Milan Kujundžić: Nisam zaratio s liječnicima

Liječnici specijalisti, specijalizanti i stažisti u subotu su prosvjedovali pred Ministarstvom, tvrde da ih sustav veže robovlasničkim ugovorima za ustanove u kojima rade.

– Moj stav je da mladi ljudi u demokratskoj zemlji imaju pravo izraziti svoje nezadovljstvo. Sam skup podržavam, kao i bilo koji. On je legalan i legitiman. Njegov sadržaj, jednim dijelom su u pravu, gdje je bilo u ranim pravilnicima takvih ugovora koji su bili krajnje nepovoljni prema liječnicima. Bilo koji ravnatelj je mogao staviti bilo kakve uvjete. S druge strane, očekivati ono što danas mladi očekuju, apsolutnu slobodu, da oni koji im daju specijalizaciju ništa ne potražuju… Treba uvažiti i drugu stranu koja je uplatila edukaciju. Novim pravilnikom predlažem 250.000 kuna odštete za liječnika koji napusti specijalizaciju, ili ode iz ustanove odmah nakon nje.

Koliki je trošak specijalizacije?

– Bruto plaće pet godina, što je nekih 800.000 kuna i još 50.000 drugih troškova. Ali pri tome uistinu treba imati u vidu što govore ti ljudi, da se oni itekako narade. Ne možemo reći da su išli samo u školu. Radili su jako teško i po danu i po noći. Dobar dio tih novaca koji su potrošeni, oni su svojim radom otplatili. Ali s druge strane moramo čuvati pacijente, zdravlje, sustav.

Koliko bolnica u Hrvatskoj ima taj problem da im specijalizanti bježe?

– Grubo govoreći sve, čak i velike bolnice. Ozbiljno je sustav u ovome trenutku ugrožen odlaskom mladih ljudi.

Spomenuli ste drastičan primjer, da u  Dubrovniku nedostaje ginekologa.

– Možemo tako i kao primjer navesti Sisak, Bjelovar… Neki odjeli su pred zatvaranjem, nema tko raditi.

Hoćete li povući prijedlog zbog kojeg ste zaratili s liječnicima?

– Nisam zaratio, ovo je dijalog i vjerujem da ćemo naći kompromis. Apsolutna sloboda jedne strane ugrožava drugu. Mislim da je ovo pravedan model.

Spremni ste na kompromis kada je riječ o visini odštete, ali ne i ukinuti tu odštetu?

– Treba sačuvati sustav. Narod se mora osjećati sigurno neovisno živi li na Trgu bana Jelačić u Zagrebu ili u nekom selu u Zagori. Vjerujem da većina mladih ljudi razumije o čemu govorim.

Kažete da je u njih uloženo, da trebaju vratiti. Njihova je paralela da država ulaže u druge struke poput nastavnika, a nitko nema odštetu kad odlazi iz državne službe?

– Ta usporedba je bila za obrazovanje do završetka fakulteta. Specijalizacija je nakon završenog fakulteta. To je proces koji se ne može uspoređivati.

Uz ovaj vrući krumpir dočeko vasa je i veliki dug zdravstva. Koliki je on?

– Ukupni dugovi su jako veliki, a taj broj se kreće oko četiri milijarde, s tim da postoje neki preneseni dugovi. Visoka razina medicine košta. Hrvatska u prosjeku izdvaja 750 eura po glavi stanovnika, susjedna Slovenija 1500, a zapadno od Slovenije po glavi stanovnika je od tri do šest tisuća. S količinom novca koju sad imamo ćemo se teško moći nositi bez daljnjeg zaduživanja.