Zadnjih godina poprilično je popularna teorija o prehrani po krvnim grupama prema kojoj bi se ljudi određene krvne grupe trebali hraniti određenim namirnicama. Prehranu po krvnim grupama osmislio je Peter J. D’Adamo koji je 1996. u SAD-u objavio knjigu na tu temu, a bazira se na pretpostavci da krvna grupa utječe na razvoj pojedinih bolesti u slučaju da se bira hrana koja nam ne odgovara, odnosno da ljudi određenih krvnih grupa imaju predispozicije prema razvojima različitih bolesti koje još više može pospješiti krivi izbor namirnica.
Potrebna su kontrolirana istraživanja
Iako on tvrdi da je prikupio više od tisuću znanstvenih članaka koji potvrđuju njegovu teoriju, nije proveo niti jedan kontrolirani pokus koji bi joj išao u prilog. Da bi se došlo do eventualnog dokaza da prehrana po krvnim grupama ima nekog smisla trebala bi se provesti kontrolirana istraživanja u kojima će se jedna skupina ispitanika koja jede hranu preporučenu po krvnim grupama, usporediti s drugom skupinom ispitanika koja se hrani na uobičajeni način te će se potom utvrditi postoje li razlike u zdravstvenim pokazateljima između tih dviju skupina.
– Jedno takvo istraživanje u kojem je praćen učinak prehrane po krvnim grupama na neke čimbenike rizika za obolijevanje od srčanih i metaboličkih bolesti je objavljeno prošle godine. U istraživanju, u koje je bilo uključeno 1455 ispitanika, utvrđeno je ono što znamo i od ranije, da primjerice, prehrana koja je bogata voćem i povrćem povoljno utječe na zdravlje, odnosno da smanjuje rizike od srčanih i metaboličkih bolesti. Međutim, u toj se studiji nije pronašla nikakva veza s krvnom grupom i određenom vrstom hrane – kaže Viljemka Bučević Popović, docentica na Odjelu za kemiju na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i suradnica na portalu www.dokaziumedicini.hr.
Neutemeljene tvrdnje
Prije dvije godine objavljen je i sustavni pregled svih ranijih istraživanja na ovu temu. Radilo se o opsežnom proučavanju literature u kojem se nastojalo vidjeti postoje li kakvi dokazi u ranijim istraživanjima koji bi potvrdili učinkovitost prehrane po krvnim grupama i utvrđeno je da takvih dokaza nema.
– Što se provede više istraživanja i što je veći broj ispitanika u njih uključen to su ona mjerodavnija i zaključci imaju veću statističku snagu – ističe Viljemka Bučević Popović te dodaje da dok se ne pojavi bilo kakva studija, pa makar i s malim brojem ispitanika, čiji bi preliminarni rezultati pokazali da postoje neke indicije o povezanosti prehrane i krvnih grupa, možemo govoriti da nema nikakvih temelja za takve tvrdnje.
Preporuke za prehranu po krvnim grupama promoviraju općenito zdravu prehranu, pa nije rijetkost da se osobe koje se počnu tako hraniti osjećaju bolje ili da izgube višak kilograma.
– Na primjer, za ljude krvne grupe A se preporučuje veći unos voća i povrća i kada osoba koja se do tada nezdravo hranila počne unositi veće količine voća i povrća i počne se zdravije hraniti može doživjeti neke pozitivne zdravstvene efekte. Zdraviji način prehrane može se manifestirati i na nalaz krvi, smanjenje kolesterola i triglicerida, ali prema sadašnjim saznanjima to nema veze s tim koju krvnu grupu ima osoba, već s tim što se zdravije hrani – zaključuje Bučević Popović.