Akcija ‘ugasi motor’ ide dalje, evo što sve planiraju

Nakon akcije upozorenja pod nazivom #UGASIMOTOR koja je održana u brojnim hrvatskim gradovima u petak 15. lipnja, Građanska inicijativa ‘STOP rastu cijena goriva’ imala je 20. lipnja akciju u trajanju od 1 sat za spuštanje cijene goriva ispod 9 kn. U svom priopćenju za javnost istaknuli su da su ove akcije prvi korak u borbi za jeftiniju i održivu državu iz koje se ne bježi. Građanska inicijativa ne organizira niti punktove, niti građane. Građani se samoorganiziraju i na vlastitu odgovornost sudjeluju u akciji #ugasimotor. 

– Na prvu akciju izašlo je 2527 automobila, a na ovu drugu 4600 automobila što je evidentan dokaz da je druga akcija #ugasimotor bila vrlo dobra. Nažalost, za razliku od ostalih gradova Zagreb je podbacio, ali ne čudim se s obzirom da je on centar financijske moći u Hrvata i ovdje ljudi bolje žive nego u ostatku RH, iako se i Zagreb polako raseljava.   

Baš me zanima gdje su bili građani koji su birani od građana – političari. Građanin Krešo Beljak ima auto i pitam se gdje ga je u srijedu ugasio u 16:30? Građanin Božo Petrov, hm… da mi je znati gdje se zaustavilo njegovo vozilo u srijedu u 16:30? Građanin Ivan Vilibor Sinčić… zašto nije kao građanin izašao i zaustavio svoje vozilo za dobra stara vremena? Pa njemu je barem aktivizam u krvi. Građanine Lovrinović, gdje si bio u srijedu 20.6. u 16:30? Građanine Hasanbegović, pa ne morate samo mijenjati imena ulica i trgova, zaustavite se na nekoj prometnici kad je akcija, nije sramota. Građanka Markić koja je glasna samo po pitanju nastanka života… a zar kasnije egzistencija istog nije bitna? Gospođo, pokažite djelom, dokažite da nisam u pravu i #ugasimotor. E da, a gdje je Bero? Gdje je građanin RH Davor Bernardić? Pa mogao je i on navratiti i zaustaviti vozilo – napisao je Damir-Kristijan Rogina na svojem Facebook profilu.

Rogina je u priopćenju inicijative odgovorio na nekoliko pitanja vezanih uz prosvjed. Na pitanje što je bio okidač da se inicijativa pojavi u Hrvatskoj nakon što se to dogodilo u BiH i Srbiji, Rogina je kazao kako je to bila visoka cijena goriva.

– Okidač je bila visoka cijena goriva već 20-tak godina koja već nekoliko puta probija tzv. psihološku barijeru od 10 kn. To je bio razlog da nas se okupi 20-tak koordinatora ove inicijative iz raznih dijelova Hrvatske i da krenemo kroz akcije koje su demokratski način borbe. Cijena goriva sama po sebi nije toliki problem već ono što za sobom vuče, a to su povećane cijene svih roba i usluga. Tad se događaju lančana poskupljenja svega što je jak udarac na standard života građana – rekao je Rogina.

Dodao je kako se cijena goriva sastoji od četiri komponente.

– To su: cijena proizvodnje derivata koja se izračunava prema cijeni barela nafte na tržištu, zatim marže koju imaju distributeri i trgovci, trošarine koje odlaze HAC-u, HŽ-eu, Vladi itd. i dolazi PDV. Cijena proizvedenog goriva je oko 4 kn i 60 lipa i na to dođu trošarine i PDV i imamo otprilike 130% poreza na osnovu cijenu goriva sadašnju cijenu, tj. 60% od cijene goriva čine nameti države trošarine i PDV – rekao je.

Govorio je i o zahtjevima prema Vladi.

– Visoke trošarine su velik problem. Naši političari razmišljaju o Europi, ali ne razmišljaju o narodu. Konstantno nam se govori kako se naše trošarine prilagođavaju Europi, ali naše plaće ne. Mi Europi idemo uz dlaku i radimo sve kako oni hoće. Hrvatski radnik svaki mjesec dobiva sve manje i manje kako se mi usuglašavamo s tim normama EU. Plaće u Njemačkoj su npr. oko 4 puta veće od plaća u Hrvatskoj, ovisno je li sjever ili jug Njemačke. Nedavno sam bio u Münchenu gdje su cijene goriva niže nego u Hrvatskoj.  Sad vi zamislite kao je jednom Osječaninu koji kreće na more i treba izdvojiti od 50 do 60% svojih mjesečnih primanja samo za došao do destinacije na Jadranu i vratio se natrag. Kako bi bilo Nijemcu da mora mjesečno izdvojiti 1400 eura da bi otišao iz Münchena u Hamburg i natrag? – pita se Rogina, piše vecernji.hr