Article

//www.dalmacijanews.hr/files/609d093b6f52df9c6b8b45ea/80

Maja Jurišić, kandidatkinja za skupštinu SD županije: "Problemima se bavim tako što nudim rješenja"

Popričali smo s njom o dosadašnjim iskustvima, razlozima aktivnog uključivanja u politiku i planovima...

Maja Jurišić, kandidatkinja je za županijsku skupštinu Splitsko-dalmatinske županije na listi Ante Pranića i koalicija ZA (Nezavisna lista mladih, Pametno za Split i Dalmaciju i HSLS). Popričali smo s njom o dosadašnjim iskustvima, razlozima aktivnog uključivanja u politiku i planovima.

Pamtimo vas po aktivnom zalaganju za očuvanje pomorskog dobra i zaustavljanje devastacije možete li nam reći nešto više o vašim aktivnostima i iskustvu rada?

Prije točno četiri godine zajedno sa Bračanima smo dobili bitku za Zlatni rat koji je netransparentnim procesom trebao biti dodijeljen tvrtki iz Zagreba sumnjivog porijekla i namjera. Naš je cilj bio osigurati da se vrijednim prirodnim i kulturnim resursima upravlja lokalno, što je temelj dugoročno održivog razvoja o kojem svi pričamo. Tada je zbog netransparentnog procesa dodjele koncesije s mjesta župana Splitsko-dalmatinske županije smijenjen g. Ževrnja, a na njegovo mjesto izabran aktualni župan g. Boban.

Iako nas je javnost veličala kao spasitelje Zlatnog rata i one zbog kojih je smijenjen župan, realnost je pokazala drugačije. Ubrzo smo shvatili da smo izmanipulirani i od strane HDZ-a koji je već neko vrijeme planirao kako se riješiti ondašnjeg župana i od strane SDP-ovog načelnika Općine Bol koji je nedugo nakon vraćanja Zlatnog rata sklopio svoju lokalnu grupu odabranih te nastavio dijeliti koncesijska odobrenja po vlastitom nahođenju. Dodatno, svojevoljno je bez odobrenog projekta uređenja, informiranja i uključivanja javnosti “uređivao” šumicu na Zlatnom ratu kao i naručio kontejnere koji se nikako nisu uklapali u ono kako smo svi zajedno zamišljali razvoj i korištenje tako vrijednog prostora. Pokazalo se da štogod mi zastupali i radili najveći problem našeg društva je korupcija na svim razinama u vrlo sličnim oblicima.

Nemalo smo se iznenadili i kada se cijela grupa građana, aktivista i predstavnika udruga koji su zajedno s nama sudjelovali u borbi, okrenula protiv nekolicine nas koji smo na svojim leđima iznijeli većinu akcije, te izmislila priče čiji smo i tko nas je naručio. Taj poriv za traženjem nevidljivog neprijatelja, te nepisano pravilo kada o nekome ne možete ništa reći pa izmislite da su nečiji plaćenici, viđam jako često posljednjih godina. Duboke podjele, sveopće nepovjerenje i svakodnevne manipulacije s ciljem osobnih koristi i interesa uvukle su se u sve pore društva do te mjere da postajemo neprijatelji jedni drugima u vrijeme kada moramo stati zajedno i obraniti ljude i zajednice u kojima živimo.

Vrlo brzo smo shvatili da je aktivizam nužan za započeti sve ozbiljnije akcije no bez preuzimanja osobne i profesionalne odgovornosti da se stvari za koje se zalažemo zaista i dogode svi pokušaji promjene osuđeni su na propast. 

Nastavila sam djelovati po pitanju pomorskog dobra u zajednici u kojoj sam živjela na otoku Šolti te prošla sve procese prijava nadležnima, svjedočenja u brojnim institucijama, prešutnog izopćenja iz lokalne zajednice, borbe s utvrđivanjem različitih nadležnosti, nezakonitim procedurama i kriminalom. Na svoje sam se oči i uši uvjerila koliko smo duboko zaglibili kao društvo i koliko je korupcija srasla s našim načinom života i vjerovanja. Ova bitka još uvijek nije završena, istrage su u tijeku, mnogo je uključenih dionika, a svi mi koji se borimo sve ove godine strpljivi smo, ne odustajemo i čekamo ishode vjerujući da je pravda spora, ali dostižna. Tek kada istraga završi i pokrenu se konkretni sudski procesi možemo više govoriti u javnosti o samom slučaju. Mogu samo napomenuti da su u nelegalne procese na pomorskom dobru na otoku Šolti uključene sve institucije nadležne za upravljanje pomorskim dobrom.

Splitsko-dalmatinska županija pompozno je otvorila portal Pomorsko je dobro kopirajući naziv inicijative Javno je dobro, dok je samu ideju “pokupila” s brojnih sastanaka s predstavnicima civilnog društva. Nigdje nikome nisu zahvalili na doprinosu, štoviše pobrali su nagradu za “svoj” projekt. Danas na platformi možete poslati prijavu, ali hoćete li ikada dobiti konkretan odgovor i rješenje problema koji ste prijavili vrlo je diskutabilno. Ovih dana se iz Splitsko-dalmatinske županije hvale s brojevima prijavljenih devastacija, uvjerena sam da bi poražavajuć bio upravo postotak riješenih. Kad mislim riješenih ne mislim na broj proslijeđenih prijava drugim institucijama, nego konkretno zaustavljenih devastacija i sankcioniranih devastatora. Portal Pomorsko je dobro odlična je građanska ideja koju je županija realizirala, ali na žalost samo do “šminkerske faze” da služi svrsi. Još je puno posla oko stvarnog rješavanja ovog problema i zaustavljanja devastacije. 

Smatram da je u današnje vrijeme digitalizacije najmanji problem razviti transparetne sustave, osigurati svima jednako pravo sudjelovanja u procesima kao i utvrditi dužnike, devastatore i loše primjere koje treba izbjegavati ili one rjeđe, dobre primjere koje treba isticati. Već postoje i konkretne projektne ideje koje korištenjem geo-informatičkih rješenja mogu omogućiti javne uvide u sve koncesije i detaljno upravljanje pomorskim dobrom. Sve je moguće gdje ima volje i javnog interesa.

Nakon dugogodišnjeg djelovanja u civilnom sektoru i brojnih projekata na hrvatskim otocima što vas je potaklo da se politički angažirate? 

Dodatno posljednjih nekoliko godina uključila sam se i u rad Tajništva za otoke osnovanog pri Europskoj komisiji. Željela sam naučiti više o ovoj razini upravljanja te sam aktivno radila na izradi strategija i poticanju projekata u području energetske tranzicije na EU otocima. Ono što je osnova tranzicije koju smo provodili su ljudi, zajednice građana koje postaju svjesni svog potencijala i zajedničkog kapitala te mogućnosti sudjelovanja u budućem investicijskom procesu. Naime, u Europi su energetske zajednice i/ili zadruge poznate kao generatori lokalnog razvoja koji građanima omogućavaju da budu proizvođači vlastite energije te tako smanje troškove, povećaju kvalitetu života i otkriju svoj vlastiti razvojni potencijal. Kada sam prije nekoliko mjeseci s aktualnim županom razgovarala o važnosti da se na otoku Hvaru pokrene energetska zadruga i uključi stanovništvo u planiranu solarnu elektranu dobila sam jasan odgovor: “Zna se što je HEP-ovo, s ostalim područjima radite što želite.” Ne znam koliko smo svjesni u kojim je sve smjerovima ova rečenica kriva? Od pogodovanja točno određenoj tvrtki do netransparentnog upravljanja županijskim prostornim planovima…. Bilo je još razno raznih pritisaka na nas, osobito po pitanju elektrane na otoku Hvaru na koju su mnogi bacili oko, dk javnost o tome gotovo ništa ne zna.

Zbog svega navedenog sam se politički angažirala. Dosta mi je laži, obmana, korupcije, pogodovanja i nepoštivanja ljudi i zajednica. Spremna sam preuzeti odgovornost da Splitsko-dalmatinsku županiju učinim boljim mjestom za život.

Što su Vam prioritetni problemi kojima ćete se baviti ako uđete u županijsku skupštinu?

Problemima se bavim tako što nudim rješenja i pronalazim resurse za njihovu provedbu. Imala sam sreću da su se posljednjih godina oko ideje Pokreta Otoka okupili iznimni pojedinci, brojni otočani, ali i drugi stručnjaci i profesionalci kojima nije teško svoje vrijeme, znanje i iskustvo podijeliti sa svima koji su spremni na promjene koje donosimo. Kad postanem županijska vijećnica prva stvar koju ću napraviti je osnovati neformalne radne skupine s ljudima iz zajednice i stručnjacima koji žele zajedno sa mnom sudjelovati u procesima te sukreirati prijedloge i stavove. Područja u kojima želim doprinijeti su prvenstveno upravljanje pomorskim dobrom i energetska tranzicija, no svojim dosadašnjim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti i u razvoju poduzetništva i turizma te privlačenju sredstava iz EU fondova. Posla će svakako biti, no prvenstveni razlog zbog kojeg želim postati županijska vijećnica nisam ja, nego ljudi i zajednice koje zastupam te s kojima želim zajedno raditi najmanje naredne četiri godine. Puno se do sada napravilo djelovanjem izvan sustava, teško je pratiti procese koji se događaju iza zatvorenih vrata, a problemi su ozbiljni i veliki te im se treba pristupiti profesionalno. Vrijeme je da svojim primjerom sustavno mijenjam politike i odnos političara prema ljudima zbog kojih su izabrani. Inzistirat ću na transparentnosti, savjetovanju s građanima i ravnomjernom razvoju županije i svih njenih dijelova.

Svjedoci smo konstantnih obećanja prema otocima u svim kampanjama bilo na lokalnim i parlamentarnim izborima, ali se zapravo malo tko sjeti tijekom četiri godine mandata. Što smatrate da se može za otoke napraviti unutar jednog mandata?

Svjedoci smo obećanja generalno, a otoci su ih se posebno naslušali posljednje vrijeme od kada su postali još veći fokus javnosti. Na otoke se zaboravlja jer ako gledamo samo politički na nacionalnoj i regionalnoj razini na otocima nije neki bazen potencijalnih glasova. Osobito ne vladajućima jer zapravo kad malo bolje pogledamo političku sliku otoka, HDZ nije najzastupljenija stranka. Upravo svjedočimo brojnim obećanjima temeljenih na istraživanjima koje su provele građanske inicijative kako bi zaštitile svoje zajednice i osigurale njihov održivi razvoj koji će osim na profit misliti i na ljude. No čini mi se da ljudi napokon vide razliku između obećanja i istinske namjere da se nešto promijeni.

Što se može napraviti u 4 godine mogu govoriti iz vlastitog iskustva. S minimalnim sredstvima, puno volonterskih sati, unatoč brojnim podmetanjima i preprekama napravili smo jako puno. Pokrenuli smo ozbiljne pravne procese, informirali smo i uključili javnost, angažirali se u brojnim radnim tijelima i sudjelovali u kreiranju zakona i pravilnika, organizirali brojne edukacije, radionice i konferencije, educirali sve uključene, otvorili nekoliko radnih mjesta na otocima, inicirali strategije energetske tranzicije, reaktivirali postojeće i osnovali nove energetske zadruge…. To je samo manji dio rezultata prethodne četiri godine djelovanja kroz Pokret Otoka i Tajništvo za otoke. Ne mogu niti zamisliti što bismo mogli napraviti u jednom mandatu u Županiji da imamo političku volju i dostupna financijska sredstva za realizaciju projekata. 

Zašto ste izabrali koaliciju „ZA“, kao svoj prvi politički angažman? 

Već me dugo vremena javnost percipira kao dio političkog života jer sudjelujem aktivno u procesima donošenja zakona, razgovorima s predstavnicima vlasti, kreiranju politika i programa. Do sada sam taj dio svojih aktivnosti gledala kao osobnu odgovornost da reagiram na nepravilnosti, devastacije i da potaknem zajedničko djelovanje i planiranje razvoja. Sve ove godine sam kroz proces učila kako sustav uopće funkcionira te koji su načini utjecaja na donositelje zakona te provedbe promjena koje želimo. Neki su to zvali aktivizmom neki politikom, ja sam to nazvala životnom školom o politici i društvu.

Presudio je osjećaj spremnosti da promjene radim „iznutra“ kao i tim ljudi koji mi ulijeva povjerenje i iza sebe ima konkretne rezultate koji su usmjereni ka zelenoj, održivoj i boljoj budućnosti.

Rad Ante Pranića u Vrgorcu pratim već nekoliko godina i moram priznati da su upravo njegovi rezultati bili inspiracija da se politički aktiviram. S obzirom na to da djela pokazuju mnogo više od riječi, smatram da projekti koje je pokrenuo i proveo u Vrgorcu govore dovoljno o njemu i onome što može napraviti kao župan. Njegove ideje i vizije usklađene su s vrijednostima u koje vjerujem, a izabrao je i sebi slične suradnike Dašu Dragnić i Antu Renića koje izuzetno cijenim kao i njihov dosadašnji profesionalni i politički angažman.

U zadnje vrijeme je postao trend pričati o održivom razvoju i energetskoj tranziciji, pa vidimo i na ovim izborima da i vi i vaši oponenti često naglašavate u svojim kampanjama. Kako to komentirate?

Mišljenja sam da je najvažniji segment za postizanje ciljeva što veće informiranje i uključivanje građana u razvoj i u energetsku tranziciju. Održivost u pravom smislu riječi osim brige za okoliš, govori o financijskom i društvenom aspektu te ravnomjernoj raspodjeli dobara. Cilj održivosti je bolji i pravedniji život za svih. Vjerujem da Splitsko-dalmatinska županija ima ogromne potencijala te ako ih na vrijeme razvijemo možemo biti primjer tranzicije kroz modele energetskih zadruga i zajedničkim investiranjem. U sljedećem razdoblju očekuju se i brojni poticaji koji će biti na raspolaganju za ulaganja u zeleni razvoj te omogućiti daljnji razvoj. Prilika je pred nama, ali i odgovornost da surađujemo i gradimo društvo na održivijim modelima od onih koje poznajemo.


hr Thu May 13 2021 13:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60c626d96f52df35a98b45a9/80
Foto: Facebook

"Beroš se izderao na konobaricu i ostao dužan dvije kune za kavu"

Javio se svjedok incidenta u kaiću i opisao što se točno događalo...

Ministar Vili Beroš danas je na Twitteru objavio da je u jednom jadranskom kafiću doživio neugodno iskustvo.

- Želio sam danas popiti kavu u jednom jadranskom kafiću. No, kako je konobarica i na moju molbu odbila nositi masku, tako sam i ja morao odbiti biti gost u tom lokalu. Odgovorno ponašanje je dužnost svih nas. - naveo je ministar. 

Međutim, javio se svjedok ovog incidenta koji je putem Facebooka opisao što se točno događalo. 

Njegovu objavu donosimo u nastavku:

- Da li je ministar Beroš danas uspio popiti svoju jutarnju kavu u Zadru, sukladno epidemiološkim mjerama koje on, a ni HZZJ, nisu uopće donijeli?

Oko deset sati na zadarskom Trgu ministar Beroš je sa suprugom naručio kavu.

Kad mu je prišla konobarica i kad je naručio kave, upitao je zašto ne nosi masku?

Na otvorenoj terasi?! Konobarica ga je ignorirala i ušla u zatvoreni prostor kafića.

Ili ga nije prepoznala, ili ga je stvarno ignorirala.

Kad im je donijela kave (bez maske) demonstrativno se ustao i bacio dvadeset kuna na stol.

Na fotografiji je vidljivo da je dao 2 kune manje. Sav zajapuren se izderao na nju govoreći da je bezobrazna.

MIZ, HZZJ, a ni Civilna zaštita, nisu ni u jednom dokumentu donijeli uredbu da konobari na otvorenim terasama moraju nositi zaštitne maske. Sve takve mjere su donesene za zatvoreni dio ugostiteljskih prostora.

Za terase su donesene mjere oko distance među stolovima i korištenju dezifencijskih sredstava, ali i ne i o obavezi da konobari poslužuju goste sa zaštitnim maskama.

Uostalom, ta mjera bi bila diskriminirajuća i protustavna s obzirom da ni gosti ugostiteljskih objekata na otvorenim terasama nisu obavezni nositi maske.

Nije je imao ni ministar, a ni njegova supruga, dok je trenirao epidemiološku disciplinu na sirotoj konobarici kojoj je ostao dužan dvije kune. I to po mjeri koja uopće ne postoji. - napisao je svjedok.

hr Sun Jun 13 2021 17:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60c61f616f52df4ea98b458b/80
Foto: DalmacijaNews

[FOTO] 'Kockice' prevladale u splitskoj Fan zoni na Zvončacu, razloga za slavlje imali Englezi

Engleska će u drugoj utakmici ovog turnira, koji zbog korone nije održan prošle godine, igrati protiv Škotske, a Hrvatska za pet dana čeka Češku.
Hrvatska je krenula s porazom u Europsko prvenstvo. Presudan je bio pogodak Sterlinga iz 57. minute koji je kaznio mlake reakcije u obrani koje su bile prisutne tijekom cijelih 90 minuta.

U Fan zoni na Zvončacu, po propisanim epidemiološkim mjerama, bodrili su se Vatreni, ali ipak je razloga za slavlje imalo nekoliko navijača Engleske koji su se u Splitu našli na ljetovanju.

Engleska će u drugoj utakmici ovog turnira, koji zbog korone nije održan prošle godine, igrati protiv Škotske, a Hrvatska za pet dana čeka Češku.


hr Sun Jun 13 2021 17:08:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5f252ebcdaf72d1b4e8b45c0/80
Foto: Facebook

Milošević o napadu na Srbe u Splitu: "Strašno i sramotno je da se to uopće događa"

Osim splitskog, komentirao je napad i u Vukovaru...

Nakon napada na srpske državljane u Splitu, potpredsjednik Vlade Boris Milošević na Facebooku je komentirao taj sramotni incident.

Osim splitskog, komentirao je napad i u Vukovaru.

Njegovu reakciju prenosimo u cijelosti:

- Danas nažalost opet moram reagirati na događaje koji ukazuju na to da se radi o zločinima iz etnički motivirane mržnje. Smatram bitnim da se govori i piše o toj temi jer je važno da ne prihvaćamo niti se navikavamo na zločin iz mržnje kao nešto neizbježno, svakodnevno, uobičajeno. Da ne relativiziramo nasilje i mržnju kao dio neke supkulture, navijačke ili bilo koje druge, već da radimo na njihovu prepoznavanju, prevenciji, procesuiranju i kažnjavanju.

Vijest da je u Splitu nekoliko nepoznatih osoba fizički nasrnulo na dvoje državljana Srbije, 25-godišnjaka i 26-godišnjakinju me podsjetila na sramotan napad šipkama na vaterpoliste Crvene zvezde na splitskoj Rivi. Strašno i sramotno je da se to uopće događa i da se događa sad u vrijeme kad se borimo za svakog gosta na početku sezone.

Još više zabrinjava to što se kontinuirano događa u Vukovaru, gdje je na središnjem gradskom trgu skupina od nekoliko muških osoba napala maloljetnike uz povike „bando četnička“. Naglašavam da su žrtve napada maloljetnici.

Oštro osuđujem oba događaja, očekujem da policija pronađe napadače iz Splita, a da pravosuđe adekvatno procesuira vukovarske napadače/recidiviste koji su od ranije poznati policiji.

Zahvaljujem gradonačelniku Splita na javnoj reakciji jer Split nije zaslužio da ga se zbog nasilnika etiketira kao grad slučaj, a još je manje Vukovar zaslužio da ne bude sigurno mjesto za sve mlade, Srbe i Hrvate.

Važno je da politika ne bude izvor i inspiracija zločina iz mržnje, da se nacionalni i lokalni političari ne služe riječima koje raspiruju mržnju već da svojim porukama i postupanjem grade atmosferu dijaloga i tolerancije uz osudu svake pojave, grafita, povika, fizičkog nasilja usmjerenog prema drugom zbog njegove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, jezika, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina. - kazao je Milošević.

hr Sun Jun 13 2021 16:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ff451e86f52df1f958b456f/80
Foto: Twitter Vlade RH

Stigli podaci Stožera: U Hrvatskoj je danas 125 novih slučajeva

Nacionalni stožer je konačno objavio podatke o koronavirusu
U protekla 24 sata zabilježeno je 125 novih slučajeva pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.128. Među njima je 408 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 35 pacijenata. U protekla 24 sata oporavilo se 195 osoba, a testirano je njih 4.701.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas su ukupno zabilježene 358.504 osobe zaražene novim koronavirusom, od čega 125 u protekla 24 sata.

349.244 osobe su se oporavile, od toga 195 u protekla 24 sata.

U protekla 24 sata preminulo je 9 osoba, ukupno 8.132 osobe. 

Do danas je ukupno testirana 2.074.221 osoba, od toga 4.701 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 6.445 osoba.

Zaključno s 11. lipnja utrošeno je 2.087.157 doza cjepiva. Dosad je 1.401.647 osoba cijepljeno s najmanje jednom dozom, među kojima je njih 685.510 primilo obje doze. Na dan 11. lipnja utrošeno je 44.268 doza cjepiva.
hr Sun Jun 13 2021 16:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .