Na sjevernom Jadranu baby boom dupina

Piše:

Dva kita vrste veliki kit (latinskog imena Balaenoptera physalus) uočena zapadno od Lošinja proteklog su tjedna stavili u fokus velološinjski Institut za istraživanje mora Plavi svijet. Bio je to dovoljan povod da istraživače Instituta Nikolinu Rako Gospić i Marka Radulovića posjetimo na njihovom radnom mjestu, u Velom Lošinju. Loši vremenski uvjeti nisu nam dozvolili da s istraživačima odemo na more pa su nas ugostili u novouređenim prostorima u potkrovlju Lječilišta Veli Lošinj. Tamo i inače provode dane kada nisu na moru, javlja Novi list

– Kada je loše vrijeme jedva dočekamo priliku da sjednemo ispred računala i malo radimo na foto-identifikaciji. Riječ je o dugotrajnom procesu jer u katalogu imamo preko tisuću identificiranih jedinki, govori nam direktorica Programa znanosti i istraživanja Instituta Plavi svijet dr. sc. Nikolina Rako Gospić.

U Veli Lošinj došla je kao tinejdžerica 1996. godine i to nakon što je u jednom novinskom članku pročitala o Jadranskom projektu dupin koje je tada još provodio institut Tethys.

– Tako su nam lijepo predstavili projekt da sam se zaljubila u dupine i odlučila da otići studirati u Italiju. Nakon pet godina javila sam se jednoj od istraživačica da bi odradila magistarski rad. Kada sam došla bila je tu posve nova ekipa više se nije govorio talijanski nego engleski, ekipa instituta Tethys je otišla, a osnovan je Institut Plavi svijet.

Konačno sam došla 2003. godine i radila sam na akustici koja jest moje područje, i ostala zauvijek. Sada sam dio stalnog istraživačkog tima, troje nas je na Lošinju, dvoje na Visu i jedan je istraživač na Murteru, govori nam Rako Gospić.

Promjena svijesti

Velološinjski istraživači Instituta Plavi svijet istraživanja dupina provode na području cijelog Sjevernog Jadrana.

– Posebno pratimo dupine koji se kreću i žive na području Kvarnerića, koji se proteže na oko 2000 kilometara kvadratnih. Za sada znamo da postoji dvjestotinjak jedinki koje koriste ovo područje tijekom cijele godine. Prošle godine smo na tu temu i napisali rad i objavili jako zanimljive rezultate. Htjeli smo znati malo više o društvenoj strukturi zajednice, području kretanja, i dosta smo se iznenadili kada smo utvrdili da se ženke kreću na većem području od mužjaka. Mužjaci tvore klanove i koriste se manjim područjem te se bore za nadmoć u grupi. Rezultati tog istraživanje pokazali su se u skladu s rezultatima genetičkih istraživanja koja su dokazala da su ženke glavni medijatori gena, objasnila je Rako Gospić.

Dodaje kako se ove godine dogodio i svojevrsni baby boom.

– U samo jednoj skupini od nekih 45 jedinki bilo je čak devet novorođenih mladunaca. U toj skupini imali smo jednu ženku koju smo uočili dva dana za redom. Prvi dan bila je sama, a drugi dan uz nju je bilo njeno mladunče tako da smo imali sreće vidjeti dupina starog tek jedan dan, priča nam Rako Gospić.

Plavi svijet puno je učinio i na edukaciji ljudi i promijenio svijest o dupinima i ostalim morskim bićima.

– Sjećam se kada smo kolegica i ja počele raditi na radu vezanom uz utjecaj buke na ponašanje dupina i zvučnom zagađenju mora, bile smo šokirane i ljute kada bi se plovila punom brzinom zalijetala među dupine. Ljudi nisu imali pojma kako se ponašati. Sada to više nije tako, ipak smo uspjeli educirati ljude kroz Lošinjski edukacijski centar o moru i edukativne materijale koji su dostupni po hotelima i kampovima. Brodovi sada usporavaju, a kada nas vide nerijetko upravo nama daju prednost, sretna je Rako Gospić koja je inače specijalist u podvodnoj akustici.