Izgradnja žičare do Biokova kreće kroz dvije godine, automobilma više nećemo moći do Svetog Jure?

Na
dvadesetoj sjednici Hrvatskog sabora, krajem rujna ove godine, usvojen je Prostorni
plan Parka prirode Biokovo. Nositelj izrade Plana bilo je Ministarstvo
graditeljstva i prostornoga uređenja, koordinator izrade Hrvatski zavod za
prostorni razvoj, a stručni izrađivač Javna ustanova Zavod za prostorno
uređenje Splitsko-dalmatinske županije.

Novi Prostorni plan za Dalmacija News komentira ravnatelj Parka prirode
Biokovo, Velimir Vidak-Buljan.

Koji su prvi Vaši prvi potezi kao novog ravnatelja PP Biokovo?

– Prvo je bilo donošenje novog Prostornog plana. Njega smo
konačno usvojili nakon dugih 20 godina. Slijedi donošenje Plana upravljanja. To
je temeljni dokument koji regulira poslovanje Parka, uvjete, posjećivanje, neke
druge aktivnosti, kao i ono što će se u Parku raditi sljedećih 10 godina. Radi
se o administrativnom poslovima, no bez njih se neki drugi poslovi u Parku ne
mogu obavljati u skladu sa zakonom.

Kako tumačite da se
na novi Prostorni plan tako dugo čekalo?

– Priča je komplicirana i ne bih ulazio u to tko je za što
kriv. Inače, plan donosi poseban Ured Splitsko-dalmatinske županije. Iako se
ovdje radi o prostornom planu višega reda, uvijek je nešto drugo godinama bilo važnije.
Općinski, zatim županijski prostorni plan bacili su Biokovo u drugi plan. Plan se, po mojoj ocjeni, predugo pripremao i dorađivao i smatram da se previše vremena
i novaca bacilo. Požurnicom ministrice Mrak-Taritaš Prostorni plan je
konačno ugledao svjetlo dana.

Koliko Prostorni plan
uvažava osobitosti Biokova i koliko je u skladu s interesima lokalnog
stanovništva?

– Prostorni plan poštuje osnovne naznake koje Biokovo kao
zaštićeni Park prirode zahtjeva. Imamo primjedbe lokalnih samouprava, općina,
pogotovo na granice plana. Mislim da same granice nisu previše bitne za plan,
one se lako promijene. Postoji procedura, ali same granice nisu predmet Plana.
Bitno je to da Plan nekon toliko vremena omogućuje legalni razvoj, a to među ostalim
podrazumijeva legalizaciju izgrađenih nelegalnih objekata, ponovnu
rekonstrukciju pastirskih stanova te turističkih razvoj krajeva osobito izvan
Biokova. Primjerice, Plan predviđa se velika turistička zona na području
Rastovca u općini Zagvozd. Sam Prostorni plan ne ograničava razvoj, a sprječava
divljanje jer je do sada svatko mogao raditi što poželi. Plan propisima postavlja
određene uvjete, ali omogućuje razvoj na način da sve što je potrebno za Park
prirode napravi na legalan način.

Oko sedam općina uputilo je primjedbe na granice ovog
Prostornog plana. Tu moram naglasiti da je prihvaćen najveći dio primjedbi koje
su lokalne zajednice bile istaknule. Park prirode će vjerojatno i sam zatražiti
izmjenu granica plana jer smatramo da nije potrebno da neke zone budu u Planu.
Primjerice, predio Topiću u Baškoj Vodi. Iako je ušao u građevinsku zonu,
smatramo da nema potrebe da bude u sastavu ovog Prostornog plana. S druge
strane, neke druge zone bi trebale ući u Plan, stoga ćemo pokrenuti inicijativu
za promjenama granica Prostornog plana. Tu želimo uvažiti i primjedbe općina te zajednički ići u promjene.

Nudi li Park prirode
Biokovo posjetiteljima dovoljno sadržaja i je li postojeća infrastruktura
zadovoljavajuća?

– Biokovo je solidno turistički valorizirano. Planina je
jednostavno ograničena brojem posjetitelja jer ne može u isto vrijeme
prihvatiti golem broj ljudi. U Parku prirode zaposleno je 11 ljudi, od kojih  troje obavlja rendžerske poslove, a to je za
spomenute potrebe dovoljno. Ipak, potrebno je turistički sadržaj disperzirati.
Posjet Biokovu svodi se na prelazak rampe u Podgori, dolazak na vrh, Svetog
Juru, odakle se pruža pogled na Zagoru u i otoke. Postoji
informativni punkt na Ravnoj Vlaškoj i to je to. Cilj nam je sadržaj
disperzirati što je više moguće. Trenutno se sa sjeverne strane planine, u općini Zagvozd,
radi projekt kojemu je nositelj Hrvatske šume, a mi koordinatori. Radi se o
planiranom vidikovcu na Kaocima iznad Zagvozda, planinskom platou u srcu
Biokova na nadmorskoj visini od 1000 metara. Uredit će se pristupni put i
tamošnja kućica, uredit će se amfiteatar, organizirati škola u prirodi za djecu, uredit
će se 3 tamošnja bunara. Bit će to izletnička i turistička atrakcija sa
sjeverne strane planine.

Planom je predviđeno i otvaranje novoga ulaza u Park prirode
sa strane Vrgorca, na cesti Gornje Igrane – Kozica. Sadržavao bi suvenirnicu i
info centar, ali bi ulaz bio pješački. Radi se o idealnoj obiteljskoj stazi u
dužini od oko 6 kilometara, a nije zahtjevna jer je ravna. Nekada je to bila
glavna veza između Makarske i Vrgorca.

S makarske strane planine, kod Vrata Biokova, napravili bi
se parking i punkt, te bi upravo tu u budućnosti trebao biti ulaz za Biokovo.
Ljudi bi na parkiralištu ostavljali svoje automobile, a zainteresirani bi se
električnim automobilima ili drugom prihvatljivom vrstom prijevoza dovodili do vrha.
Svakako, vožnja do vrha u samostalnoj režiji više ne bi bila opcija. Na taj
način ne samo da bi smo podigli ekološke standarde na planini, već i omogućili povećanje broja posjetitelja Biokova.

Koliko su projekti
žičare ili skijališta na Biokovu ostvarivi?

– Projekt žičare je ušao u Prostorni plan. Radi se o žičari
koja bi trebala ići od Makarske do Štrbine ispod Vošca. Ako se ishoduju sve
dozvole i ostali dokumenti, ovaj projekt, kojemu bi nositelj bio Grad Makarska,
mogao bi se početi realizirati unutar dvije godine. Skijalište nije predviđeno,
struka kaže da je to nerealno. Uostalom, da bi se napravile skijašte staze trebalo bi uništiti
zaštićena područja bukovih šuma i šuma jele. Biokovo zbog tih zelenih oaza, među ostalim, i je
proglašeno Parkom prirode.

Dodajmo da je Prostorni plan predvidio i opciju ispitivanja
mogućnosti izgradnje žičare od Zagvozda do Svetog Jure. Dakle, radi se o isticanja mogućnosti za budućnost, ne o nečemu što bi moglo početi realizirati sljedećih nekoliko
godina.

Ljeti na Biokovu ima
puno neopreznih turista planinara, no zimi su neodgovorniji “naši”, kada autom
idu na snijeg. Dogodi se da zaglave, pa ih HGSS mora izvlačiti. Može li se što
napraviti po tom pitanju?

– Zatvaranje rampe ne bi bilo pravo rješenje. Upitno je koliko
se kvalitetno može pratiti trenutno stanje na planini, u svakom njenom dijelu.
Na rampi naši djelatnici upozore posjetitelje, ako procijene da meteorološki
uvjeti nisu dobri. Biokovo je vrlo varljiva planina. Sunčan i ugodan dan može
se u 5 minuta pretvoriti u nevrijeme s olujnim vjetrom i mećavom. Nekada se
nepoželjne situacije, uz sav uloženi oprez, teško mogu izbjeći. Kada je vrijeme
loše, savjetujemo ljude da ne idu dalje od Ravne Vlaške ili Vošca.

Hoće li na Biokovo
biti postavljena i panoramska kamera ili više njih?

– Predvidjeli smo i tu mogućnost. Trenutno na Svetom Juri
postoji meteorološka postaja DHMZ-a, a uskoro bi se u ponovni rad mogla pustiti
i automatska meteo postaja samog Parka prirode, u suradnji s udrugom Crometeo. Panoramske
kamere bi zasigurno doprinijele daljnjoj popularizaciji Biokova.