Manje ljudi, više vozila: Prometne gužve u Hrvatskoj postaju sve veći problem

Sve više se govori o prometnim gužvama, ne samo u Zagrebu nego i u ostalim velikim gradovima u Hrvatskoj. Objašnjenje je jednostavno – puno je vozila, a nedovoljno prometnog prostora i za vožnju i za parkiranje.

Uzmemo li u obzir samo osobne automobile, kojih je najviše u prometu, u Hrvatskoj ih je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku prošle godine bilo malo manje od dva milijuna, piše N1.

Posve točno – 1.910.131. Godine 2018. u Hrvatskoj je bilo 1.666.413 osobnih automobila, što znači da je u pet godina broj veći za skoro četvrt milijuna. U isto vrijeme broj stanovnika se smanjio.

– Nema puno mudrosti oko objašnjenja prometnih gužvi. Previše je autombila, a prometna infrastruktura je loša, kaže prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.

Prema procjeni, Hrvatska je prošle godine imala 3.859.686 stanovnika. Izračun kaže da Hrvatska ima 495 automobila na 1000 stanovnika ili jednostavnije – jedan automobil na dva stanovnika. Po tome je Hrvatska unutar EU otprilike na razini Nizozemske, a ispred Slovačke, Danske, Švedske, Bugarske, Irske, Mađarske, Rumunjske i Latvije.

Husinec to tumači ovdašnjim mentalitetom.

-Takvi smo, jednostavno volimo automobile. Volimo komfor koji pružaju osobni automobili i prije ćemo se odreći puno drugih stvari nego vlastitog automobila i kave u kafiću. Sve je više kućanstava koji nemaju dva, nego i tri automobila. A nemamo parkirališnih prostora niti prometne infrastrukture za sve te automobile, kaže.

Trend povećanja nije samo u Hrvatskoj. U cijeloj Europskoj uniji broj osobnih automobila povećao se od 2018. godine s 240,4 milijuna na 256.5 milijuna prošle godine.

Stopa motorizacije je visoka. Prema podacima Eurostata objavljenima u srpnju ove godine, prednjači Italija sa 694 automobila na tisuću stanovnika, gotovo 200 više od Hrvatske. Slijede Luksemburg (675 na 1000 stanovnika), Cipar (665) i Finska (664), dok s druge strane najnižu stopu motorizacije ima Latvija sa “samo” 418 automobila na tisuću stanovnika.

U istom izvješću Eurostata stoji da je od prosinca 2018. do prosinca 2023. godine zabilježen snažan rast broja registriranih osobnih automobila u nekoliko zemalja EU-a. Najviše u Rumunjskoj (26 posto), zatim u Litvi (19 posto), Estoniji (16 posto) te u Hrvatskoj (15 posto).

Osim sklonosti komforu koji nude osobni autmobili, prometni stručnjak Husinec razlog značajnom rastu broja osobnih vozila u Hrvatskoj vidi i u lošem javnom prijevozu, prenosi N1.

-Nemamo razvijenu željeznicu. U Zagrebu nemamo podzemnu željeznicu, a autobusne i tramvajske linije su loše pa se desetljećima sve bacalo na kartu cestovnog prometa. Istodobno, cestovna infrastrukura nije se razvijala. U Zagrebu, primjerice, imamo prometnu infrastrukturu kao i prije 50 godina. Ništa značajno nije se promijenilo. To što su napravljen rotor i proširene neke ceste nije dovoljno da bi se spriječile gužve. Nema tu čarobnog štapića. Štogod napravili nekim manjim intervencijama, bit će isto. Poboljšanja u prometu bit će mala, pet do 10 posto, ističe Husinec.

O tome svjedoči i lanjsko izvješće Greenpeacea o kvaliteti javnog prijevoza u 30 europskih zemalja (27 članica EU-a, Norveškoj, Švcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu) i njihovim glavnim gradovima. Glavni kriterij u ocjenjivanju javnog prijevoza bila je cijena karata i dostupnost.

Luksemburg je na vrhu s maksimalnom ocjenom 100, a slijede Malta, Austrija i Njemačka. Od glavnih gradova, na vrhu je estonski Tallin ispred Luksemburga, malteške La Vallette, Praga, Bratislave i Madrida.

Hrvatska na toj listi dijeli predzadnje mjesto s Grčkom, a ispred Bugarske. I Zagreb je na predzadnjem mjestu sa samo 2 od mogućih 100 bodova. A ta dva boda dobila je za pilot-projekt besplatnog prijevoza za sve učenike osnovnih i srednjih škola te za besplatan prijevoz za sve izbjeglice iz Ukrajine.

U izvješću se ističe i da je stopa PDV-a (25 posto) na cijene javnog prijevoza u Hrvatskoj druga najveća od 30 analiziranih zemalja. Zagreb je prošao nešto bolje u kategoriji glavnih gradova i svrstan je na 22. mjesto od 30 gradova. Naglašava se i da je godišnja karta u Zagrebu prilično skupa – 462 eura, a ako putnici žele korsititi i prigradske vlakove, cijena raste do 637 eura godišnje.

-Ta visoka cijena također je posljedica visokog PDV-a na prijevozne karte u Hrvatskoj, zaključuje se u izvješću Greenpeacea.

Stoga ne čudi što je čak 376.706 registriranih osobnih automobila u Gradu Zagrebu, više nego što ih zajedno ima u osam županija s najmanjim brojem automobila.

Broj automobila po županijama

Republika Hrvatska 1,910,131
Grad Zagreb 376,706

Splitsko-dalmatinska 211,892
Primorsko-goranska 150,321
Zagrebačka 146,509
Istarska 125,646

Osječko-baranjska 106,543
Zadarska 81,914
Varaždinska 77,650
Sisačko-moslavačka 63,043

Krapinsko-zagorska 61,194
Dubrovačko-neretvanska 59,836
Vukovarsko-srijemska 58,463
Karlovačka 54,748

Brodsko-posavska 54,429
Međimurska 52,204
Bjelovarsko-bilogorska 50,653
Koprivničko-križevačka 48,429

Šibensko-kninska 47,896
Virovitičko-podravska 30,961
Požeško-slavonska 30,093
Ličko-senjska 21,001