Rad arhitekta Ante Kuzmanića i njegovog tima proglašen najboljim na natječaju za uređenje Žnjana

Javnom
otvaranju omotnica s imenima nagrađenih nazočio je Ocjenjivački
sud kojemu je predsjednik arhitekt Vjekoslav Ivanišević, a
članovi gradonačelnik Andro Krstulović Opara, dipl. ing. arh.
Gojko Berlengi, arhitekt Dragan Žuvela i dipl. oec. Mario
Šerić, te ostali sudionici Natječaja koji je otvoren 27. studenog
2017. godine.

Na natječaj je stiglo ukupno 12 radova. Svi radovi bili su šifrirani sve do trenutka javnog otvaranja. Najboljim je proglašen rad pod brojem 10 – rad arhitekta Ante Kuzmanića i njegovog tima, broj 12 dobio je drugu, broj 7 treću, broj 9 četvrtu te broj 4 petu nagradu. 

Na početku je Vjekoslav Ivanišević nabrojao kriterije koji su se gledali pri odabiru najboljeg rada.

– Ovaj put nismo išli, i to mi je jako drago, putem razbacivanja ciljeva i nemogućih situacija. Kao da nam je kapnula jedna doza švedske etike i morala prema onome što je zajedništvo nas svih, ali i određena gospodarska mogućnost. Jer intencija je realizirati, a ne stati na pola puta nekog zamišljenog projekta. I tako smo došli do nagrađenih radova.- kazao je Ivanišević.

– Rad broj 10 dobio je jednoglasnu ocjenu da je najbolji za realizaciju.- pojasnio je Ivanišević. 

– Prisutno
je, dakle, dominantno zalaganje da se osigura prostor javnog interesa
i dobra i da bude svima dostupan. Da se ne rade sportski tereni s
ostatkom zelenila, nego da to stvarno bude zelenilo za sve sa
dostupnim rekreacijskim sadržajima. Također, problem prometa, gdje
nismo dobili rješenje koje bi bilo cjelovito. Čak ni anketne zone
nisu dovoljne da se razriješi prometna situacija. Tako da će lakše
biti Žnjan urediti u ekonomskom smislu, nego dograditi prometni
sustav kakav je planiran GUP-om, da bi taj prostor bio dostupan svima
kojima je namijenjen.- kazao je Berlengi. 

– Situaciju
sa Žnjanom bih nazvao predstavom u tri čina. Prvi devastacija, drugi
sanacija i treći kreacija. Prije godinu i pol dana grad je s tim u
vezi imao veliku stigmu u sveukupnoj javnosti. Moramo se ponositi da
se u tom roku situacija preokrenula. Provedbom ovog natječaja
postajemo primjer ophođenja prema javnim prostorima i to ne samo na
lokalno-regionalnoj, nego i na nacionalnoj razini. Ovakva fuzija
struke i politike, kada se teren manifestno očistio i uključi
struka i da ide ovakvim slijedom je u Hrvatskoj presedan. Nadam se da
će u budućnosti ovo postati standard da se ovako artikuliraju javni
prostori.- kazao je arhitekt Žuvela.

Gradonačelnik
Andro Krstulović Opara je zahvaljujući svima na suradnji u
Ocjenjivačkom sudu istakao kako mu je bilo zadovoljstvo i ponos 12
dana raditi na žiriranju radova. 

– U žiri sam ušao s ambicijom da
izbjegnem da budem glas koji će preglasavati, a dogodilo se ono što
bi poželio član svakog žirija – da su odluke donesene
jednoglasno. To se dogodilo zbog glavnog preduvjeta, odnosno, mi smo
omogućili apsolutnu slobodu. Čišćenjem Žnjana, dokidanjem
bezvlašća i dovođenjem Žnjana u nultu fazu omogućili smo
slobodu, slobodu autorima da bez opterećenja, s punom kreacijom i
potpunim povjerenjem pristupe natječaju. To su prepoznali i naši
građani i po prvi put, koliko znam, njih čak 6 tisuća je
sudjelovalo u anketi kazavši kakav Žnjan žele. Svih 12 autora su
uzeli to u obzir. Siguran sam da će, kada za 15-tak dana budemo
napraviti izložbu svih radova, građani prepoznati dio sebe u njima.
Tako smo prostor učinili demokratičnim i otvorenim, ozelenjenim,
javnim i gradskim, podređenim građanima i njihovim željama. Javni
prostor, koji je u našem gradu zadnjih 30-tak godina doživio
totalnu negaciju dobio je kompenzacijski element, koji je i
afirmiran, pogotovo kroz nagrađeni rad. Kuriozitet je i da ne treba
mijenjati GUP. Prvi put je i Grad provoditelj natječaja po
kriterijima Hrvatske komore arhitekata, koja je Gradu dala licencu za
to. Moja uloga i mojih suradnika i naše uprave je da zadržimo
dinamiku koju smo najavili. Da ovu godinu iskoristimo da kroz plansku
dokumentaciju i Gradsko vijeće, ovaj rad doživi svoju realizaciju
za sljedeće ljeto, a ove godine da privremenim rješenjem omogućimo
prijelaznu fazu.- kazao je splitski gradonačelnik.

Peta nagrada je rad arhitekata Nene Kezića i Emila Šverka sa suradnicima, četvrtu nagradu dobio je rad Tatjane Zahre, treću nagradu dobio je rad Arhitektonskog ureda Porticus, a drugu rad Emur studija.

Prva
nagrada iznosi 228.000 kuna, druga 142.500 kn, treća 85.500 kn,
četvrta 68.400 kn te peta 45.600 kuna. Sve u neto iznosu.