Splitski socijaldemokrati u povodu Dana ružičastih majica: “Od Puljka tražimo da u škole uvede Građanski odgoj i obrazovanje”

Piše:

Splitski socijaldemokrati odaslali su zajedničko priopćenje povodom Dana ružičastih majica koje potpisuju Damir Barbir, predsjednik SDP Split, prof. Suzana Piacun, predsjednica savjeta za obrazovanje SDP Split i prof. dr. Joško Markić, predsjednik savjeta za zdravstvo SDP Split.
“Vršnjačko nasilje u školama i van njih je problem sa kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Rješavanje ovog problema jedan je od najvećih izazova za obrazovne institucije. Ovih dana puno se pričalo o edukativnim radionicama pa splitski Savjet za obrazovanje ponavlja svoj zahtjev iz 2018. godine o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao fakultativnog predmeta u osnovne škole. U kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja prevencija vršnjačkog nasilja osmišljava se kroz aktivnosti kojima se osvješćuju vlastiti postupci i važnost rada na sebi kao i timskog rada kroz koji se uči kvalitetno komunicirati i surađivati što je preduvjet da u kasnijem životu mladi kao odrasle osobe dobro funkcioniraju u društvu, kao odgovorni pojedinci. Kao dio programa prevencije vršnjačkog zlostavljanja pod nazivom “Za sigurno i poticajno okruženje u školama” UNICEF je za roditelje pripremio knjižicu o tome kako pomoći i podržati djecu koja trpe, koja su nasilna, ali i svu ostalu djecu u situacijama vršnjačkog nasilja. Priručnik za provedbu UNICEF-ovog programa prevencije vršnjačkog nasilja postoji u školama, ali ga treba približiti učenicima i roditeljima.
Sve češći su incidenti među učenicima i nesvjesnost o vlastitim postupanjima i odgovornosti među djecom. Tome doprinosi i suvremena tehnologija i tvz. superpovezanost (eng. hyperconnectivity) i lakoća kojom se nekoga može povrijediti bez konkretnog susreta ‘oči u oči’. Grad Zagreb prihvatio je Edukativni materijal koji obuhvaća kraće teorijske, stručne tekstove na temu nasilja, elektroničkog nasilja i nasilja u mladenačkim vezama. Pripremljene preventivne aktivnosti imaju za cilj senzibilizirati i poučiti učenike različitim oblicima nasilja te načinima donošenja odluka o različitim mogućnostima mirnog rješavanja sukoba, načinima (samo)zaštite, imaju za cilj i potaknuti ih na kritičko promišljanje o svim aspektima ovoga fenomena, ali i unaprijediti njihove socijalno-emocionalne kompetencije te doprinijeti lakšem svladavanju izazova današnjice kao i razvoju zdravog i odgovornog ponašanja.
Poruka je jasna: nasilje nije prihvatljivo, ali kako tu poruku i oprimjeriti u svim segmentima društva, ostaje zadatak na svima nama.
Godine 2019. u sklopu projekta „Pozitivan razvoj adolescenata u Hrvatskoj“ provedeno je istraživanje čiji je cilj bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizična ponašanja i internalizirane probleme na uzorku adolescenata. Istraživanje je obuhvatilo 10 318 učenika srednjih škola iz Pule, Varaždina, Splita i Osijeka. U istraživanju je sudjelovalo 1263 učenika iz 18 splitskih srednjih škola. Voditeljica istraživanja dr. sc. Miranda Novak sa Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu predstavila je dobivene rezultate za Split i usporedila ih s rezultatima u drugim dijelovima Hrvatske te zaključila da rezultati ukazuju na gotovo identične teškoće i potrebe adolescenata u cijeloj državi po kojima je čak 14,5% izjavilo da je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva.
Općenito se kod djevojčica pokazuje i veći stupanj depresivnosti, anksioznosti i stresa nego li kod dječaka. To jest, kod djevojaka su vidljiviji internalizirani problemi, dok dječaci više pokazuju oblike rizičnog ponašanja (alkohol, marihuana, kladionice). Svjetska istraživanja ukazuju da je pandemija dovela do smanjenja socijalnog kontakta djece i fizičke aktivnosti. Mentalno zdravlje se pogoršalo u njih 18-60%, ponajviše u smislu tjeskobe i depresije, a značajno se povećala učestalost problema sa snom.
Također, neizostavno je spomenuti veliko Iistraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu na čelu s Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić, pod nazivom „Nacionalno praćenje učinaka

pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj“ . Rezultati istraživanja jasno ukazuju kako je na živote značajnog dijela učenika različite dobi pandemija imala negativan utjecaj. Pritom se posebno ističe negativan utjecaj na psihičko zdravlje, a rezultati ukazuju i kako su promjene u nastavi uzrokovale pad radnih navika i motivacije kod učenika . Nažalost, značajno raste i porast kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.

Stoga, tražimo da Grad Split rebalansom proračuna osigura formiranje koordinacije svih osnovnoškolskih psihologa i besplatno psihološko savjetovalište za djecu i roditelje.
Zdravlje općenito, a time i mentalno, iznimno je važno, naročito kada su u pitanju djeca i mladi. Problem postoji, i zato treba reagirati i to odmah. U nadležnosti Grada, kada je riječ ozdravstvu jesu preventivne aktivnosti, dužnost Grada je reagirati.
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja – Dana ružičastih majica, pozivamo gradonačelnika Splita, Ivicu Puljka da što prije osigura potrebna sredstva za edukaciju učenika i nastavnika, besplatno psihološko savjetovalište za djecu i mlade i u konačnici uvede Građanski odgoj i obrazovanje u splitske osnovne škole.

Nemoguće je često ono što nije pokušano…“, navode iz splitskog SDP-a.