Udruga Speleološko
društvo Špiljar održala je drugu
po redu speleološku školu na području Splita u
trajanju od 06. travnja do 29. svibnja 2016 godine.
– U
školu sam se prijavio kao potpuni laik. Privukla me činjenica da
znam vrlo malo o tom ogromnom podzemnom svijetu –
kazao
je
Jure
Bebić, polaznik škole.
Speleološko društvo Špiljar,
u proljeće 2016. godine, po drugi put je pružilo zainteresiranima
mogućnost spoznaje speleologije kao znanosti o prirodnim podzemnim
šupljinama stavljajući pri tome naglasak na sportsku aktivnost.
Svakodnevnica 10 polaznika škole, kroz šest tjedana, bila je
obogaćena i obilježena nesvakidašnjim iskustvom prožetim
uzbudljivim i avanturističkim tonom. Zahvaljujući savjesnom
angažmanu vrsnih instruktora, polaznici su kroz teorijske i
praktične sadržaje škole stekli vrijedno znanje o bitnim
elementima speleoloških objekata, o boravljenju i tehnikama
kretanja u istima. Voditelj je odabrao
odlične predavače i instruktore koji osim znanja imaju puno volje
i razumijevanja za nas početnike – kazala je Maja Spasić,
polaznica škole.
Speleologija i njezina povijest, speleološka oprema i
rasvjeta, geologija i geomorfologija, klima u podzemlju, prehrana u
planini i speleologiji, čvorologija te biospeleologija, izrada
topografskog nacrta, komunikacija u speleologiji, opremanje
speleoloških objekata, orijentacija
i primjena GPS uređaja, speleoronjenje te organizacija speleoloških
istraživanja teme su koje su članovi SD
Špiljara, SO-HPD
Mosor, SO-HPD Profunda i HGSS-a jednom na
tjednoj bazi prezentirali polaznicima škole. Tijek
jednog od seta predavanja obuhvatio je i obilježja
te karakteristike GSS-a ističući pri tome temeljnu misiju
postojanja i djelovanja – akciju spašavanja. Teorijski dio činio je
podlogu praktičnom dijelu škole koji se organizirao s ciljem
provjere ili pak potvrde fizičkih i psihičkih sposobnosti
polaznika.
Neki od setova
predavanja bili su dodatno obogaćeni projekcijama speleoloških
filmova poput filma Kuraja i
Dinara, Jama Velebita, film SO HPD- Mosor koji prikazuje istraživanje
provedeno u jami Mokre Noge te film koji prikazuje akciju
spašavanja speleologa u Njemačkoj, Riesending 2014. godine. Riječ
je o akciji koja je trajala 11 dana, a poznata je kao jedna od
najtežih speleoloških akcija spašavanja.
Paralelno s teorijskim dijelom, tijekom cijeloga
vremena, odvijao se i praktični dio koji je polaznicima omogućio
bolje razumijevanje aktivnosti. Prvu
priliku za primjenom stečene teorijske podloge u praksi, polaznici
su dobili u penjačkoj dvorani SPK Lapis u Domu omladine gdje su
koristeći se speleološkom opremom uvježbavali osnovne tehnike
kretanja po užetu. Sljedećega dana polaznici su isto uvježbavali
na otvorenom na stijeni poznatoj pod nazivom Sutikva, smještenoj u
blizini mjesta Mravinci, nakon čega je sljedećega vikenda slijedio
susret s prvim speleološkim objektom.
–
Ulazak u prvu jamu za mene je bio nešto što ću pamtiti čitavoga
života. Služio mi je kao dobar podsjetnik na to koliko smo maleni i
nemoćni u usporedbi s prirodom koja nas okružuje – rekao je Jure
Bebić, polaznik škole.
Tijekom škole
polaznici su se susreli s pet speleoloških objekata od kojih je prvi
bio Vodena peča na Dinari, jama duboka od prilike 100 metara.
– Prvotni
je plan bio da svi
instruktori dođu do ulaza u 60 metarsku vertikalu, ali u konačnici
je odlučeno opremanje jame do dna.
Postojala je bojazan kako će navedeno predstavljati pomalo
preveliki zalogaj za prvi speleološki objekt, ali školarci su
pokazali veliku dozu spretnosti i želje te su uz konstantni nadzor
savladali sve prepreke – istaknuo je Frane Kožemelj, organizator
škole i instruktor.
Na Kamešnici 79 metarska jama
Vranjača na Stražbenici bila je
drugi speleološki objekt koji je za školarce bio prvi susret s otvorom velikih dimenzija što suncem
osvijetljeni 30 metarski prevjes čini zanimljivijim iskustvom.
– Preostala tri speleološka objekta koja su obilježila praktični
dio ovogodišnje speleološke škole bila su u Golubinku kod
Viture pokraj Koprna jama duboka od prilike 180 metara, Kita
Gaćešina na Crnopcu, nedaleko od Gračaca, jama koja je poznata
kao naš najdulji sustav sa preko 31 kilometar istraženih kanala te
jama Gajna na Mosoru koja je bila posljednji izazov za polaznike
škole. S
obzirom da je jama opremljena sa sidrištima i međusidrištima,
u sklopu prethodnih speleoloških škola SO Mosora, silazak do
predivne i ogromne dvorane na 160 metara dubine prošao je za tren.
Malo šetnje i ćakule i već smo na konopu za vani – rekao je
Frane Kožemelj.
Ovogodišnja škola
je uključila i dodatne aktivnosti u sklopu kojih su polaznici prošli
vježbu Prve pomoći te su sudjelovali na Seminaru
opremanja speleoloških objekata domaćina SO PD Imber Omiš.
Sada kada je škola privedena kraju i kada je sadržaj u
cijelosti svladan, pohvalili su polaznike i rekli kako su se tijekom
cijeloga vremena savjesno i odgovorno hvatali u koštac sa zahtjevima
škole te ispunjavali potrebne obveze. Polaznici su stekli osnovno
sveobuhvatno znanje neophodno za boravljenje i kretanje u
speleološkim objektima koje je u okviru daljnjeg angažmana potrebno
održavati te prema osobnom interesu nadograđivati i usavršavati u
pojedinom segmentu.