Stara gradska vijećnica: Izložba Frana Missije “Slike iz škafetina i ostalo”
Uskoro se u splitskoj Staroj gradskoj vijećnici, na Pjaci, otvara likovna izložba splitskog akademskog slikara Frane Missije pod nazivom “Slike iz škafetina i ostalo”.
Otvaranje izložbe predviđeno je 17. rujna (četvrtak), s početkom u 19:30, a izložba će biti postavljena i dostupna javnosti do 30. rujna.
Sam izbor likovnih djela kao i monografski tekst o višegodišnjem bogatom i raznolikom opusu Frane Missije priredio je splitski povjesničar umjetnosti Dalibor Prančević.
Zanimljivo bi bilo
ovaj tekst uz izložbu Frane Missije započeti s kakvim kuriozitetom unutar
njegova doista dugotrajnog i plodnog umjetničkog opusa.
Proces
visokoškolske naobrazbe kod Missije započeo je tehničkim studijima. Diplomirao je
strojarstvo na zagrebačkom sveučilištu. Ipak, kreativni nerv nagnao je umjetnika
da upiše studij scenografije pri Akademiji za kazališnu umjetnost, kod
glasovitog Kamila Tompe. Iako neće završiti započeti studij znanja što ih je
tamo usvojio ostavit će traga u njegovu daljnjem radu. Naime, po završetku prve
godine studija Frano koristi mogućnost subvencioniranoga studijskog boravka u
Parizu kamo odlazi i ne vraća se više u fakultetske klupe. Moguće je ustvrditi
kako je svoja prava i intenzivna likovna iskustva Missia stjecao upravo u
pariškom urbanom ambijentu, ponajprije adoptirajući i razvijajući interes
likovnjaka za istraživanjem slikarske materije i redefiniranjem predstavljačkih
strategija. Slikar je u Parizu boravio cijelo jedno desetljeće, od 1958. do
1968. godine. U tom se periodu, realizirajući seriju tempera, ponajviše približio
krajnjoj redukciji predmetnosti, fokusirajući pažnju na apstraktne kompozicije
i na tvarne mogućnosti likovnih sredstava
Nije se Frano Missia
zadržao isključivo u Parizu. Svoje kompozicije sličnih likovnih svojstava i
inputa realizirao je i drugdje u Francuskoj, primjerice u Lyonu, ali i u gradovima ostalih europskih država
gdje je boravio, poput Münchena. Međutim, svoj slikarski eksperiment do
krajnjih konsekvenci dovodi na djelima koje mahom stvara u Splitu, gradu koji
je bio i ostao konstanta u umjetnikovu životu.
Sljedeća važna
postaja životnog puta i umjetničke aktivnosti Frane Missije jest New York. Vrlo
pragmatično koristeći svoju diplomu strojarstva, tada deficitarne struke ne
samo u njegovoj matičnoj zemlji već i drugdje, Missia iz Pariza odlazi u New
York. Dozvola boravka i rada bila je zajamčena. Tamo se umjetnik najdulje
zadržao i odlučio ipak završiti započeto formalno likovno obrazovanje.
Upisao se na
sveučilište City University of New York,
na kojem magistrira 1973. godine. Na istom je sveučilištu potom dva desetljeća
predavao na Odsjeku za likovnu umjetnost. Doktorat s temom iz pedagogije
slikarstva (ženski akt) obranio je na njujorškom sveučilištu Columbia University, 1992. godine. U
ovom njujorškom vremenskom isječku pronalazimo brojne angažmane Frane Missije,
pa i scenografiju dramske predstave.
Stojeći pred
fragmentarnim prikazom opusa jednog od najdugovječnijih splitskih umjetnika
moguće je pratiti kako se od redukcionističkih metoda i apstraktnih načina
predstavljanja pedesetih i šezdesetih godina – sasvim suglasna s međunarodnom
ali i ovdašnjom umjetničkom scenom – krajem sedamdesetih uglavnom prepušta bogatstvu figuralnih predstava i konstrukcijama dojmljivih
ženskih tijela. Pokoji kuriozitet ili likovni eksces koji su izdvojeni na
izložbi u konačnici su samo pokazatelji nemogućnost suhih linearnih
sistematizacija kada se hvata u koštac sa opusom jednog autora i njegovim
sagledavanjem. Nije mala i nevažna stvar da je taj autor živio u gradovima
rivalima – Parizu i New Yorku – koji su se žustro natjecali za umjetničku supremaciju
kroz cijelu drugu polovicu dvadesetog stoljeća. Neprestano putovanje između
Europe i Amerike u znatnoj je mjeri ostalo inkodirano u životnom putu Frane
Missije i postalo izrazito važno za kontekstualizaciju njegova umjetničkog
rada. Pobliže uvide i studije još predstoji napraviti.
Dalibor Prančević (fragmenti
iz monografije)


