Article

//www.dalmacijanews.hr/files/590ddf53b473980a788b45a1/80
Foto: D.N.

Prvi puta u povijesti čovjek koračao dnom Crvenog jezera u Imotskom!

Osoba koja je prva uspjela ostvariti taj svojevrstan avanturistički pothvat je Francuz Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac, koji je slične pothvate izvodio diljem različitih geomorfoloških struktura, u različitim klimatskim te prirodnim uvjetima zadanog krajobraza
U Crvenom jezeru u Imotskom održana je zanimljiva i značajna speleoronilačka akcija, čiji je krajnji ishod bio taj da je, po prvi puta u povijesti, ljudska noga kročila dnom Crvenog jezera! Osoba koja je prva uspjela ostvariti taj svojevrstan avanturistički pothvat je Francuz Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac, koji je slične pothvate izvodio diljem različitih geomorfoloških struktura, u različitim klimatskim te prirodnim uvjetima zadanog krajobraza.

Upravo stoga je stvorio prepoznatljivo ime, koje je pravi mamac za javne medijske servise, bez obzira u kojem se kutku zemlje odvija najnoviji pothvat. Tako je u Imotski, ovaj najnoviji pothvat Frederica Swierczynskog, došlo popratiti nekoliko stotina predstavnika javnih medijskih servisa. Osim predstavnika s područja prostora nacionalnih koncesija, određeni broj medija pristigao je iz različitih krajeva Europe, ali i svijeta, a svoj tim poslao je i globalno poznati CNN.

Radi se o projektu koji je prethodno pripreman punih sedam mjeseci. Unatoč tako dugoj i temeljitoj pripremi, ipak se radi o iznimno opasnom pothvatu, zbog niza nepredviđenih okolnosti na koje se ne može utjecati, kao i činjenice da je sama geomorfologija dna gotovo potpuna nepoznanica, prvenstveno njegove reljefne odrednice. Same pripreme za zaron na Crvenom jezeru trajale su čitav prethodni tjedan. Trebalo je montirati žičaru kojom su se do vode spustili dijelovi opreme i pontona. Ronilac je sa sobom u dubinu jezera nosio i specijaliziranu kameru za te dubine, specijalizirano računalo te dodatnu rasvjetu za osvjetljivanje dubina. Stoga se mnogi nadaju super  zanimljivim snimkama iz dubina Crvenog jezera.

Kako ne bi sve ostalo samo na avanturističkom i pustolovnom dijelu projekta, ronilac i njegov tim bili su zaduženi i za prikupljanje podataka znanstvenog karaktera. Crveno jezero je globalno poznati krški fenomen, ali još uvijek nedovoljno istražen, poglavito u okvirima postojanja života na većim dubinama. Sama razina vode iznosi oko 280 metara, iako to nije rekordan vodostaj, budući razina vode može varirati, ovisno o količini padalina i brzini pritjecanja dodatnih količina vode podvodnim kanalima. Tako je ekipa koja sudjeluje u čitavom projektu bila zadužena i za prikupljanje uzoraka flore i faune u dubinama jezera, kako bi znanstvenici dobili više podataka o životu u samom jezeru.

Direktor Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat uspio je, pored mnogobrojnih obaveza vezanih uz ovaj projekt, izdvojiti  malo vremena i za naš portal:

- Ovaj speleoronilački pothvat ispunio je sva naša očekivanja, ali je i uvelike premašio određena najoptimističnija predviđanja. To se prije svega odnosi na onaj marketinški dio čitavog projekta. Već imamo mnogobrojne upite medijskih servisa o turističkim mogućnostima dolaska u Imotski i Imotsku krajinu. Naravno, sve je to dobra reklama za naše daljnje turističke planove. Želio bih zahvaliti svima koji su, na bilo koji način, sudjelovali u ovom projektu: Fredericu Swierczynskom, njegovom timu, kao i članovima ronilačkog kluba “Crveno jezero“ te Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja , koji su odradili ponajviše u onom organizacijskom i logističkom dijelu projekta – istaknuo je Kolovrat.

Za razliku od nekih ranijih organiziranih ekspedicija vezanih uz projekte na Crvenom jezeru, pomak se ovoga puta osjeća i u onom edukativnom dijelu čitave priče. Naime, sav snimljeni, dokumentirani i na druge načine prikupljeni materijal, ostaje na daljnjem raspolaganju planovima Turističke zajednice Imotski, koja ga dalje može koristiti u marketinškim i edukativnim okvirima. Samom događaju prisustvovao je i velik broj gledatelja, koji su svojom nazočnošću postali dijelom projekta koji se, na različite načine, upisao u povijest rekordnih ostvarenja i posebnih postignuća.
hr Sat May 06 2017 16:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5fa178266f52df18308b457c/80
Foto: Pixabay

Na Ruđeru identificirali prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj

Znanstveni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB) identificirao je na uzorcima prikupljenim u posljednja tri mjeseca prisutnost mutacije brazilskog soja virusa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj.

Od ukupno 50 analiziranih uzoraka, tim pod vodstvom Olivera Vugreka, pronašao je u jednom uzorku mutaciju u proteinu šiljku (spike) na položaju E484K koji je utvrđen kod brazilskog soja koronavirusa, odnosno varijanti B.1.1.28, priopćeno je u četvrtak s IRB-a.

Uzorke je prikupila Poliklinika Medikol u sklopu PCR testiranja koje ta poliklinika od prosinca 2020. nudi građanima, a čijom su privolom ti isti uzorci analizirani na IRB-u. Prikupljeni su uzorci iz tri hrvatska grada - Zagreba, Čakovca i Osijeka, a brazilski soj potvrđen je na uzorku iz Zagreba, koji je uzorkovan 30. siječnja 2021. 

Prisutnost tzv. britanskog soja u analiziranim uzorcima nije potvrđena, ističe se također.

- Mutacija E484K sama po sebi nije nova varijanta, ona je mutacija koja se javlja u različitim sojevima virusa SARS-CoV-2, primjerice u južnoafričkoj (B.1.351) i te brazilskoj (B.1.1.28) varijanti", objašnjava voditelj istraživanja i Laboratorija za naprednu genomiku IRB-a Oliver Vugrek koji je prvi utvrdio postojanje tzv. brazilskog soja u Hrvatskoj.

Rezultati potvrđuju ključnu činjenicu da saznanje o tome je li određena osoba pozitivna ili negativna nije dovoljno ako želimo pratiti kako se virus mijenja unutar istog domaćina te ako želimo uspješno odgovoriti na izazove koje pred nas postavlja virus SARS-CoV-2.

Upravo zahvaljujući informacijama koje nam otkriva praćenje genetike, odnosno mutacija virusa i njegovog ponašanja, stručnjaci mogu ustanoviti zašto se u određenom trenutku virus pojačano ili slabije širi među populacijom te zašto i kako dolazi do razvoja blažih ili težih oblika bolesti kod ljudi, objašnjava Vugrek.

Povrh toga, tako je moguće pratiti ima li određeni soj sposobnost izbjeći otkrivanju specifičnim dijagnostičkim testovima, te utvrditi ima li određeni soj virusa sposobnost razviti smanjenu osjetljivost na terapiju, ističe on.

Također, praćenje genetike koronavirusa omogućava nam da dobijemo vrijedne informacije o djelovanju i trajnosti prirodnog imuniteta ili imuniteta stečenog cijepljenjem. Dakle, sve su nam te informacije ključne kako bi se mogli uspješno boriti s koronavirusom i zato trebamo što više sekvencionirati, zaključuje Oliver Vugrek.

hr Thu Feb 18 2021 09:50:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/60210f3e6f52df8fc48b45f0/80

Izvrstan uspjeh mlade ekipe: FESB-ovci dizajniraju čipove za CERN

Uspjeh mladog tima elektroničara s FESB-a je još jedan u nizu uspjeha Sveučilišta u Splitu
- Vjerojatno ćete se svi složiti s činjenicom da moderan svijet ovisi o tehnologiji, a posebno o elektroničkim uređajima. Zemlje koje prate trendove u razvoju najmodernijih elektroničkih uređaja imaju bolje šanse u budućnosti. Zato nam je drago podijeliti vijest da tim s FESB-a sudjeluje u dizajnu čipova za najveći svjetski istraživački centar - CERN u Ženevi.“, ponosan je docent dr. sc. Josip Vasilj, prodekan za znanost.

Mladi tim elektroničara, docenti Duje Čoko i Ante Kristić, profesor Josip Musić, svježa doktorica znanosti Marina Prvan, uz vodstvo profesora Julija Ožegovića i Ivice Puljka, dizajnirali s dijelove čipa za novu generaciju detektora u CERN-u, u suradnji s još jednim izvrsnim svjetskim znanstvenim centrom - Fermilab kraj Chicaga.

U svom radu su koristili najmodernije svjetske alate i metode, na samoj fronti tehnologije. Prvi rezultati dizajna su bili tako uspješni da ih je tim iz Fermilaba pozvao na sudjelovanje u dizajnu još novije generacije čipova, što predstavlja izvrstan uspjeh za ovu mladu ekipu. 

Uspjeh mladog tima elektroničara s FESB-a je još jedan u nizu uspjeha Sveučilišta u Splitu, koji i time opravdava trenutni status najuspješnijeg sveučilišta u Hrvatskoj i jednog od najuspješnijih u ovom dijelu Europe.
hr Mon Feb 08 2021 11:16:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d80bb3e29111cca848b460d/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici na tragu lijeka za karcinome? Evo u čemu bi moglo ležati rješenje za bolest koja godišnje uzme 10 milijuna života

Ne postoji univerzalan lijek za sve karcinome - svaki od njih je zaseban spoj genetskih ili okolišnih čimbenika

Završeno je četverogodišnje ispitivanje početne faze personaliziranog cjepiva protiv raka kože, a njegovi rezultati pokazuju obećavajuće učinke cjepiva u borbi protiv melanoma, piše IFLScience.

Najbolja šansa za borbu protiv karcinoma

Cjepivo, nazvano NeoVax, potiče imunološki sustav da napada tumorske stanice kod pacijenata s visokorizičnim smrtonosnim melanomom.

Imunološki odgovor javio se kod svih osam pacijenata koji su ga primili. Svi su preživjeli probno razdoblje, a šestero njih u posljednje četiri godine nije ni oboljelo.

Personalizirana cjepiva protiv raka jedan su od najperspektivnijih načina za borbu protiv karcinoma koji u svijetu uzme gotovo 10 milijuna života godišnje. Ne postoji univerzalan lijek za sve karcinome- svaki od njih je zaseban spoj genetskih ili okolišnih čimbenika, u smislu različitih molekule protiv kojih neke terapije mogu biti učinkovite, a neke ne.

Naša najbolja šansa za borbu protiv karcinoma vrlo vjerojatno su personalizirane terapije ili cjepiva, koja su posebno stvorena za svakog pacijenta ili specifičnu vrstu raka.

Trajna zaštita?

Da bi napravili cjepivo za borbu protiv melanoma, znanstvenici s američkog Instituta za karcinome Dana-Farber u Massachusettsu tražili su antigene koji se nalaze na površini stanica karcinoma. Ova vrsta antigena, nazvana neoantigen, mutirana je i postoji samo na stanicama tumora. Ako bi imunološki sustav mogao naučiti da ih prepozna i napada, zloćudne stanice mogle bi biti uništene.

Cjepivo NeoVax sadrži dijelove tih neoantigena koji potiču imunološki odgovor. Međutim njih treba prilagoditi svakom pacijentu ponaosob. Kada osoba dobije dozu cjepiva, T-stanice u tijelu prepoznat će neoantigene i zapamtiti ih te u najboljem slučaju spriječiti razvoj melanoma.

U prvoj fazi studije provedenoj na osam ispitanika, nakon cijepljenja, znanstvenici su uz pomoć analize krvi ustanovili da T-stanice reagiraju na neoantigene melanoma. 

- Ova otkrića pokazuju da osobno neoantigensko cjepivo može potaknuti trajni imunološki odgovor kod pacijenata s melanomom", kazala je suvoditeljica studije Catherine J. Wu i dodala da imaju dokaze da se početni, ciljani imunološki odgovor tijekom godina širio te je na taj način pružio pacijentima kontinuiranu zaštitu od bolesti, prenosi vijesti.hr

hr Mon Feb 08 2021 09:27:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
//www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Što je mRNA i zašto čini cjepiva protiv COVID-19 tako posebnima? Pogledajte što se injekcijom unosi u tijelo

Često se može čuti da se protiv COVID-19 cijepi mRNA cjepivima? Kakva su to cjepiva i što ih čini drugačijima od ostalih cjepiva?

Trenutačno su u Europskoj uniji odobrena dva cjepiva protiv koronavirusa - ona tvrtki Pfizer/BioNTech i Moderne, a očekuje se da bi uskoro moglo biti odobreno i cjepivo koje je napravljeno u suradnji Sveučilišta u Oxfordu i tvrtke AstraZeneca.

Oba cjepiva koja su trenutačno u upotrebi u EU-u koriste novu tehnologiju - mRNA. O čemu se točno radi i zašto su ta cjepiva drugačija od onih na koja smo ranije navikli, pogledajte u zanimljivom i edukativnom videu Europskog parlamenta.  



hr Tue Jan 26 2021 14:27:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .