri milijarde, kažu, nužni rashodi.
Ekonomski analitičar Damir Novotny
kaže da banke ostvaruju relativno visoke prihode iz tih naknada i
provizija koje su vezane uz kartično poslovanje, a koje su uobičajene u
europskim zemljama, ali troškovi bankarskog sustava su u Hrvatskoj nešto
veći nego u drugim zemljama i manja je konkurencija među bankama.
Naknade
rastu i u Europskoj uniji stoga nadzorno tijelo za bankarstvo EBA traži
djelotvorniju regulativu pa i ograničavanje njihova učestalog rasta.
–
Područje naknada je sada postalo alternativni vid zarade banaka, a to
je omogućeno preuzimanjem platnog prometa od strane banaka, nastao je
jedan rašomon, smatra financijski stručnjak Davor Banović.
Povećane
naknade vidljive su i na internetskoj stranici središnje banke, koja na
to, kaže, ne može utjecati, no u ožujku će objaviti najnovije prihode
banaka od naknada i provizija.
