Kreće povrat poreza na dohodak: 491 tisuća građana treba dobiti ukupno 884 milijun kuna

U provedenom posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na
dohodak za 2017. do početka kolovoza izdano je 543.994 rješenja, kojima
je utvrđena razlika za povrat u iznosu od 884,04 milijuna kuna za
491.075 poreznih obveznika i razlika za uplatu u iznosu od 132,42
milijuna kuna za 52.919 poreznih obveznika, kažu u Poreznoj upravi.

“Prvi povrati preplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na
dohodak po provedenom godišnjem obračunu poreza na dohodak iz posebnog
postupka za 2017. krenut će 6. kolovoza, a završiti će u kolovozu 2018.
godine”, najavljuju poreznici.

Naime, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak građani kojima
je u posebnom postupku rješenjem utvrđena razlika za povrat poreza i
prireza na dohodak za prethodnu godinu do kraja srpnja nadležnoj
ispostavi Porezne uprave mogu podnijeti prigovor na to rješenje te
početkom kolovoza kreće isplata povrata.

Po podacima Porezne uprave, do početka kolovoza, točnije do 2.
kolovoza poreznici su zaprimili 3.832 prigovora na rješenja iz posebnog
postupka o godišnjem porezu na dohodak za 2017. godinu.

Poseban
postupak znači da većina građana nije trebala samostalno podnositi
godišnju prijavu poreza na dohodak za 2017. godinu već se godišnji
obračun poreza i prireza na dohodak za njih radi automatski u posebnom
postupku. No, dio poreznih obveznika do kraja veljače trebao je
podnijeti godišnju prijavu za prošlu godinu, npr. građani koji ostvaruju
dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, pripadnici
slobodnih zanimanja i drugi obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju
poslovnih knjiga, porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže
podacima o njihovom ostvarenom dohotku i sl.

Taj je redovan
postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2017.
godinu proveden za 78.221 poreznih obveznika i izdavanje rješenja za tu
kategoriju poreznih obveznika krenulo je 2. kolovoza, kažu u Poreznoj
upravi.

Inače, broj poreznih obveznika za koje je proveden
posebni postupak utvrđivanja godišnjeg povrata poreza na dohodak za
2017. je manji nego što je bio za 2016. godinu, ali su i neka pravila
drugačija s obzirom na novi Zakon o porezu na dohodak koji je stupio na
snagu početkom 2017. godine.

Naime, lani je u posebnom postupku
utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2016. izdano 1.127.691
rješenja, kojima je utvrđena razlika za povrat u iznosu od 1,1 milijardu
kuna za oko 1,06 poreznih obveznika, dok su 70.124 obveznika trebala
uplatiti  146,81 milijun kuna.

No, poreznici objašnjavaju kako se
poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak ove godine po
prvi put provodi temeljem novog Zakona o porezu na dohodak (Narodne
novine, br. 115/16), koji je na snagu stupio 1. siječnja 2017. godine.

“U
bitnome osnovna razlika u odnosu na prijašnje godine je da se poseban
postupak provodi za sve porezne obveznike koji su u 2017. ostvarili
godišnji dohodak, odnosno dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak
koji nije konačan, bez obzira da li ostvaruju pravo na povrat
preplaćenog poreza ili obvezu za uplatu razlike poreza. Također, ovo je
prva godina od kada se u godišnji obračun ne uključuje dohodak ostvaren
po osnovi imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, a koji se
od 1. siječnja 2017. smatraju konačnim dohotkom i za koji se plaća
konačan porez u tijeku godine”, objašnjavaju iz Porezne uprave.

Najveći dohodak od nesamostalnog rada 8,5 milijuna kuna

Trenutno
dostupni podaci Porezne uprave pokazuju da je najveći dohodak od
nesamostalnog rada lani iznosio 8,54 milijuna kuna, a još je jedan
porezni obveznik primio više od osam milijuna kuna (oko 8,18 milijuna
kuna).

Pregled iznosa najvećih dohodaka od nesamostalnog rada
temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2017. godinu – građani
pokazuje da je na trećem mjestu obveznik koji je lani zaradio nešto više
od 5,15 milijuna kuna.

Na listi deset poreznih obveznika s
najvećim dohotkom od nesamostalnog rada za prošlu godinu su i četiri
obveznika s dohocima koji premašuju četiri milijuna kuna (od 4,02 do
4,79 milijuna kuna), a listu zaključuju dva obveznika koji su zaradili
nešto više od 3,7 milijuna kuna (3,75 odnosno 3,71 milijun kuna).

Među
obrtnicima i slobodnim zanimanjima, pak, najveći je prijavljeni dohodak
za prošlu godinu 2,81 milijun kuna, a slijedi obveznik koji je prijavio
nešto manje od 2,29 milijuna kuna.

Ostalih osam poreznih
obveznika na listi deset njih s najvećim dohotkom od obrta i slobodnih
zanimanja lani je zaradilo više od milijun kuna, odnosno od 1,25 do
gotovo 1,6 milijuna kuna, pokazuju statistike Porezne uprave, piše Jutarnji