Prgomet bi se preferencijalnim glasovanjem riješio Karamarka
Potpredsjednik HDZ-a Drago Prgomet je preko bloga kritizirao premijera Zorana Milanovića, ali i predsjednika svoje stranke Tomislava Karamarka jer ne razumiju želje birača za uvođenjem preferencijalnog glasovanja u izborni sustav. Od vodstava HDZ-a marginalizirali Prgomet očito smatra da bi uvođenjem preferencijalnog načina glasovanja imao više prostora za političko djelovanje, nesputan direktivama vodstva.
Prema njgovom mišljenju preferencijalno glasovanje u izbori zastupnika doprinos je demokratičnosti društva i tako bi se ojačao utjecaj birača na politiku i odgovornost izabranih prema biračima, piše Prgomet na blogu na Tumblru.
Prgomet podsjeća da se vladajuća koalicija obavezala na reformu izbornog zakonodavstva, ali potom ironično primjećuje da premijer kaže kako je plan 21 bio “više figurativno napisan”. “To dovoljno govori koliko vladajući uvažavaju i građane i birače i vladavinu prava. Ministri ove Vlade izjavljuju kako su sve svoje snage fokusirali na ono što im je najvažnije, a to je gospodarski oporavak i ne misle se baviti izbornim temama. A da ipak to učine, pa barem u nečemu budu uspješni? Ako su godišnji odmori bili prepreka političkim aktivnostima, sada je tome kraj, i treba se suočiti s onim što neizbježno slijedi” poručio im je Prgomet.On upozorava da će Udruga “U ime obitelji” uskoro krenuti sa skupljanjem potpisa za raspisivanjem referenduma kojim bi u Ustav ušla određena izborna pravila a ista bi po mišljenju Udruge, u značajnoj mjeri demokratizirala izborni sustav. Pri tome je naglasak na preferencijalnom glasovanju, prenosi tportal. Prgomet smatra da neće biti iznenađenje ako sakupe dovoljno potpisa za još jedan referendum. Prgomet upozorava da bi na taj način u Ustav, temeljni pravni akt države ušla bi pravna rješenja na razini sustavnih zakonskih odredaba.
“Zašto bi izborna pravila mijenjali Ustavom!?”, pita se Prgomet. Prema njegovom mišljenju promjenu treba učiniti izmjenama postojećih zakona, što bi za sve nas bilo puno racionalnije.”Upravo tu leži odgovornost parlamentarnih stranaka. Parlamentarne stranke mogu provesti raspravu i doći do najboljih rješenja koja će garantirati demokratizaciju izbornog sustava. Inače, moglo bi se dogoditi da referendum, najavljeni ili neki drugi bude jedino rješenje. Hoće li referendumsko pitanje, koje u slučaju uspjeha referenduma postaje i obvezujuće za unošenje u Ustav biti zaista i najbolje rješenje ili se veća fleksibilnost u pronalaženju najboljeg rješenja može postići raspravom u Saboru i izmjenama Izbornog zakona, nije pitanje na koje je teško dati ispravan odgovor”, zaključuje Prgomet.
Prgomet naglašava da su u konačnici, s liste HDZ-a na izborima za Europski parlamnet izabrani upravo prvih šest kandidata, dakle onih za koje je stranka smatrala da kvalitetom zaslužuju biti izabrani. Birači su svojim glasom promijenili taj raspored ali ne i ukupna očekivanja. Poznato je da je HDZ do sada bio iznimno suzdržan prema inicijativi o promjeni izbornog zakona koji mu ide na ruku.
Uvođenje preferencijalnog glasovanja u izboru zastupnika za Hrvatski sabor, smatra, bio bi značajan doprinos razvoju demokracije. “Ojačao bi utjecaj birača na politiku i odgovornost izabranih prema biračima. Stranke bi bile primorane predlagati najkvalitetnije kandidate, neovisno o međusobnim unutarstranačkim i osobnim odnosima a političari graditi vlastitim radom svoju poziciju. Birači bi pak imali veći motiv izaći na izbore jer bi imali mogućnost izravnog biranja svog zastupnika, po imenu i prezimenu. Dakle, doista ne vidim razloga da ne prihvatimo preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima”, mišljenja je potpredsjednika HDZ-a koji upravo na tim zakonskim prijedlozima vidi svoju priliku da se riješi tutorstva šefa stranke.
Naravno, dodaje, nije očekivati kako će moderniziranje izbornog sustava biti svima prihvatljivo. “Otpori promjenama su uvijek prisutni. No vremena se mijenjaju i mora se imati sluha za prihvaćanje novog. Onaj tko to ne shvati, na dobrom je putu postati politički irelevantan”, pecnuo je Prgomet političke lidere u zemlji.


