Nezaposleni doseljenici u Njemačkoj nemaju pravo na socijalnu pomoć

Sukob interesa Europske komisije i zemalja članica

Odluka Europskog suda od 11. studenoga je jasna: europski propisi dopuštaju
državama članicama da pod određenim uvjetima uskrate socijalna davanja
nezaposlenim doseljenicima. Kod trajanja boravka od tri mjeseca do pet godina,
kao što je to u slučaju Dano, nezaposlene osobe bi trebale raspolagati s
dovoljno vlastitih sredstava za život, piše Deutsche Welle. Jer, zemlja u kojoj borave može im
uskratiti davanja ako su došle samo zato da bi dobivale socijalnu pomoć. No
europski suci su dodali da se svaki pojedinačni slučaj mora preispitati.
Presuda ne smije služiti tome da se doseljenicima paušalno uskrate socijalna
davanja.

Pozadina tog slučaja su sukobi interesa i pitanja pravnog tumačenja između
Europske komisije i zemalja članica, u ovom slučaju Njemačke. Ovaj problem je
postao gorući nakon što je početkom godine stupila na snagu neograničena
sloboda kretanja za građane Rumunjske i Bugarske. Europska komisija je u
slučaju Dano zauzela stajalište da Njemačka mora olakšati pristup socijalnim
davanjima. To je naišlo na kritike mnogih njemačkih političara, posebice iz
bavarske Kršćanske socijalne unije. U veljači ove godine njemačka vlada je
formirala radnu skupinu koja je trebala razraditi pravila za sprječavanje
zlouporabe socijalnog sustava. Predmet rasprave je i pitanje kako bi se
pojedinim doseljenicima moglo uskratiti i pravo na dječji doplatak. Sada je
Europski sud njemačkim političarima dao temelje za daljnju raspravu o tom
problemu.

Pozitivne reakcije

“Sretan sam, to je dobra presuda”, kaže Thomas Mann, zastupnik njemačkih demokršćana u Europskom
parlamentu. Prema njegovom mišljenju, Sud je poslao jasan signal. Za njega je,
kako kaže, posebno važno to što se sada može argumentirati protiv populista iz
stranke Alternativa za Njemačku. Oni ne mogu više širiti svoju jeftinu
propagandu da u Europi ne postoje pravila i da nema zaštite od zlouporabe
socijalnih sustava, objašnjava Mann. I njegova kolegica iz Socijaldemokratske
stranke Njemačke Jutta Steinruck
pozdravlja ovu sudsku odluku: “Sud potvrđuje uobičajenu njemačku pravnu
praksu i prije svega stvara pravnu sigurnost za općine.”

Do sada su
njemački sudovi u sličnim slučajevima donosili različite presude. Recimo,
sudovi u saveznoj pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija su pojedinim
tužiteljima dali za pravo, pa su općine morale isplaćivati pomoć. No Jutta Steinruck je naglasila da se rupe
u socijalnom zakonodavstvu, doduše, moraju zatvoriti, ali da se ne smije
sprječavati doseljavanje jer je ono za Njemačku, smatra ona, “veliki
dobitak”. Ona također upozorava da se ne smije stvoriti društvo s dvije
ili tri klase kada se radi o socijalnim davanjima te da taj balans mora
uspostaviti politika.

“Politička retorika”

Profesor Herbert
Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada smatra da je ova rasprava
samo jeftina politička retorika i naglašava: “Nema zlouporabe socijalnih
davanja u Njemačkoj.” Jer, kako napominje, do sada je otkriveno samo 195
slučajeva u kojima postoji sumnja u zlouporabu. Prema njegovom mišljenju,
presuda Europskog suda u načelu znači da za Njemačku sve ostaje kako je i bilo.
Profesor Brücker iznosi podatak da je broj primatelja socijalnih davanja koji
su podrijetlom iz Rumunjske i Bugarske ove godine porastao za 66 posto, no
naglašava da je ta brojka još uvijek daleko od podataka za Nijemce i druge
strance koji primaju pomoć za nezaposlene.

Osim toga, on ukazuje na to da njemački mirovinski i
zdravstveni sustav daleko više profitiraju od uplata Rumunja i Bugara koji u
Njemačkoj rade nego što socijalni sustav mora isplaćivati njihovim
sunarodnjacima. Osim toga, kako izvještava profesor Herbert Brücker, prema
podacima koje je prikupio njegov Institut, na njemačkom tržištu rada posebno su
dobro integrirani upravo rumunjski posloprimci – suprotno svim postojećim
predrasudama.