Čaruga, komediografski klasik o “slavonskom Robinu Hoodu” u splitskom HNK
Komedija Čaruga Ivana Kušana u
izvedbi osječkog Hrvatskog narodnog kazališta gostovat će u HNK Split u srijedu
18. siječnja s početkom u 19:30h. Slavonski komediografski klasik nedvojbeno spada u nekoliko
najboljih djela ikad napisanih u hrvatskoj komediografskoj literaturi. Predstavu
je režirao Boris Svrtan, a na splitsku scenu dolazi u sklopu ovosezonskog K-HNK
programa. Zarazno duhovit dramski tekst
o razbojniku i „obljubitelju“ žena Jovanu Stanisavljeviću popularnost je stekao
već nakon praizvedbe 1976. koja je otvorila vrata brojnim kasnijim izvedbama a 1991.
je snimljen i film u režiji Rajka Grlića.
Naslovnu ulogu Jove
Stanisavljevića Čaruge igra Aljoša Čepl,
a u ostalim ulogama nastupaju: Miroslav
Čabraja, Antonia Mrkonjić, Matija Kačan, Antonio Jakupčević, Matea
Grabić Ćaćić, Duško Modrinić, Ivan Ćaćić i Vjekoslav Janković.
Komedija Čaruga dramatičara i prevoditelja Ivana
Kušana poseban je fenomen u korpusu hrvatske drame. Urnebesna komedija ujedno
je, kako je i sam autor naglašavao, vjerodostojna tragedija gospodina Jurja
Ardonjaka iz Feričanaca u Slavoniji koji je umoren u najneobičnijim okolnostima
poradi ljubavi nevjerne mu i bludne supruge koju je dotična osjećala prema
mjerniku Borisu Možboltu. Ta je ljubav udanu gospođu nagnala da unajmi lupeškog
harambašu Jovu.
Povijesni Čaruga, Jovo
Stanisavljević rodom iz Slavonskih Bara, stočarskog kraja, ponajviše je
zahvaljujući vlastitom PR-u na kojem je predano radio, izrastao u mitološko
biće i paradigmu „pravednoga razbojnika, slavonskog Robina Hooda“. Taj je
fenomen više u domeni psihologije kolektivnih stanja i promidžbenih trikova,
nego što je posljedica zdravog zaključivanja temeljenog na činjenicama. Stanisavljević,
koji se tijekom svoje razbojničke karijere predstavljao i kao Nikola Drezgić i Mile
Barić, počinio je 28 zlodjela, u pljačkama si prisvojio ukupno 331130
jugoslavenskih dinara, 492645 austrougarskih kruna i 338 američkih dolara, što
je u kaosu tranzicijskog društva i opće hajdučije ljudima valjda bacilo pijesak
u oči te čovjeka koji je počinio 15 ubojstava pretvorilo u mitskog domaćeg Robina
Hooda koji je pljačkao bogate kako bi udijelio siromašnima. Čaruga ljubuje sa
stotinama žena i sveudilj širi sifilis, ali i ubija, svirepo i bez milosti. Prvotni
zelenokaderaški zanos navodne borbe protiv kapitalizma kod Čaruge neupitno,
1920., prerasta u čisti razbojnički nagon u trenutku kad staje na čelo
razbojničke skupine Kolo gorskih tića
zbog koje u Slavoniji četiri godine traje izvanredno stanje. Pritom Čaruga znalački
bdije nad svojom slikom u javnosti i sam stvara romantičarski mit o samome
sebi.
Ivan Kušan, književnik
i prevoditelj koji je svojim proznim i dramskim djelima obilježio književnu i
kazališnu publiku svih dobi, rodio se u Sarajevu 1933. a umro je u Zagrebu
2012. Ostavio je velik trag u hrvatskoj kulturi kao urednik te kao književnik,
ponajviše romanima za mlade, naročito izuzetno popularnim ciklusom o dječaku
Koku. Kušanov umjetnički opus nezamisliv je bez njegovih drama u kojima
iskazuje dramaturgijsku vještinu, kritičnost prema društvu, ali i sklonost pučkom
kazalištu, komičnosti i zabavnosti. Pisao je i scenarije, radijske i
televizijske drame i serije, eseje i kritike, te prevodio s ruskog, francuskog
i engleskog jezika.
Osim redatelja Svrtana
autorski tim predstave čine scenografkinja i kostimografkinja Jasmina Pacek, oblikovatelj svjetla Tomislav Kobia, kompozitor glazbe Ozren Depolo, suradnik u procesu
scenografije Dražen Matijašević te aranžer
glazbe Igor Valeri.


