Brojka suicida u Splitsko-dalmatinskoj županiji sve je veća, stručnjakinje upozoravaju: “Tražiti pomoć nije slabost, nego rješenje!”

Liječnička čekaonica jedno je od mjesta na kojem se lako gase predrasude, prepreke dobi ili obrazovanja, jedno od mjesta na kojem se spajaju strah i zabrinutost dok se u nevjerici previru misli po glavi. Jedina poveznica dvojice mladića i djevojke bio je suicid, u romanu “Između” srednjoškolske profesorice hrvatskog jezika Magdalene Mrčele koja je opisala svojevrsno čistilište, mjesto odluke.
Samoubojstvo u obitelji bliskog prijatelja bio je motiv da napiše psihološki roman, da svojim perom spasi nečiji život od teške i bremenite svakodnevice.
I dok mislimo kako se takve stvari događaju nekom drugom, miljama daleko od nas, u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle je godine samoubojstvo počinilo 47 osoba, a još 62 ljudi pokušalo si je oduzeti život. U 2019. godini presudilo si je njih 32.

I dok je negativan učinak pandemije i lockdowna na mentalno zdravlje još uvijek nedovoljno istražen problem, brojke su neumoljive. U usporedbi s 2019. godinom, broj samoubojstava u županiji povećao se za gotovo pola. Za ovaj šokantan čin u 2020. godini odlučilo se čak 38 muškaraca i devet žena.

Potrebno je preodgojiti sredinu

– Mentalno zdravlje treba staviti u fokus i preodgojiti sredinu koja i dalje mudro šuti i mrmlja ispod glasa – sve dok se tragedija ne dogodi njima. A brojke rastu i ne idu nam u prilog – priča Mrčela i dodaje kako su joj se javite tri osobe koje su, kako su rekle, nakon čitanja romana “Između” odustale od najcrnjih namjera.

– Neko sam vrijeme vodila i školski list u kojemu se našla jedna anketa s alarmantnim podacima – čak 74 posto naših učenika izjasnilo se kao da su iskusili neki vid depresije ili beznađa. Govorimo, dakle, o mladima između 15 i 19 godina – tvrdi ova profesorica uz tvrdnju kako je “korona definitivno postavila grozne trendove”.

Danas je postala slabost tražiti pomoć…

Ugledna splitska psihologinja Mirjana Nazor veli kako je moguće da je situacija pandemije dovela do povećane depresivnost i anksioznosti. Problem je, objašnjava za DalmacijaNews Nazor, što često izostaje traženje pomoći, kada upadnemo u različite teškoće.
– To se smatra slabošću, a ne odgovornošću prema sebi. Izostaje povjerenje u sustav, ali i u bližnje što može imati tragičan rasplet – tvrdi Nazor.
Često prevladava i misao “što će reći susjedi i okolina” pa kaže kako je traženje pomoći, zapravo, socijalna vještina.
Svakih 40 sekundi negdje u svijetu netko si oduzme život, a po broju samoubojstava Hrvatska je pri samom vrhu. U prvih osam mjeseci 2021. godine u županiji je bilo 38 nesretnih slučajeva dok je spriječeno još 56 pokušaja samoubojstava.

POSLJEDNJE DODANO: