Obilježavanje Svjetskog dana kornjača

Na području Hrvatske obitava šest zavičajnih vrsta kornjača i jedna invazivna strana vrsta s dvije podvrste. Sve zavičajne vrste su strogo zaštićene sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Tri nastanjuju more, to su glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Kopneno područje Hrvatske nastanjuju kopnena kornjača, barska kornjača i riječna kornjača.

Kornjače su najčešće ugrožene urbanizacijom, onečišćenjem, uništenjem staništa i slučajnim ulovom. Opstanak zavičajnih kornjača često ugrožavaju neodgovorni vlasnici koji strane vrste kornjača unose u naše ekosustave, ističu u Ministarstvu.

Građane pozivaju da pomognu tako da ne kupuju kornjače u trgovinama kućnim ljubimcima bez potvrde o porijeklu životinje iz uzgoja, zatim da ne uzimaju kornjače iz prirode i ne puštaju stranu vrstu kornjače u prirodu.

Također, njihovom očuvanju građani mogu doprinijeti i povećanom pažnjom u cestovnom i pomorskom prometu. Ako pronađu ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu kopnenu kornjaču to mogu dojaviti Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Riječna kornjača je najugroženija na području Hrvatske. Ta vrsta nastanjuje vrlo ograničeno područje na krajnjem jugu Hrvatske i može se naći na svega nekoliko lokaliteta na području Konavoskog polja, lokvama u Majkovima i Prljevićima te području Neretve.

Ta je vrsta primarno ugrožena uništavanjem staništa na kojem živi, a to su vodena staništa mirnijeg toka, kaže se.

Veliku opasnost opstanku zavičajnih kornjača predstavlja i unos invazivnih stranih podvrsta, crvenouhe i žutouhe kornjače u hrvatske prirodne ekološke sustave. One su česti kućni ljubimci koje neodgovorni vlasnici puštaju u prirodu i na taj način ugrožavaju opstanak barske kornjače.

Crvenouha kornjača se nalazi na popisu 100 najopasnijih invazivnih vrsta te je njen uvoz zabranjen na području Europske unije.

Također, kopnena kornjača je ugrožena sakupljanjem, odnosno uzimanjem iz prirode, što predstavlja trajni gubitak za prirodu i narušava ravnotežu u ekološkom sustavu.

Od morskih kornjača, u Jadranu je najčešća glavata želva, a sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih područja njezine ishrane.

Preostale dvije vrste samo su povremeni posjetitelji. Sve vrste morskih kornjača ugrožene su stradavanjem slučajnim ulovom u mreže stajaćice te raznim onečišćenjima, kaž u Ministarstvu.