… ali računajući da je od 2020., kad su na hrvatskim cestama poginule 237 osobe, najmanje na godišnjoj razini u povijesti, obujam prometa porastao za više od trećinu, to je realno dosad najbolji rezultat sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj.

Riječ je o privremenom podatku za 2022. godinu, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 31. siječnja 2022., a dosad su bilježena tek minimalna odstupanja.

Statistički, sa 70 poginulih godišnje na milijun stanovnika Hrvatska će i ove godine biti među pet prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji…), ali to nije realni podatak, jer je obračunska baza nerealna. Naime, Hrvatska je među zemljama s najvećim razmjernim udjelom tranzitnog (prvenstveno autocestom A3) i turističkog prometa, pogotovo tijekom 2022.

To je potvrdila i najtragičnija prometna nesreća u protekloj godini, kad je u ranim jutarnjim satima 6. kolovoza 2022., na autocesti A4, u slijetanju poljskog autobusu na putu za Međugorje, jer je premoreni vozač zaspao za volanom, 12 osoba poginulo, a 19 ih je teško ozlijeđeno. Stoga se realnim značajkama sigurnosti cestovnog prometa približavamo prosjeku EU-a.

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1990. – 1360 (“crni” rekord)
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 271 (privremeni podatak)

- Za početak novog sustava odvajanja otpada odabrali smo jedan od najljepših gradskih kotareva u Splitu. Na Plokitama, kvartu u kojem sam i sam odrastao, klasične kontejnere zamijenili smo modernim polupodzemnim spremnicima. 

Pozitivan napredak već je vidljiv, a kako bi se on nastavio od svih građana trebamo pomoć kako bismo bili još uspješniji. Motivirajte vaše roditelje, bake, djedove, prijatelje, informirajte ih i uvjerite da je odvajati lako, a ako treba pozovite ih na red,  jer vi najbolje znate koliko je odvajanje otpada važno, za grad i budućnost našeg planeta, istaknuo je gradonačelnik Splita Ivica Puljak tijekom posjeta Osnovnoj školi Plokite gdje je u organizaciji Čistoće d.o.o. Split održana edukacija o novom sustavu odvajanja otpada za učenike viših razreda.

Profesorica biologije i prirode Vera Ožegović te profesor biologije i kemije Joško Rubelj, učenicima su objasnili kako funkcionira odvajanje otpada u polupodzemne spremnike koji su početkom prosinca postavljeni na Plokitama. Potom su svoje znanje imali priliku testirati na kvizu znanja kojeg je osmislila Barbara Vesanović Gašić, influencerica koja na društvenim mrežama pažnju posvećuje „zelenim” temama i ekologiji.

- Odvajanjem otpada svi zajedno možemo smanjiti količinu komunalnog otpada koji se trenutno odlaže na Karepovac, a neiskoristiv je i značajno onečišćuje tlo, vodu i zrak. S druge strane, odvojeni papirnati, metalni, plastični, biootpad i stakleni otpad, ponovno se mogu iskoristiti kao sirovina, čime štedimo energiju i resurse. I ovim putem stoga apeliram na sve građane Splita, od najmlađih do onih najstarijih, da počnu odvajati otpad u svom kućanstvu. Lako je, poručio je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.

Podsjetimo, nedavno su na šest lokacija u kotaru Bol i na dvije lokacije na Kmanu, otvoreni polupodzemni spremnici koji su zamijenili dosadašnje kontejnere. Postavljanje spremnika na drugim lokacijama nastavlja se i dalje, a po završetku ugradnje, u svaki gradski kotar stići će i informativni štand Čistoće d.o.o. Split kako bi svi građani imali priliku doznati sve što ih zanima o novom sustavu odvajanja otpada. 

Upravo primjena tog sustava omogućit će produženje vijeka trajanja Karepovca, čišću i uredniju sredinu te postizanje stope od minimalno 50% odvojenog otpada, koliko nalaže Europska unija.

Poduzetničke priče, prvi ciklus edukacija u sklopu projekta Grada Makarske ,,Lokale u kale'', čiji je cilj očuvanje stare gradske jezgre i vraćanje života i poduzetništva u centar grada,  prošlog su petka do zadnjeg mjesta napunile dvoranu Arte. 

Nakon prošlotjednog predstavljanja programa potpora poduzetnicima i obrtnicima, najava da će u Makarskoj gostovati poznati poduzetnici iz područja ugostiteljstva, gastronomije, proizvodnje i suvenira, baš iz djelatnosti za koje Grad Makarska nudi potpore, privukla je pažnju makarskih ugostitelja, umjetnika i malih poduzetnika.

Događanje je otvoreno craft panelom u kojem su sudjelovali Jelena Nosić (Poetica Gin), Davor Šimićić(Varionica) i Marko Marinković (Kava Family) u kojem su Makarani mogli saznati kako nastaje gin od biokovskih trava, tko su pioniri craft beer scene u Hrvatskoj te kako nastaje i gdje se može popiti vrhunska kava. Kako turistima ponuditi doživljaj ispričali su Barbara Lončarić Lučić (Dubrovnik Walk of Fame) i Tino Ateljević (Summer Blues Katamaran) a s publikom je svoja iskustva podijelio i poznati ugostitelj Marin Medak,(Rougemarin) koji je za makarske ugostitelje imao niz korisnih savjeta.

Svoje priče ispričale su i žene poduzetnice Danijela Drčec(aDorable), Mirta Atlilija(Miscotti) i Nina Film(Jou Jou Botanicals), a kao šlag na kraju inspirativnu prezentaciju Raditi se (ne) mora imala je poslovna savjetnicu za male poduzetnike i autorica knjiga o poduzetništvu Kristina Ercegović, koja je rado odgovarala na pitanja makarskih ugostitelja. Nakon završetka panela druženje i razmjena iskustava nastavljena je uz prezentaciju i degustaciju proizvoda gostiju kojima su se pridružili i lokalni vinari. Projekt su svojim dolaskom podržali i predstavnici Udruženja obratnika Makarska te predsjednik Županijske komore Split Joze Tomaš.

Panel raspravu vodili su gradonačelnik Zoran Paunović i njegova zamjenica Antonia Radić Brkan koji su u uvodnom dijelu objasnili zašto je za Makarsku toliko važan projekt revitalizacije stare gradske jezgre.

 –  Makarska je već dugi niz godina nekontrolirano raste ali bez razvoja. Na nama je da donesemo odluku  povučemo ,ručnu''. Zašto stara gradska jezgra? Bilo svakog grada je centar, tu je život, tu je onaj mediteranski šarm zbog kojeg nam turisti dolaze. Donošenjem Pravilnika o uređenju stare gradske jezgre prošle godine počeli smo sa čišćenjem estetske buke, a prvi preduvjet je bio rješavanje Peškere. Svi znamo da je Grad zamro kad se Peškera otvorila, a možda je mogao i postojati neki suživot da se radilo planski, a ne stihijski. Nakon Peškere, vraćamo život u staru gradsku jezgru – aktivirali smo potpore za poduzetnike, dosta je široka paleta djelatnosti a potpore su od 2.000,00 do 10.000,00 eura. Uskoro kreće i natječaj za poslovne prostore a pripremili smo i jedan katalog inspiracije u kojem smjeru bi htjeli da grad ide kad se razmišlja o gastronomiji i ugostiteljstvu, trgovini i proizvodnji. Sve aktivnosti privatnog i javnog sektora bit će u službi oživljavanja stare gradske jezgre. Promjene se ne mogu vidjeti odmah no kroz nekoliko godina vidjet ćemo i rezultate koji će nam dati mogućnost da živimo održivo i bez neugode i grižnje savjesti ostavimo grad generacijama koje dolaze, glavna je poruka Grada Makarske sa subotnjeg panela.

Prijavite se za sudjelovanje na 9. Međunarodnom kongresu povijesnih gradova koji će se održati od 23.3. – 31.3.2023. u Solinu u organizaciji Turističke zajednice grada Solina, Hotela President Solin i Grada Solina.

Prijaviti se možete putem linka, najkasnije do 17. ožujka 2023. godine.

Napomenut ćemo kako su šestu godinu zaredom otvorene prijave i za međunarodnu kulturno turističku nagradu “Plautilla” koja će se dodijeliti u četiri kategorije, za kvalitetu i inovativnost u upravljanju povijesnim gradovima, u domeni interpretacije i zaštite kulturne baštine te promidžbe i distribucije kulturno turističkih proizvoda. Prijaviti se možete putem linka, najkasnije do 11. ožujka 2023.godine.

Sudionike očekuju zanimljiva izlaganja, brojne panel diskusije, a više informacija o programu kongresa i predavačima pogledajte na web stranici. 

Prijavite se na vrijeme i budite dio ovog jedinstvenog događaja!

Maja Đerek u studiju N1 televizije govorila je o aferi povezanoj s dopisivanjem premijerovih suradnika oko zapošljavanja određenih pojedinaca. Između ostalog, komentirala je i izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je, odgovarajući na novinarska pitanja o ovoj aferi u četvrtak, spomenuo upravo nju.

- Po toj analogiji, kako se na javnom natječaju od svih u Splitu baš ova Đerek zaposlila? Oni dolje svi ucviljeni, moraju ići u Njemačku sada, a ona se zaposlila. Je li to tema? - rekao je tom prilikom Plenković.

- Upravo u ovom slučaju su se iskristalizirale najbliže premijerove osobe koje sam baš ja prijavila i prokazala u njihovim nekretninskim aferama. Samo spominjanje mog imena od strane Plenkovića, gospodina AP, mi je razumljivo.

Razumljiva mi je nervoza jer se pojavljuju ista imena koja su se pojavljivala u cijeloj aferi koju sam ja otkrila - gospodin Zvonimir Frka-Petešić, gospodin Krunoslav Katičić, poznat i kao glavni kadrovik u HDZ-u, gospodin Mario Banožić se također spominje, a sada se pridružio i Marko Milić,  rekla je Đerek

- Premijer na jedan smiješan način pokušava moje zapošljavanje u Splitu, temeljem transparentnog javnog natječaja, izjednačiti s ovim zapošljavanjem putem SMS poruka. Moje zapošljavanje u Splitu je prošlo pod budnim okom medija koje sam upravo ja pozvala upravo zbog transparentnosti. Očito Plenkoviću ne odgovara da se takav slučaj i takvi transparentni natječaji prošire jer onda njegovi najbliži suradnici ne bi mogli zapošljavati putem SMS poruka, dodala je Đerek.

Smatra da "očito žulja" Plenkovića, zbog svih dokaza koje je dostavila nadležnim tijelima u procesima protiv njegovih bliskih suradnika.

Upitana za komentar tišine iz Uskoka koja je nastupila nakon serije poruka u kojem se glasnogovornik raspituje za svoje prijatelje kod direktora tvrtki u kojima rade, Đerek je odgovorila: - Meni to sve djeluje smiješno i samo pokazuje to da se ne radi posao koji bi se trebao raditi, a to je ispitivanje je li bilo kakvih kaznenih djela.