Mjesni odbor Drvenika Velog je u više navrata prijavio katastrofalno stanje na otoku, piše Nives Meštrović iz Gradske inicijative Zirona. Njima, kako kažu, nije jasno, da se NIŠTA nije poduzelo.

Mještani su početkom lipnja već pisali o ovom problemu za Morski.hr. Kao za inat, na otok kao da je pristiglo još neispravnih i neregistriranih automobila, umjesto da se problem riješi.

Drvenik Veli je inače naselje na istoimenom otoku, koje je administrativno sastavni dio Grada Trogira.

- Kako pratimo s interesom izjave gradonačelnika Ante Bilića  vidimo da je vrlo zabrinut za ekologiju, pa nama nije jasno kako dozvoljava da neregistrirana vozila ispuštaju štetne plinove i gube ulje i gorivo po svuda na našem otoku. Naša Riva koja je građena za pješake izgleda kao teretna trajektna luka, šporkica i smrad su posvuda.

Mi smo daleko od održivog razvoja - kaže nam Nives Meštrović.

Meštrović piše da su se na otoku 15.08.2023 dogodila dva incidenta u kojim su vozači skoro udarili pješaka.

- Ne znamo koliko slika i dokaza morate vidjeti, da biste proveli odluku komunalnog reda Grada Trogira. Ovo su slike od aktualnog stanja.

Ovo je vrlo loša reklama za našu državu i naš turizam od kojeg RH i svi namještenici države žive.  Očekujemo hitno postupanje svih nadležnih službih - poručuje Meštrović iz inicijative Zirona.

Pravo je pitanje, kažu otočani, svraća li uopće MUP na otoke ili ni njih nije briga, ako je daleko od očiju? Kako to katastrofalno izgleda, pogledajte na ovim fotografijama.

Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene

Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.

-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.

Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.

-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.

-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.

Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.