Usvojeni prvi koraci za smanjenje useljavanja u Njemačku

Novim mjerama koje je usvojio njemački parlament (Bundestag) je također
predviđeno da općine dobiju novčane olakšice u iznosu od 25 milijuna eura. Kako
bi se smanjilo dvostruko plaćanje dječijeg doplatka, on će se ubuduće
isplaćivati samo uz prikazivanje tzv. poreznog broja. U borbi protiv rada na
crno, njemačke institucije će ubuduće bolje surađivati, piše Deutsche Welle.

Pojam „useljavanja zbog siromaštva“ se u javnim raspravam prije svega odnosi
na Rumunjsku i Bugarsku koje od početka 2014. godine u potpunosti imaju pravo
na slobodu kretanja unutar EU-a. Oni, koji se useljavaju u Njemačku zbog loših
ekonomskih uvjeta u kojima žive, su uglavnom Romi. U studenom je 16 njemačkih
gradonačenika kancelarki Angeli Merkel
uputilo pismo u kojem su naveli popis zahtijeva s ciljem smanjenja useljavanja
onih koji dolaze zbog siromaštva.

Početkom 2014. je CSU otvorila užarenu debatu, koja se vodila pod sloganom:
“Tko vara, taj leti iz zemlje!” Bugarska vlada i Središnje vijeće
Roma u Njemačkoj kritizirali su ovu kampanju, navodeći da već sam naziv
stigmatizira i odvlači pažnju od stvarnih problema, jer, kako su naglasili, iz
Rumunjske i Bugarske ne dolaze samo Romi, već i mnogi drugi.

Kako bi smirila duhove, kancelarka Angela Merkel je inicirala osnivanje
Odbora, za čijim okruglim stolom se nalaze predstavnici skoro svih
ministarstava. Oni bi trebali razmotriti prijedloge o tome što bi se moglo i
trebalo učiniti.

Oštrija pravila protiv zlouporaba

Mjere, koje je usvojio Bundestag, su rezultat prijedloga, koje je dao spomenuti
sastavljen od državnih tajnika. No, sve ove mjere nisu automatski i novi
zakoni, više se radi o tome da se već postojeći preciziraju i dopune.
Jednokratna financijska pomoć njemačkim gradovima i općinama u visini od 25
milijuna eura, koja je namijenjena prije svega za smještaj izbjeglica i
grijanje predstavlja zapravo povećanje dosadašnje pomoći sa savezne razine.
Isplata dječijeg doplatka uz prikazivanje poreznog broja trebala bi spriječiti
zlouporabe i mogućnost da se zahtjevi za novcem za isto dijete postave po
nekoliko puta. Riješeno je i pitanje cijepljenja djece useljenika, koji u
Njemačku dolaze zbog siromaštva. Državna zdravstvena osiguranja će preuzeti te
troškove. Objašnjenje za to je da je opća opasnost od infekcija smanjena,
ukoliko se poveća broj cijepljenja.

Zakoni Europske unije već predviđaju zabranu ponovnog ulaska u zemlju onima
od kojih prijeti opasnost ometanja javnog reda i mira. U posljednjih pet godina
je izrečeno 800 takvih zabrana. Sada će to biti obuhvaćeno i zakonom a odnosi
se prije svega na useljenike koji sa lažnim dokumentima ulaze u Njemačku.

Postoji mogućnost i udaljavanja useljenika, koji su došli iz neke druge
zemlje članice EU-a. Europski sud je u više slučajeva potvrdio tu mogućnost.
Tako je i Njemačka dosadašnje pravo na ostanak od tri mjeseca, udvostručila.
Ostanak u trajanju od 6 mjeseci vrijedi međutim samo u slučaju da Služba za
strance kaže da postoji izgled da useljenik iz zemlje članice EU-a dobije
posao.

Najavljeni daljnji koraci

Njemačka vlada smatra da je potrebno intervenirati u slučajevima ilegalnog
zapošljavanja i rada na crno. U tu svrhu mora se unaprijediti razmjena podataka
između carinske službe, Ureda za registraciju poduzeća, Savezne agencije za rad
i policije. U slučaju sumnje da postoji rad na crno, Ured za izdaju dozvola
poduzećima stupa u kontakt s nadležnima iz carinske službe. Ministarstvo
financija najavilo je i druge mjere s ciljem spriječavanja rada na crno.

Franziska Giffey, poslanica
gradskog vijeća problematične berlinske općine Neukölln ukazala je na
postojanje sve više poduzeća i poslodavaca, koji koriste siromaštvo u Bugarskoj
i Rumunjskoj s ciljem razvijanja vlastitog modela poslovanja.

– Mjere, koje je usvojio Bundestag su međutim prvi korak u pravom smjeru –
izjavila je Andrea Lindholz (CDU) i
najavila nove korake. Konkretno se radi o tome treba li roditeljima, koji rade
u Njemačkoj, a čija djeca žive u inozemstvu, u potpunosti isplaćivati mjesečni
doplatak za djecu ili ne. S tim u svezi Lindholzova je ukazala na presudu
Europskog suda od 11. studenog a koja se odnosi na pravo na socijalnu pomoć
Hartz4.

Lindholz je ukazala na postojeće zakone EU-a ali i na činjenicu da
pojedinačne države imaju i vlastiti prostor za djelovanje s ciljem suzbijanja
prevara i zlouporaba, što njemačka vlada koristi. Time je ona odgovorila na
kritike pojedinih stručnjaka koji smatraju da novi njemački zakoni nisu u
skladu s evropskim.

“Probleme ne treba ignorirati”

Günter Krings također iz CDU-a je s tim u svezi ukazao da je do novih
regulacija došlo hitnog apela koje su njemačke općine uputile vladi. One se
sada susreću s problemima smještaja useljenika iz drugih članica EU-a,
školovanja njihove djece, zdravstvene njege i drugim socijalnim problemima.
Obzirom na sve veći priljev izbjeglica ti problemi bi mogli kulminirati. On
smatra da sloboda kretanja unutar EU-a mora postojati, ali da je ona povezana
sa pravnim pretpostavkama kao postojanje radnog mjesta ili mjesta za studij.

Ulla Jepke iz stranke Ljevice
smatra međutim da se ovdje radi o “populističkoj raspravi” i da se
“iz topovske cijevi puca na vrapce”. Upućuje pri tom na 91 slučaj
zlouporabe na 400.000 useljenika iz Rumunjske i Bugarske.

– Ne uvjeravajte ljude kako im drugi iskorištavaju socijalni sustav jer time
preuzimate posao (populističke) “Alternative za Njemačku” – izjavio
je Volker Beck iz stranke Zelenih.