Matica hrvatska Split odala počast braniteljima Gvozdanskog

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Splitu i Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split, na čelu s voditeljem Antom Ćaletom, skupina domoljuba hodočastila je iz Splita u Gvozdansko. Ondje su u nedjelju, 11. siječnja 2026. godine, sudjelovali na komemoraciji u povodu 448. obljetnice herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde iz 1578. godine.

Misno slavlje u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio je požeški biskup Ivo Martinović, u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem. Misi su nazočili predstavnici braniteljskih i povijesnih udruga te hodočasnici iz cijele Hrvatske. Nakon misnog slavlja uslijedio je mimohod i komemoracija u spomen na stradale hrvatske branitelje.

Počast poginulim i umrlim braniteljima Gvozdanskog polaganjem cvijeća u znaku hrvatske trobojnice i paljenjem svijeća odalo je i izaslanstvo Matice hrvatske Split, koje je predvodio Željko Pleić, koordinator MH Split za obilježavanje mjesta stradanja Hrvata kroz povijest. Cvijeće su položili Željko Pleić, Ante Ćaleta, Jozo Tomasović, Jagoda Goreta i Ljiljana Čorić Pleić.

Unatoč hladnoći i vremenskim neprilikama koje su zahvatile velik dio Hrvatske, Gvozdansko su pohodili brojni hodočasnici iz svih krajeva zemlje. Među njima su po prvi put i službeno sudjelovali i članovi Matice hrvatske Split, sa skupinom od 50 domoljuba iz Splita i okolice.

O Gvozdanskom i njegovoj sudbini u hrvatskoj se javnosti i danas malo govori. Poznato je da su starohrvatsku utvrdu Gvozdansko podigli plemenitaši Zrinski, a da je Nikola Zrinski ondje imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. U 16. stoljeću ta je utvrda bila snažna brana pred najezdom osmanskih osvajača.

Osmanska vojska od 1571. do 1577. godine više je puta bezuspješno napadala Gvozdansko, da bi tek 1578. godine, nakon tromjesečne opsade i petog pohoda pod vodstvom Ferhat-paše, ušla u utvrdu – bez ikakva otpora.

Prema povijesnim podacima, Gvozdansko je branilo oko 300 branitelja, među kojima pedesetak Zrinskih vojnika te oko 250 seljaka i rudara sa svojim obiteljima. Nasuprot njima nalazila se osmanska vojska od oko 10 tisuća vojnika.

Kada su Osmanlije 15. siječnja napokon ušle u kaštel, zatekle su razrušen grad i mrtva tijela smrznutih branitelja na borbenim položajima. Branitelji su umrli iscrpljeni glađu i nezapamćenom hladnoćom, a u utvrdi nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva.

Dan ranije, hodočasnici iz Splita i okolice posjetili su Plitvice, gdje su odali počast Josipu Joviću, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na mjestu njegove pogibije. U ime Ogranka Matice hrvatske u Splitu to su učinili Željko Pleić, Ante Ćaleta, Jozo Tomasović i Jagoda Goreta.

Hodočasnici su također posjetili katedralu Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću, koju su četnici zapalili 1991. godine.

Organiziranim odlaskom u Gvozdansko, Ogranak Matice hrvatske u Splitu započeo je ovogodišnji hod po mjestima stradanja Hrvata kroz povijest.