Article

//www.dalmacijanews.hr/files/60944ea16f52dfb65d8b4577/80
Foto: DalmacijaNews

Maleni ljudi velikog srca, iskrenog zagrljaja i dražesnog osmijeha: O svetom Duji znaju sve, a splitsko kolo naučili su još u vrtiću

Odaje u Kliškoj ulici posjetili smo užežin Sudamje kako bi se uvjerili u talent, veselje i sreću malenih vrtićaraca.

Na stranu to što stanovnici grada pod Marjanom za sebe vole reći kako žive u 'najlipšem gradu na svitu', činjenica jest da su najlipše duše upravo tu, najmanje među nama. Maleni ljudi velikog srca. Iskrenog zagrljaja i dražesnog osmijeha koji skida zvijezde s neba. 

Ovi naši mali ljudi o svetom Duji znaju sve, u gradu koji je Dioklecijan odabrao da provodi umirovljeničke dane, oni žive djetinjstvo punim plućima, usporedno s kulturom i baštinom. S puno ljubavi prema Splitu.

- Krenulo se šetnjicama po gradu gdje smo plijenili pažnju i domaćih i gostiju. Malene djevojčice i dječaci u narodnoj nošnji izazivali su uzdahe, ali i budili neke lijepe osjećaje na djetinjstva naših baka i djedova. Dodatan poticaj davala nam je blizina stare gradske jezgre pa smo odlučili i javnosti pokazati kako se ponosimo našom prošlošću - kazala nam je Katja Josipović, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Adriana kojeg tek nekoliko koraka dijeli od Hrvatskog narodnog kazališta, ali i drugih dijelova užeg centra grada. 


Odaje u Kliškoj ulici posjetili smo užežin Sudamje kako bi se uvjerili u talent, veselje i sreću malenih vrtićaraca. Splitsko kolo oplesali su za potrebe naše priče, isto kao što su ga plesali i prije više od 20 godina.

- Bilo mi je vruće pod kapom - požalio nam se nakon snimanja Roko.

- Koliko ste učili ples - pitali smo radoznalo.

- Sto godina - odgovorio je Roko bez puno dvojbi.

Ispravio ga je njegov prijatelj Marko.

- Plesati smo učili dva dana - otkrio nam je točne vremenske okvire.

- Samo dva dana?

- Da. Nije bilo teško - odvažno je Marko pričao pred mikrofonom.

- Koja je djevojčica bila tvoja pratilja?

- Larisa - rekao je za kraj.



Slavonski bećarac usred Splita

Uz Katju, vesele dječje dane još ljepšim čini i odgojiteljica Silvija Vigurić, rodom Slavonka. Ipak, kulturu i običaje Dalmacije velikodušno je prihvatila, a ranije bavljenje folklorom bilo je još jedan motiv za ovako nadahnutu priču.

- Za Sudamju s tatom radim kolače - kazao nam je Marin nakon pitanja što to radi na feštu svetog Duje.

- S tatom? Tata zna spremati kolače?

- Da. Moj tata je kuhar - veli nam.

- Moja mama je farmaceut, a tata odvjetnik. Meni tata ima japansko auto - dobivamo još jedan iskren odgovor od Marka, bez da smo trebali što pitati.

- Imamo plan da uz splitski ples djeca nauče i slavonski bećarac jer želimo tu ljepotu različitosti u svemu - dodaje nam Josipović. 

I ne kažu uzalud da slika kaže više od tisuću riječi. U ovom slučaju ipak video. Na dobro vam došla Sudamja.


hr Thu May 06 2021 22:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e901b96f52dfd8e18b458a/80

Predstava "Otok" gostuje u Solinu i Omišu

Uloge igraju Karla Brbić i Silvio Mumelaš
Dramska predstava "Otok" u režiji Helene Petković gostuje u ponedjeljak 24. siječnja u 19 sati u Javnoj ustanovi za kulturu Zvonimir Solin i u utorak 25.siječnja u 19 sati u Gradskom kazalištu mladih Mali princ u Omišu. U izvedbi glumaca Karle Brbić i Silvija Mumelaša, "Otok" ponovno igra na dalmatinskim scenama.

Tekst Ivane Vuković "Otok” je komorni dramski tekst s dva lika čiji se izmaštani mediteranski prostor, u maniri magičnog realizma, polagano raspada. Ljubavni odnos u Otoku propituje trenutak kad ljubav prestaje biti dovoljna za preživljavanje odnosa, kad postane nužno da jedan od partnera žrtvuje svoje želje, da se usudi probiti granice svog svijeta kako bi pratio partnera kojem promjena i odlazak postaju nužni. Pokušava naći odgovor kako je moguće da odnos koji se doima savršenim, mogućim jedino u mašti, prestane biti dovoljan.

Predstava "Otok", nastala je u produkciji umjetničke organizacije Thearte. Dramaturgiju potpisuje Nina Gojić, a vizualni identitet Marko Dajak. Premijera je održana početkom ljeta 2019. godine u zagrebačkom gradskom kazalištu Trešnja i od tad je gostovala na dvije lokacije u Splitu, na otoku Zlarinu i u gradu Hvaru, a sada dolazi u Solin i Omiš.
hr Thu Jan 20 2022 07:32:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e052646f52dff4d88b45d4/80
Foto: Pexels/Ilustracija

Nos ili grlo: Koji je najbolji način za korištenje kućnih testova?

Jednom kad nabavite test rađa se i pitanje – koristiti ga u nosu ili grlu?

Svi autorizirani kućni testovi daju valjane rezultate samo ako se koriste u nosu. Ali kako omikron varijanta uzrokuje bolno grlo, jedna je mala studija pokazala kako bi se uzorak možda trebao uzeti iz grla. Ta informacija budi brojna pitanja. U Engleskoj tako postoje testovi koji nude i upute za one koji uzroka žele prikupiti iz grla.

KOLIKO SU TOČNI REZULTATI AKO UZRAK UZMEMO IZ GRLA?

U Americi vlada misao kako su kućni testovi točni i kako će pokazati ako u nosu imamo virus.
Glasnogovornik Abbotta, koji proizvodi kućne testove BionxNOW, kaže kako korištenje testa u nosu u 95,6 posto otkriva prisustvo virusa 7 dana nakon pojave simptoma, kada je infekcija najjača. Siemens, koji je nedavno autoriziran, nije želio komentirati ništa o korištenju teksta putem grla, a to su učinili još neki proizvođači osim što su naveli kako nije autoriziran za korištenje u grlu.

Neki nedavni dokazi idu u prilog novoj metodi, a znanstvenici sa sveučilišta Kalifornija su naveli kako rezultati studije koja je uspoređivala rezultate uzorka kućnog i PCR testa kojega moraju obavljati profesionalci te izjavili kako su jednako točni. Rezultati studije dakle daju do znanja da oba testa daju prave rezultate kada je u pitanju omikron varijanta.

Kako su se prilikom ispitivanja rezultati kućnih testova i PCR testa podudarali, moglo bi to značiti da je nos jednako dobro mjesto za uzimanje uzorka. Ista grupa znanstvenika planira provjeriti ove tvrdnje u skoro vrijeme.

A ŠTO MNOGI ŽELE TESTIRATI SE PUTEM GRLA?

SARS-CoV-2  respiratorni virus koji ulazi kor nos ili usta, a on može putovati zrakom te se prenijeti na drugu osobu s tvrde površine. Dok su se prijašnji sojevi virusa fokusirali na pluća, omikron „voli“ nos i grlo. Neke su studije pokazale kako virus prvo nastanjuje grlo pa se seli prema nosu, što znači da uzimanje uzroka iz grla može dati točne rezultate kod osobe koja je zaražena.

- Ovo prvi put vidimo kod COVID-a, pa ima nekog smisla da je razina virusa viša u grlu“, navodi dr. Diana Havilr.

No FDA nije autorizirala kućne testove sa štapićem za prikupljanje uzorka iz grla radi potencijalne opasnosti. 

- Kada su u pitanju kućni testovi, koriste se za nos, a ne grlo“, ističe FDA. Upozorenje je tu radi nekih ljudi koji su koristili kućne testove na grlu nakon što su čitali da to neki rade i da bi takav uzorak mogao dati točne rezultate i od PCR testa.

Studija dr. Havlir je uključila i one koji koriste testove na obrazima, a ona navodi kako je takvo korištenje brzih i PCR testova dalo brojne lažne rezultate.

To ne znači da test na slinu ne daje točne rezultate i da nije koristan – on će poslužiti da se uzme uzroka ali on se treba provjeriti od strane stručnjaka, piše ordinacija.hr

hr Wed Jan 19 2022 21:51:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e856966f52dfd2e08b45f7/80
Foto: HRT

Sv. Donat 'to go' - sasvim drukčiji suvenir

Rijetko tko se s putovanja vrati bez suvenira. Iz Zadra, dakako u obliku sv. Donata. I ne bi to bilo ništa neobično da ga ne trebaju sami izraditi. Suvenir 'to go' namijenjen je ponajprije ljubiteljima dobroga vina. Njegova baza je pluteni čep, a za ostalo se pobrinula Zadranka Maja Biloglav.
- Imala sam tu sreću i imam je da se družim s dosta vinara i da posjećujem mjesta koja su vezana uz vino, a kad ste na takvim mjestima uvijek vam taj čep od vinske boce završi u rukama, kaže za HRT Maja Biloglav, autorica suvenira.

I tako je Maja osmislila suvenir slagalicu. Zamisao je bila izraditi dijelove koji bi se lako spojili s plutenim čepom.

Prepoznala je to i lokalna zajednica pa je sv. Donat 'to go' proglašen najboljim suvenirom u akciji gradonačelnika Zadra "Nasmiješeno sunce" za turističku 2021. godinu.
hr Wed Jan 19 2022 19:21:26 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/61e83c2b6f52df95e18b45a5/80

Otvorena izložba “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“

U splitskom Prirodoslovnom muzeju gradonačelnik Ivica Puljak otvorio je danas izložbu “Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača".

Riječ je o putujućoj izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja iz Zagreba kao dio EU projekta o podizanju svijesti javnosti o ugroženosti i potrebi zaštite glavate i zelene želve, najčešće vrste kornjača koje žive u Jadranskom i Sredozemnom moru.

- Ova izložba ne samo da pokazuje ljepote žive prirode koja nas okružuje, nego upozorava i na našu obvezu da tu prirodu zaštitimo. Očuvanje prirode, klimatske promjene  i suživot sa tehnologijama teme su koje će definirati naše živote u budućnosti koja dolazi“, poručio je gradonačelnik Puljak izrazivši uvjerenje kako će Prirodoslovni muzej grada pod Marjanom svoju okruglu, stotu obljetnicu rada (utemeljen davne 1924. godine) proslaviti u primjerenijim prostorima. 

Sve nazočne pozdravio je i ravnatelj ustanove Nediljko Ževrnja

“Zaštita i očuvanje europskih morskih kornjača“ fotografijama i zanimljivim pričama približava i informira o životu kornjača, tih simpatičnih tihih moreplovaca. Dio izložbe i educira što i kako učiniti ako se uoči ili pronađe morska kornjača te kako pomoći u njihovoj zaštiti. Djeci i mladima na raspolaganju je edukativni i zabavni materijal o morskim kornjačama. 

U ovom europskom muzejskom projektu (LIFE Euroturtles) sudjeluju partneri iz šest zemalja Europske Unije – Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Cipra i Malte.  

Izložba ostaje otvorena do 15. veljače, a može se razgledati u radno vrijeme muzeja.

hr Wed Jan 19 2022 17:29:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .