Na popisu tradicionalno najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj najviše je onih za koje je potrebna srednja stručna sprema. Trgovci, vozači, kuhari, konobari i skladištari su posebno u vrijeme sezone traženi radnici, a poslodavci često negoduju da ih ne mogu pronaći u dovoljnom broju. Podaci ipak pokazuju da im to nije bio dovoljan motiv da im podignu mjesečne plaće, pa prosječna plaća ni za jedno od 10 najtraženijih zanimanja za koja je potrebna srednja stručna sprema ne doseže hrvatski prosjek, piše Jutarnji list.

Konkretno, prosječna hrvatska neto plaća u lipnju iznosila je 1150 eura, a u Gradu Zagrebu još i većih 1317 eura. Istovremeno su od 10 najtraženijih SSS zanimanja najplaćeniji kuhari (prosjek je 1119 eura) i vozači (1046 eura). Razlika je kod drugih zanimanja još izraženija. Prema podacima portala Moj Posao, iz ove kategorije trenutačno su najtraženiji trgovci, čija se mjesečna plaća u prosjeku penje do svega 741 euro, zatim skladištari (892 eura) te konobari i barmeni (890 eura).

Pola ih je u Zagrebu

- Stručna sprema sama po sebi ne određuje plaću, pa netko sa SSS može biti direktor ili programer i imati osjetno višu plaću od prosjeka. Primjerice, backend developer sa SSS ima u prosjeku 1858 eura neto plaću, dok se prosječna plaća u Hrvatskoj početkom srpnja kretala oko 1140 eura - objašnjavaju iz portala Moj Posao na kojem se objavljuju oglasi za posao.

Od "tipičnih" zanimanja sa srednjom stručnom spremom najveće prosječne plaće imaju pomorci (2002 eura) i šefovi kuhinja (1658 eura). Osim prije spomenutih, trenutačno najtraženija zanimanja sa SSS-om su i radnici u proizvodnji (824 eura), prodajni savjetnici (794 eura), administratori (823 eura), dostavljači i kuriri (838 eura) i recepcioneri (870 eura).

Kada se gleda ukupno, prosječna plaća zaposlenih nakon srednjoškolskog obrazovanja je 963 eura, što je, očekivano, više jedino od onih koji su završili samo osnovnu školu - tada je prosječna plaća 879 eura. Oni koji pak odluče završiti program usavršavanja ili stručni studij, mogu očekivati prosječnu plaću od 1123 eura, fakultetski prvostupnici 1167 eura, magistri struke 1301 euro, a oni koji su pohađali poslijediplomske studije i MBA poslovne škole 1679 eura.

Gledano po županijama, najviše se radnika traži u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji - i kada se gleda broj oglasa za sve poslove i za poslove za koje je potrebna srednja stručna sprema. Tako se za samo te dvije županije objavljuje 51 posto svih oglasa i čak 69 posto oglasa za srednju stručnu spremu. Druga županija po broju oglasa za SSS je Splitsko-dalmatinska s 22 posto svih oglasa, a slijede Primorsko-goranska (21 posto), Istarska (15 posto) i Zadarska (13 posto).

Žene najzastupljenije

Ovakva raspodjela može se povezati i s potrebama vezanim uz turističku sezonu, koja najveći utjecaj ima upravo na potražnju za poslovima u sektoru uslužnih zanimanja. S druge strane, najmanje se radnika sa srednjom stručnom spremom traži u Virovitičko-podravskoj županiji - svega dva posto ukupnih oglasa odnosi se na mjesta i gradove u toj županiji.

Portal Moj posao nema podatke o tome kakva je raspodjela spolova po zanimanjima jer se njihovi izračuni temelje na podacima o oglasima za posao koji bi bili diskriminatorni kada bi se objavljivali s namjerom da se zaposli osoba određenog spola. Iako su svi oglasi označeni s "m/ž", neke trendove ipak prepoznaju.

- Načelno, žene su te koje su zastupljenije u zanimanjima s nižim stručnim spremama. Utoliko i dolazi do velike razlike među plaćama po spolu. Žene u prosjeku imaju 16 posto nižu plaću od muškaraca, a kada se uspoređuju samo identične pozicije, onda je ta razlika osam posto - objašnjavaju.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za iskaz interesa za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima (ZO-12/2023). Predmet Javnog poziva odnosi se na odbačena otpadna vozila kategorije M1 i N1 sukladno članku 3. Pravilnika o gospodarenju otpadnim vozilima.

Pozivaju se zainteresirani građani koji žele predati svoje otpadno vozilo ovlaštenom sakupljaču i za to ostvariti naknadu da se jave u Grad Zadar, Odsjek za zaštitu okoliša na e-mail adresu: [email protected] ili tel. 023/208-145 ili 023/208-120 u svrhu prijave podataka o vozilu. Prijave na Javni poziv je moguće podnijeti do 22. listopada 2023. godine.

Cilj ovog Javnog poziva je čišćenje lokacija na otocima u kojima su nepropisno odbačena otpadna vozila i predaja ovlaštenim sakupljačima radi daljnje obrade te očuvanje prirodnih ljepota kojima je Republika Hrvatska bogata. Ovim akcijama jačamo svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje, javlja 057 Info.

U pitanju je slučaj splitskog dilera koji je podnio ustavnu tužbu jer je Visoki kazneni sud RH, ključni sud u Hrvatskoj, gotovo dva mjeseca odlučivao o njegovoj žalbi na produljenje istražnog zatvora. Na taj mu je način, utvrdio je Ustavni sud RH, prekršeno jamstvo nepovredivosti osobne slobode zajamčeno Ustavom RH, prenosi N1. 

Drugim riječima, sud koji postoji tek nešto više od dvije godine, a osnovan je kako bi ujednačavao sudsku praksu, već je uhvaćen u kršenju Ustava.

Pravo na slobodu zajamčeno je Člankom 24. Ustava koji kaže: “Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode”. No, u ovom slučaju prošlo je gotovo dva mjeseca od žalbe što ju je uložio optuženik, do trenutka kada mu je odluka Visokog kaznenog suda uručena.

Okrivljeni diler podnosi ustavnu tužbu u kojoj podsjeća da se u istražnom zatvoru nalazi već tri godine. Naime, nakon što je uhićen sredinom 2020. protiv njega i još četvorice okrivljenika provedena je istraga.

Zatim im je suđeno na Županijskom sudu u Splitu, te su svi proglašeni krivima zbog preprodaje ukupno 7,7 kilograma razne droge vrijedne milijun kuna. Skrivali su ju, utvrđeno je, u bačvama koje su se nalazile u suhozidima u okolici Klisa.

No, Visoki kazneni sud presudu ukida, pa ovaj diler traži da ga se pusti iz istražnog zatvora. Županijski sud u Splitu ga odbija i slučaj nakon njegova žalbe završava ponovno na Visokom kaznenom sudu.

Tamo žalbu razmatraju gotovo dva mjeseca. Pravdaju se da je riječ o velikom spisu, s oko tisuću stranica. Svi okrivljenici su se žalili na produljenje istražnog zatvora, pa je odlučivanje potrajalo.

“Nakon sjednice vijeća drugostupanjskog suda potrebno je sačiniti nacrt odluke koji se potom dostavlja predsjedniku i članovima vijeća. Zatim se rade potrebne korekcije i dopune nacrta, a potom se odluka, radi kontrole zakonitosti te eventualnih manjkavosti, dostavlja sudskoj evidenciji. Nakon što konačna odluka drugostupanjskog vijeća prođe sve te instance, dostavlja se službi prijepisa. Ova odluka je u službi prijepisa zaprimljena 5. lipnja 2023., kada je počeo i štrajk državnih službenika i namještenika u pravosuđu. I ta činjenica donekle je utjecala na sveukupan rad i žurnost u ovom predmetu. Međutim, unatoč tome postupanje Visokog kaznenog suda RH po žalbi optuženika kronološki se ne može objektivno okvalificirati kao ‘dugotrajno'”, pokušao se opravdati Visoki kazneni sud.

Ustavni sud prihvaćajući ustavnu tužbu optuženog dilera pozvao se na više presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima su i dva u kojima je utvrđena povreda prava na slobodu, a postupci su trajali 17 i 23 dana.

Zato je mjesec i 28 dana u slučaju splitskog dilera doista predugo, pa je zaključeno da je Visoki kazneni sud napravio propust i prekršio Ustav.

Uvođenjem eura povećao se i broj lažnih novčanica. Direkcija nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja ovih dana organizira edukacije o dizajnu i zaštitnim obilježjima euronovčanica i kovanica i o postupanju s oštećenim i sumnjivim novcem.

Obično je lako provjeriti jesu li novčanice autentične. Dovoljno je novčanicu dignuti prema izvoru svjetla i pogledati vodeni znak, zaštitnu nit ili prozirni registar. Kod novijih tu je i smaragdna brojka (brojka apoena). Ipak, građani to rijetko rade pravdajući se nedostatkom vremena.

-Ako vam je novčanica sumnjiva, trebate je predati nama u Hrvatsku narodnu banku ili odnijeti u policiju. Nakon vještačenja, ako se ispostavi da je novčanica oprana ili nešto slično, dobit ćete natrag originalnu novčanicu. Međutim, ako je krivotvorena, ona nema vrijednost i za nju ne dobivate ništa, objašnjava Mirjana Zurak, vještakinja iz Hrvatske narodne banke.

Lani je iz optjecaja povučeno 376 tisuća krivotvorenih euronovčanica, što je osam posto više nego godinu prije. Oko dvije trećine povučenih krivotvorina čine novčanice od 20 i 50 eura. Iako je broj krivotvorina i dalje malen u odnosu na ukupan broj novčanica u optjecaju, oprez je nužan jer krivotvoritelji su sve napredniji, piše Večernji.hr.

U subotu je na splitskom Peristilu u povodu blagdana svetoga Jeronima i dana Splitsko-dalmatinske županije  održan koncert iznenađenja kojega su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Glazbena škola Josipa Hatzea iz Splita.

-Dragim sugrađankama i sugrađanima naše županije želim sretan blagdan svetoga Jeronima, našeg zaštitnika. 

U organizaciji županije i naše najbolje glazbene škole Josip Hatze građanima smo poklonili koncert iznenađenja na Peristilu, rekao je župan Blaženko Boban.