Branko Grčić: Od Splita do Dubrovnika idu projekti vrijedni 10 milijardi kuna, to nitko do sada nije napravio

Tijekom utorka tri SDP-ova ministra boravila su u Splitu,
gdje su dijelili letke i družili se s građanima. Ministri Ante Kotromanović,
Arsen Bauk i Branko Grčić zadovoljni su dostignućima Vlade, te su istaknuli da
je upravo zbog Vladinih mjera Hrvatska izišla iz višegodišnjeg propadanja.
Trendovi su se okrenuli, a uz nove mjere gospodarski rast Hrvatske dodatno će ubrzati
– obećali su ministri.

Branko Grčić komentirao je za Dalmacija News što je Vlada RH
napravila za Dalmaciju posljednje 4 godine.

– U mandatu ove Vlade napravilo se puno za Dalmaciju. Ovih
dana govorimo o projektima koje smo dovršili; od autoceste Vrgorac – Ploče,
preko brze ceste Solin – Klis. Sad idu novi projekti koji su u izvedbi, a to su
most Čiovo koji će konačno maknuti ljetne gužve iz Trogira i učinit Čiovo novom
i vrjednijom destinacijom. Očekuje da bi samo most uvećao cijene nekretnina na
Čiovu 20 do 30 posto. To će također potaknuti još snažniji rast turizma.

Radimo i vezove za kruzere, što je također dio turističke infrastrukture
kompleksa.

Turistički procvat Splita

Split je sam po sebi zadnjih godina pokazao snažan rast
turizma što je dovelo do svojevrsnog preporoda grada. Možemo očekivati i
daljnji napredak. Ovoga trenutka još barem 2 do 3 nova hotela su u pripremi
izgradnje i kapaciteti Splita će se ojačati, a to nudi novu razvojnu šansu.

Što se tiče juga Dalmacije, tamo nam je trenutno najveći
izazov dovršiti veliki projekt proširenja zračne luke Dubrovnik. Radovi idu
ubrzano i time će se omogućiti da zračna luka primi oko milijun putnika više u
srcu sezone, što je za prometnu dostupnost Dubrovnika jako važno. Još važniji
je projekt Pelješkog mosta koji će u konačnici integrirati hrvatski teritorij.
Kopnenim putem će se ostvariti veza između sada razdvojenih dijelova Hrvatske.
Sve smo pripremili, do kraja godine bi trebala ići i aplikacija prema EU za financiranje
iz fondova.

Kada se sve to zbroji, a tu su još terminal za rasute terete
u Pločama i pristupna cesta, zgrade, terminal za kruzere u Gružu, to je negdje
oko 10 milijardi kuna investicija samo u prostoru od Splita do Dubrovnika. Toga,
koliko se ja sjećam, do sada nikada nije bilo. Ova Vlada je jako napravila za
jug Hrvatske.

Kada će Omiš dočekati svoju brzu cestu?

– To je nešto što sam nekidan ljudima u Omišu prezentirao i
objasnio. Mi već sada taj projekt izvodimo, ali usporeno isključivo zbog
činjenice da projekt nije prošao EU financiranje. Zašto? Zato jer je Europa
tražila korekcije tog projekta. Tražila je da se projekt tehnički doradi i da
se ta obilaznica na nekoliko mjesta poveže s obalom i s lukama, kako bi se
stvorio multimodalni transportni sustav. To je uvjet za financiranje iz EU
fondova. Na tome Hrvatske ceste i Vlada rade i vjerujem da bi u skoro vrijeme
mogli ubrzati cijelu priču. Da nam je to prioritet govori činjenica da je sadašnja
cesta od Splita do Omiša jedna od najopterećenijih u Hrvatskoj, posebno u
turističkoj sezoni.

Vaša koalicija se zove “Hrvatska raste”. Jesu li u
taj rast utkani rezultati poduzetnika i kakva mjere za njih spremate osvojite
li još jedan mandat?

– Podsjetio bih da smo unatoč čestim razgovorima na tu temu
odraditi veliki posao, prije svega smanjenje PDV-a u turizmu. To se vidi na
velikom broju investicija na ovom našem prostoru, od HTP Orebića, Korčule,
Blata, Podgore, Živogošća, evo sada i Medena dolazi na red. Sunčani Hvar je
preporođen kroz predstečajne nagodbe i sada ostvaruje dobit. Jako puno posla
smo već odraditi, ali smo i uveli mjere poput naplaćenog PDV-a po naplaćenoj
realizaciji, zatim podizanje praga ulaska u sustav PDV-a s 85 na 230 tisuća
kuna kao i još nekih povlastica za obrtnike. Sada se obrtnicima skida teret s
nekretnina koje su nužne za preživljavanje, ukoliko teret krene lošim putem.

Za budućnost idemo sa smanjenjem PDV-a na poljoprivredne
proizvode. Recimo, tu će sigurno ući mandarine i jagode, recimo vrgoračke, ali
tu će biti uključena i riba – morska i riječna. To su mjere koje moraju
ostaviti više novca za investicije.

Za scraping je osigurano ukupno 4,76 milijuna eura. Što se
time želi postići?

– Ovaj projekt, usporedi li se s nekim drugima nije velik,
ali bit će značajan za upotpunjavanje gospodarske i turističke slike Dalmacije
i Jadrana. Očekujem da, uz otočne proizvode koje smo promovirali prije neki
dan, gdje već danas imate više od 600 certificiranih otočnih proizvoda s markom
hrvatskog otočnog proizvoda, su ovo stvari koje se mogu povezati s turizmom i
nešto što Hrvatskoj treba.

Puno je nabrojenih projekata za obalu i otoke. Što je sa
Zagorom?

– Veseli da su naši ljudi u Zagori prepoznali da turizam u
ovom kraju predstavlja najveći potencijal. Mnogi od njih samo su ove godine
uložili u ogromne kapacitete, preuredili su svoje djedovine, izgradili kuće,
čak i bazene uz potporu Ministarstva turizma. Regija je to koja uz gastronomsku
ponudu, a to su domaća hrana, vino i drugi proizvodi, predstavlja nešto novo i
jedan novi izazov za turiste koji dolaze u Hrvatsku. 

Znam neke prijatelje koje
su to napravili i koji su već ove sezone imali sjajne rezultate. To je nešto
što može doprinijeti razvoju Zagore, a mi s državne razine moramo se potruditi
ti popratiti infrastrukturno. Prije svega se misli na cestovnu povezanost,
osobito s morem, ali i horizontalno.