Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5e6743e029111cb66f8b45c1/80
Foto: Marijan Šabić

Supermjesec obasjao nebo iznad Imotskog: Pogledajte kako je izgledao!

Ovaj Supermjesec najavljuje početak proljeća, a još ga se naziva i "Mjesec crva", ali i "Ružičasti mjesec"
Sinoćnji pogled u nebo bio je nezaboravan. Naime, imali smo priliku promatrati Supermjesec, odnosno puni mjesec koji izgleda mnogo veće nego inače, a do toga dolazi kada se naš prirodni satelit nalazi najbliže Zemlji.

Inače, pun Mjesec se pojavljuje svakih 29,5 dana kada je potpuno obasjan sunčevim zrakama. Ovaj Supermjesec najavljuje početak proljeća, a još ga se naziva i  "Mjesec crva", ali i "Ružičasti mjesec" zbog ružičastih cvjetova koji cvjetaju rano u proljeće. 

Supermjesec je sinoć bio vidljiv već u 17:46 sati, a najpuniji je bio točno u 18,48 sati, što pokazuju fotografije koje vam donosimo u galeriji. Autor je Marijan Šabić, a fotografije su snimljene u Zmijavcima kod Imotskog. 

Svi ćemo se složiti kako je uistinu očaravajući, zar ne? 




hr Tue Mar 10 2020 08:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5fa178266f52df18308b457c/80
Foto: Pixabay

Na Ruđeru identificirali prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj

Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB) identificirao je na uzorcima prikupljenim u posljednja tri mjeseca prisutnost mutacije brazilskog soja virusa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj.

Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, tim pod vodstvom Olivera Vugreka, pronašao je u jednom uzorku mutaciju u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti B.1.1.28, priopćeno je u četvrtak s IRB-a.

Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ta poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na IRB-u. Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021. 

Prisutnost tzv. britanskog soja u analiziranim uzorcima nije potvrđena, ističe se također.

- Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti", objašnjava voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.

Rezultati potvrđuju ključnu činjenicu da saznanje o tome je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno ako želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja virus SARS-CoV-2.

Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi, objašnjava Vugrek.

Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju, ističe on.

Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati, zaključuje Oliver Vugrek.

hr Thu Feb 18 2021 09:50:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60210f3e6f52df8fc48b45f0/80

Izvrstan uspjeh mlade ekipe: FESB-ovci dizajniraju čipove za CERN

Uspjeh mladog tima elektroničara s FESB-a je još jedan u nizu uspjeha Sveučilišta u Splitu
- Vjerojatno ćete se svi složiti s činjenicom da moderan svijet ovisi o tehnologiji, a posebno o elektroničkim uređajima. Zemlje koje prate trendove u razvoju najmodernijih elektroničkih uređaja imaju bolje šanse u budućnosti. Zato nam je drago podijeliti vijest da tim s FESB-a sudjeluje u dizajnu čipova za najveći svjetski istraživački centar - CERN u Ženevi.“, ponosan je docent dr. sc. Josip Vasilj, prodekan za znanost.

Mladi tim elektroničara, docenti Duje Čoko i Ante Kristić, profesor Josip Musić, svježa doktorica znanosti Marina Prvan, uz vodstvo profesora Julija Ožegovića i Ivice Puljka, dizajnirali s dijelove čipa za novu generaciju detektora u CERN-u, u suradnji s još jednim izvrsnim svjetskim znanstvenim centrom - Fermilab kraj Chicaga.

U svom radu su koristili najmodernije svjetske alate i metode, na samoj fronti tehnologije. Prvi rezultati dizajna su bili tako uspješni da ih je tim iz Fermilaba pozvao na sudjelovanje u dizajnu još novije generacije čipova, što predstavlja izvrstan uspjeh za ovu mladu ekipu. 

Uspjeh mladog tima elektroničara s FESB-a je još jedan u nizu uspjeha Sveučilišta u Splitu, koji i time opravdava trenutni status najuspješnijeg sveučilišta u Hrvatskoj i jednog od najuspješnijih u ovom dijelu Europe.
hr Mon Feb 08 2021 11:16:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d80bb3e29111cca848b460d/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici na tragu lijeka za karcinome? Evo u čemu bi moglo ležati rješenje za bolest koja godišnje uzme 10 milijuna života

Ne postoji univerzalan lijek za sve karcinome - svaki od njih je zaseban spoj genetskih ili okolišnih čimbenika

Završeno je četverogodišnje ispitivanje početne faze personaliziranog cjepiva protiv raka kože, a njegovi rezultati pokazuju obećavajuće učinke cjepiva u borbi protiv melanoma, piše IFLScience.

Najbolja šansa za borbu protiv karcinoma

Cjepivo, nazvano NeoVax, potiče imunološki sustav da napada tumorske stanice kod pacijenata s visokorizičnim smrtonosnim melanomom.

Imunološki odgovor javio se kod svih osam pacijenata koji su ga primili. Svi su preživjeli probno razdoblje, a šestero njih u posljednje četiri godine nije ni oboljelo.

Personalizirana cjepiva protiv raka jedan su od najperspektivnijih načina za borbu protiv karcinoma koji u svijetu uzme gotovo 10 milijuna života godišnje. Ne postoji univerzalan lijek za sve karcinome- svaki od njih je zaseban spoj genetskih ili okolišnih čimbenika, u smislu različitih molekule protiv kojih neke terapije mogu biti učinkovite, a neke ne.

Naša najbolja šansa za borbu protiv karcinoma vrlo vjerojatno su personalizirane terapije ili cjepiva, koja su posebno stvorena za svakog pacijenta ili specifičnu vrstu raka.

Trajna zaštita?

Da bi napravili cjepivo za borbu protiv melanoma, znanstvenici s američkog Instituta za karcinome Dana-Farber u Massachusettsu tražili su antigene koji se nalaze na površini stanica karcinoma. Ova vrsta antigena, nazvana neoantigen, mutirana je i postoji samo na stanicama tumora. Ako bi imunološki sustav mogao naučiti da ih prepozna i napada, zloćudne stanice mogle bi biti uništene.

Cjepivo NeoVax sadrži dijelove tih neoantigena koji potiču imunološki odgovor. Međutim njih treba prilagoditi svakom pacijentu ponaosob. Kada osoba dobije dozu cjepiva, T-stanice u tijelu prepoznat će neoantigene i zapamtiti ih te u najboljem slučaju spriječiti razvoj melanoma.

U prvoj fazi studije provedenoj na osam ispitanika, nakon cijepljenja, znanstvenici su uz pomoć analize krvi ustanovili da T-stanice reagiraju na neoantigene melanoma. 

- Ova otkrića pokazuju da osobno neoantigensko cjepivo može potaknuti trajni imunološki odgovor kod pacijenata s melanomom", kazala je suvoditeljica studije Catherine J. Wu i dodala da imaju dokaze da se početni, ciljani imunološki odgovor tijekom godina širio te je na taj način pružio pacijentima kontinuiranu zaštitu od bolesti, prenosi vijesti.hr

hr Mon Feb 08 2021 09:27:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Što je mRNA i zašto čini cjepiva protiv COVID-19 tako posebnima? Pogledajte što se injekcijom unosi u tijelo

Često se može čuti da se protiv COVID-19 cijepi mRNA cjepivima? Kakva su to cjepiva i što ih čini drugačijima od ostalih cjepiva?

Trenutačno su u Europskoj uniji odobrena dva cjepiva protiv koronavirusa - ona tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderne, a očekuje se da bi uskoro moglo biti odobreno i cjepivo koje je napravljeno u suradnji Sveučilišta u Oxfordu i tvrtke AstraZeneca.

Oba cjepiva koja su trenutačno u upotrebi u EU-u koriste novu tehnologiju - mRNA. O čemu se točno radi i zašto su ta cjepiva drugačija od onih na koja smo ranije navikli, pogledajte u zanimljivom i edukativnom videu Europskog parlamenta.  



hr Tue Jan 26 2021 14:27:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .