Maja Sporiš: Mladi se sami ne osjećaju spremni da preuzmu aktivno pravo glasa od 16- te godine

Danas je u prostorijama splitskoga SDP-a na Bačvicama održana javna tribina na temu “Nacionalni program za mlade 2014.- 2017.- ishodište i strateški okvir. “  Tribinu je vodila Maja Sporiš, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih.

Nacionalni program za mlade Vlada je usvojila prošle godine, a danas je Sporiš prisutnima predstavila istraživanje iz 2013. da bi ih upoznala s onim što je prethodilo Nacionalnom programu.

 – Danas smo ovdje predstavili istraživanje koje je prethodilo donošenju nacionalnog programa za mlade, istraživanje koje je rađeno 2013. godine na uzorku od dvije tisuće mladih, u dobi od 15 do 29 godina, pa bi evo ukratko o tome što je istraživanje pokazalo. Istraživanje je pokazalo da je mladima jedan od najvećih problema u društvu nezaposlenost, i da im je pri tome to centralna tema oko koje su zaokupljeni, maksimalno su usmjereni temi rada i zaposlenja i ono što također dominira jest usmjerenost ka obitelji i roditeljstvu. Ono što im je bitno kada govore  o zaposlenju je prije svega sigurnost radnog mjesta, ali donekle paradoksalno je da žele biti privatnici, više žele biti privatnici nego što žele  raditi u javnim i državnim službama. Puno je veća spremnost u današnje vrijeme mobilnosti mladih  zbog traženja posla nego što je bilo prije, što je donekle i očekivano. Također, oni akteri u društvu za koje mladi smatraju da bi najbolje i najlakše riješili probleme krize u Hrvatskoj su stručnjaci i intelektualci, njih prije svega percipiraju, zatim su tu na drugom mjestu mladi sami, a na trećem mjestu su političari i političke stranke- kazala nam je Maja Sporiš.

 – Također, mladi na jedan određeni način iskazuju svoju sumnju u višestranački, mogli bismo reći i kritiku višestranačkog i demokratskog sustava- istraživanje je pokazalo da ima relativno loš rejting, a ovim istraživanjem, također, željeli smo ispitati mlade smatraju li da u Hrvatskoj treba uvesti aktivno pravo glasa od 16- te godine i mladi se u udjelu od 45,7 posto nisu složili s time jer  smatraju da im treba još dodatne edukacije odnosno političkog obrazovanja odnosno onoga što oni definiraju građanskim odgojem i obrazovanjem, dakle mladi se sami ne osjećaju spremni da preuzmu aktivno pravo glasa od 16- te godine- dodala je Sporiš.