15 mu je godina tek: Mladi Imoćanin Ivan Vujčić priprema svoju prvu knjigu

14.08.2017. u 21:53h

N.Ž.

Ljubav prema povijesti i domovini potakla ga je na pisanje prve knjige.

Grad Imotski prepun je prirodnih ljepota, tradicije i baštine koje su u ovo vrijeme posebno vrijedne spomena. Osim toga, u Imotskom možemo pronaći ljude različitih životnih priča, kako onih starih tako i onih mladih. Nova nada Imotskog je 15-godišnji Ivan Vujčić, učenik prvog razreda jezične gimnazije u Imotskom koji sprema svoju prvu knjigu. Svi bi pomislili što pametno 15-godišnjak može napisati, ali riječ je o zahtjevnoj temi- Ivan u svojoj knjizi piše o neotkrivenim povijesnim detaljima u doba Jugoslavije, točnije bazira se na događaje 1945. godine- Bleiburg i Križni put.

Kako se rodila tvoja ljubav prema povijesti?

U šestom razredu počeo sam se interesirati za povijest. Za to su zaslužni moji profesori povijesti koji su u meni probudili interes za povijest i traganje o neispričanim pričama kojih u našoj povijesti ima pregršt. Polako sam krenuo istraživati podatke, čitati knjige, dokumente i počeo prikupljati podatke.

O čemu se radi u tvojoj knjizi?

Moja knjiga bazira se na neotkrivenim detaljima povijesti, u doba Jugoslavije, točnije 1945. godine. Manji dio knjige bit će osvrt na Imotsku krajinu jer je u ovom području bio veliki broj žrtava i progonjenih, a ostatak knjige bit će općenito o događajima 1945. godine

Ivan je član hrvatskog društva povjesničara, ˝Dr. Rudolf Horvat˝, a upravo su oni prepoznali njegovu vrijednost.

Pokušao sam slati ono što sam pisao na puno adresa, ali nitko nije odgovarao. Odlučio sam se javiti povjesničarki Blanki Matković, koja također priprema knjigu o Imotskoj krajini u Drugom svjetskom ratu i poraću, a u knjizi će biti objavljeni dokumenti o svim selima Imotske krajine s podacima o političkoj situaciji. Promocija knjige očekuje se u listopadu.

Možeš li nam reći nešto više o HDP „Dr.Rudolf Horvat“?

-Rad ove druge neformalno je započeo prije 11 godina, odnosno u proljeće 2006. kada je povjesničarka Blanka Matković pokrenula samostalni istraživački projekt o manje poznatim događajima iz hrvatske povijesti. U jesen 2007. u radu joj se pridružio povjesničar Stipo Pilić. Od tada su zajednički istraživali u svim arhivima u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, a od 2008. do 2011./2012. radili su na projektu Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu “Ratni zločini počinjeni nad hrvatskim građanima potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1944.-1946.)”. Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u većem broju knjiga i znanstvenih članaka među kojima je naročitu pažnju privukao onaj o poslijeratnom logoru Jasenovac. Fokus istraživanja naše udruge je na “kontroverznim” temama iz suvremene hrvatske povijest odnosno svima onima koje su iz političkih i ideoloških razloga dosada bile kontaminirane. Radi boljeg povezivanja s drugim osobama zainteresiranim za slične teme, u proljeće 2008. Blanka Matković i Stipo Pilić osnovali su udrugu Hrvatska družba povjesničara “Dr. Rudolf Horvat” nazvanu po znamenitom hrvatskom povjesničaru i autoru knjige “Hrvatska na mučilištu” Rudolfu Horvatu. Svojim istraživanjima bavimo se u svoje slobodno vrijeme i o svom trošku. Članovi naše udruge su svojim dosadašnjim radom i zalaganjem dali ogroman doprinos razotkrivanju dosada skrivenih detalja iz moderne hrvatske povijest te su sudjelovali u objavljivanju preko 20 knjiga, 50-tak znanstvenih radova i većeg broja feljtona i novinskih tekstova o temama iz starije i novije hrvatske povijesti. Rezultate našeg rada redovito prezentiramo na našoj službenoj stranici www.croatiarediviva.com. Osim toga, u Hrvatskom tjedniku objavljujemo tekstove naših članova o Jasenovcu i lustraciji, a ranije ove godine objavljen je i dokument s popisom likvidiranih Imoćana iz Blankine knjige „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ koju zainteresirani čitatelji mogu naručiti putem našeg email po cijeni od 150 kuna.

Predstavljanje i tisak Ivanove knjige, za koju još nije smislio naslov, očekuje se u prosincu. Knjiga će se sastojati od 150 stranica.

Što kaže tvoja generacija na tvoj poduhvat pisanja knjige?

Moja generacija me podržava, i vole čuti neku priču ili informaciju za koju nisu znali.

S obzirom da si jako mlad, a već pripremaš knjigu što s time želiš postići i za koga je knjiga namijenjena?

Knjiga je namijenjena za one koji bi htjeli znati više i biti informirani jer je povijest dio svih nas i smatram da budućnost nastaje od prošlosti. Želim mladim ljudima ukazati na važnost naše burne povijesti i na to da se moraju uključiti u istraživanja jer se još toga mora otkriti.

I za kraj, što želiš studirati?

Mislim da je to već jasno, povijest i arheologiju.

Ivan poziva sve one koji žele da financijskim sredstvima potpomognu izdanju njegove i knjige Blanke Matković.

Mladost i entuzijazam, sjaje u Ivanovim očima. Za jednog 15-godišnjaka može se zaključiti da ga čeka svjetla budućnost u onome što želi raditi.

Učenici ribarsko-nautičkog smjera „ambasadori“ su ribarske tradicije Komiže!

03.06.2023. u 09:38h

DN

Kroz brojne radionice izrade ribolovnih alata, predavanja, terensku nastavu i stručne obilaske te male škole ronjenja, veslanja, jedrenja, izrade gundule…i provedbu iznimno vrijedne eko akcije, uspješno je realiziran jedinstveni školski projekt „Tradicijom komiških ribara“ Pomorske škole Split

Učenici ribarsko-nautičkog smjera školske eko grupe „Zdravo more“ četiri dana su gostovali u „najribarskijem otočnom mjestu u Dalmaciji“. I sami nose titulu šampiona. Prošlog mjeseca proglašeni su pobjednicima natječaja za najbolji eko projekt srednjih škola u zemlji. Nagrada za osvojeno prvo mjesto im je putovanje u Strasbourg (listopad). Tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta svoja zastupnička prava koristit će kroz iznošenja prijedloga i replika na teme očuvanja planeta Zemlje i održivog gospodarstva. Osim što će novostečena znanja i vještine o ribarskoj tradiciji Komiže prenijeti i na druge učenike svog smjera, naši mladi „ambasadori“ svoja će iskustva iz jedinstvenog školskog projekta prenijeti i do najvećeg zakonodavnog tijela Europe.

Kroz brojne aktivnosti iz projekta „Tradicijom komiških ribara“, ovih dana učenici su učili o specifičnoj komiškoj ribarskoj tradiciji, životu njenih ribara, povijesti riboprerađivačke industrije i to od renomiranih „čuvara“ maritimne baštine otoka te svojih vršnjaka.

Uz razgled Ribarskog muzeja i edukaciju o komiškoj falkuši, Roti Palagruzoni, tvornici Mardešić i Neptun, učenici su i slikovito spoznali tradicionalne načine ribarenja komiških ribara kao i tradiciju prerade ribe i ribljih specijaliteta. Razgledali su plivaričara i koćaricu, njihove ribolovne alate i palubno-ribolovnu opremu, izradili udičarske alate, krpali su mreže te s broda pripremili i položili komiške sklopive vrše u more. Kroz čišćenje ribe, soljenje ribe u barilcima…uspješno su odradili terenski rad iz ribarske struke.

Iz nautičke struke imali su edukaciju na zapovjednom mostu „Petar Hektorović“, upoznali su se sa komiškom sandulom, pripremili i opremili sandulu za jedrenje, upoznali su se sa jedriljem i uzlovima koji se koriste na sanduli te su imali i malu školu jedrenja na regatnom brodu za vrijeme trajanja Komiške regate. Nakon upoznavanja komiške gundule, naši mali kalafati uspješno su crtali i rezali njezina rebra, sastavljali su kostur i u gunduli s ponosom zaveslali po komiškoj vali.

Tijekom boravka razgledali su Modru špilju i Centar za posjetitelje na Biševu. U povratku s edukativnog izleta, kraj otočića Mali Barjak, podvodnim dronom „zaronili“ su do olupine „Teti“ bilježeći putem drona i živi svijet oko nje. A kako bi i sami ubuduće mogli istraživati podmorje, omogućeni su im probni zaroni s bocama. Inspirirani doživljenim svakako će se razvijati i u ovom smjeru.

Kako priliči iskazanom gostoprimstvu, učenici eko grupe „Zdravo more“ i njihova mentorica Komižanima su željeli zahvaliti putem provedbe školske eko akcije „Za komiško more“. Akcija se simbolično odvila na plažama pod tvornicom Neptun, a učenicima Pomorske škole u čišćenju su se priključili učenici Osnovne škole Komiža. Paralelno sa školskom odvijala se podvodna eko akcija „Kopnenim putevima do mora“ u organizaciji Geoparka Viški Arhipelag u kojoj su sudjelovale roniteljice udruge „Sunce“. Premda je na prvi pogled izgledalo da neće biti otpada, radom kroz paralelne akcije učesnicu su pokupili i izvadili veliku količinu istog.

Mentorica eko grupe „Zdravo more“ i projekta „Tradicijom komiških ribara“ je profesorica ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijana De Marchi. Upravo zbog povijesne važnosti komiškog ribarstva, mogućnosti realizacije praktičnog dijela nastave po metodskim jedinicama svojih predmeta (Morski ribolov, Ribarstvena biologija s ekologijom, Ribarske i mornarske vještine…), a za potrebe gostovanja učenika i u Europskom parlamentu, osmislila je program projekta koji cjelovito i suvremeno pristupa obrazovanju učenika ribarsko-nautičkog smjera. Ovaj smjer jedino se može pohađati u Pomorskoj školi Split.

Za realizaciju projekta „Tradicijom komiških ribara“ financijska sredstva nisu zatražena po natječaju, već se provedba projekta ostvarila isključivo na temelju novih suradnji i angažmana od strane prijatelja škole (prijevoz na moru i kopnu, smještaj, prehrana, majice, tečajevi, radionice, predavanja, izleti i stručne ture po Komiži i Biševu, razgledi Modre špilje, Ribarskog muzeja i Centra za posjetitelje). Uz stručno vodstvo, svakako se izdvaja i velika pomoć bivših učenika škole Ivana Linčira, Vladimira Murića, Jakova Smolića, Dina Tadića, Dina Kosa i Josipa Fiamenga i to učenika ribarsko-nautičkog i nautičkog smjera koji su kroz projekt prenosili praktična znanja i vlastita iskustva te davali savjete mlađim generacijama. Pomorska škola Split jako je ponosna na njih.

Hvala bivšim učenicima, gradonačelnici Tonki Ivčević i Gradu Komiži, zapovjedniku Mili Mardešiću i djelatnicima DVD-a Komiža, direktorici Lani Schmidt i geologu Filipu Prelecu iz Geoparka Viški Arhipelag, članicama udruge „Sunce“, Naciju Božaniću i ostalim djelatnicima Nautičkog centra Komiža, ravnatelju Domagoju Pšeničnjaku, profesorima Darki Bučak Marić, Stipi Vetmi i učenicima srednje škole Antun Matijašević Karamaneo u Visu, ravnateljici Meliti Mardešić, profesorima i učenicima Osnovne škole Komiža, predsjedniku Miru Cvitkoviću i članu predsjedništva Nikoli Božaniću iz udruge Palagruza, vlasniku i instruktoru Veljanu Zankiju iz ronilačkog centra B-24, Marinu Matavšeku i djelatnicima Centra za posjetitelja Modra špilja, Žarku i Nikoli Deškoviću, posadi broda Polet Furirioso, Toniu Mlikoti i učeniku Pomorske škole u Splitu Marinu Plećašu koji su bili u organizaciji Komiške regate, Jeleni Ivulić i djelatnicima Jadrolinije, posadi broda „Petar Hektorović“, Sanji Kukoč i ribarnici Davor, Jošku Božaniću i djelatnicima firme TEXTOR, ekipi HRT-a Željku Valčiću, Teu Frani, Borisu Pleštini na terenskom praćenju rada učenika u projektu „Tradicijom komiških ribara“ te uredniku Domagoju Strizi i ostalim djelatnicima HRT-a na medijskoj podršci poručuju iz škole.

Kroz učeničku izložbu „Zdravo more i mladi čuvari Jadrana“ javnosti će biti prezentiran učenički foto i video materijal i iz ovog projekta. Izložba će se moći posjetiti od sredine rujna u Prirodoslovnom muzeju u Splitu, a dio materijala već sad možete pogledati na učeničkoj Instagram stranici zdravomore.eko.

Božo Vrećo ovog ljeta nastupa na Korčuli i u Trogiru

03.06.2023. u 08:51h

DN

Ovaj neprikosnoveni umjetnik inače ne skriva ljubav prema Jadranskoj obali i hrvatskim otocima, te nerijetko tamo provodi godišnji odmor

Nakon svjetskih pozornica, Božo Vrećo ni ovoga ljeta neće preskočiti Dalmaciju. Ove godine čaroliju svojih nastupa podijelit će sa svojom vjernom publikom u Trogiru, u kuli Kamerlengo 10. srpnja. Samo dan kasnije, 11. srpnja, Vrećo će, svoj glas pustiti na Korčuli, u Ljetnom kinu. Ovaj neprikosnoveni umjetnik inače ne skriva ljubav prema Jadranskoj obali i hrvatskim otocima, te nerijetko tamo provodi godišnji odmor, stoga ga koncerti u Dalmaciji osobito raduju. Svi koji želite osigurati svoje mjesto na koncertima, te se uvjeriti zbog čega je Vrećo sve popularniji van granica regije, ulaznice možete kupiti putem Eventima ili Adriaticketa.

Božo Vrećo lirski je tenor koji svojim anđeoskim glasom ispjevava najdublje emocije. Pristup koji je zaista katarzičan, transverzalan i unikatan, kako pišu svjetski mediji poput francuskog ARTE-a, američkog New York Timesa i španjolskog El Periodica.

Spomenuti mediji nazivaju ga i „ikonom slobode, anđeoskim glasom koji miluje duše i otvara srca“. O njegovoj popularnosti i kvaliteti najbolje govori činjenica da su ulaznice za koncert krajem prošle godine u Sarajevu rasprodane u samo sedam sati.

Vrećo pjeva o ljubavi, čežnji i razdvojenosti, o tuzi, melankoliji i samoći. Svaki Božin stih je poput ispovijedi i priznanja ljubavi, otud i magija na njegovim koncertima. Surađuje s osebujnim umjetnicima svjetskoga glasa uz koje je napisao i nove sevdah tekstove koje njegova sve šira i brojnija publika naprosto obožava, od Lejlije pa sve do Sabe.

Božu Vreću zaista krasi nesvakidašnji opus jer marljivo radi na glazbi i istraživanju baleta i opere te na dokumentarnim filmovima o sevdalinci, kojoj ujedno daje svoj avangardni doprinos. Dakako, proučava i mističnosti balkanske autohtone monofone i polifone glazbe.

Njegovi su koncerti potpuno sufi trans koji sevdah izvorno potpuno oslobođen nosi u sebi. U ljudima oslobađa sve potisnute emocije te time izaziva suze na koncertima, kao i neke nadnaravne energije koje se pretaču od osobe do osobe i zajedno čine val ushićenosti, ljubavi i katarze.

Dualnost kojom ovaj nesvakidašnji umjetnik zrači čini ga jednim od najznačajnijih interpretatora modernog karasevdaha koji žanrovski zalazi i u sfere jazza, bluesa, spiritualnog i polifonog.

Film “Maldita – Ljubavna pjesma Sarajevu” u čijem je fokusu bh. umjetnik Božo Vrećo, ove je godine osvojio najprestižniju španjolsku filmsku nagradu Goya.

Projekt “Hrvatska prirodno tvoja – u Jelsi posađeno 16 stabala lipe, murve, jasena i rujevine!

03.06.2023. u 08:04h

DN

U Jelsi stabla su zasađena kraj Doma Zdravlja, u Parku i na centralnom parkingu, te označena oznakama projekta

U okviru projekta poticanja razvoja održivog turizma “Hrvatska prirodno tvoja – Croatia naturally yours” čiji su pokrovitelji HTZ i Ministarstvo turizma i sporta RH, u Jelsi, sredstvima dodijeljenima Turističkoj zajednici općine Jelsa, posađeno 16 stabala lipe, murve i jasena.

„Time je i Općine Jelsa postalo dio globalnog projekta kojim se u turističkim odredištima potiče sadnja drveća radi smanjenja ugljikova otiska, poticanja i razvoja održivog turizma i brendiranja i promoviranja Hrvatske kao održive destinacije“.

Riječ je o nešto više od 1,2 milijuna kuna koji su raspoređeni na ukupno 116 turističkih zajednica sukladno njihovim prijavama za nabavku sadnica stabala koje su namijenjene turističkim destinacijama u cilju smanjenja ugljikova otiska. Na ovaj će način Hrvatska doprinijeti ispunjenju ciljeva iz Glasgowske deklaracije o šumama i korištenju zemljišta – Glasgow Declaration on Forests and Land Use, kao i daljnjem održivom razvoju turizma.

U Jelsi stabla su zasađena kraj Doma Zdravlja, u Parku i na centralnom parkingu, te označena oznakama projekta.

Sve su sadnice unesene i u aplikaciju za praćenje sadnje Europske agencije za okoliš (European Environment Agency) pod nazivom MapMy Tree.

Premijera predstave "U sudnici": Dvije priče o ucviljenoj udovici, pivcu i njegovu vlasniku

02.06.2023. u 20:46h

DN

Od tada pa do danas teško bi bilo pobrojati koliko puta, na koji način i u kojoj formi je izvođen Uvodić na daskama koje život znače

KUU Mosor Gata pripremila je novu dramsku predstavu " U sudnici" Mali Libar Marka Uvodića Splićanina.

Predstava se izvodi premijerno u nedjelju 4. lipnja u dva termina u 19:00 te 20 i 30 s tim da je druga izvedba rasprodana.

Predstavu je rezirao glumac HNK Split Trpimir Jurkic koji dugi niz godina radi s kazalisnim amaterima iz Gata.

Uvodićev put kroz kazalište počeo je još za njegova života, davne 1926.

Od tada pa do danas teško bi bilo pobrojati koliko puta, na koji način i u kojoj formi je izvođen Uvodić na daskama koje život znače.

I sad, evo Uvodića i u Gatima, da zajedno sa gatskim kazališnim zaljubljenicma ispriča nešto od onoga u što je bio zagledan, na čemu je počivalo njegovo oko, što je prepoznavao kao autentičnost jednog grada i mentaliteta.

Iz svojih sudskih iskustava, svega onoga što je slušao i gledao izašle su i ove dvije sudske fjabe (priče).

Jedna o ucviljenoj udovici optuženoj za smrt svog muža, a druga o jednom ukradenom pivcu i njegovu vlasniku, pametnom i preprdenom, kako bi se po splisku reklo, furbastom vlaju Martinu iz Prugova, koji tražći pravdu izluđuje suca.

Article