U Crvenom jezeru u Imotskom održana je zanimljiva i značajna speleoronilačka akcija, čiji je krajnji ishod bio taj da je, po prvi puta u povijesti, ljudska noga kročila dnom Crvenog jezera! Osoba koja je prva uspjela ostvariti taj svojevrstan avanturistički pothvat je Francuz Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac, koji je slične pothvate izvodio diljem različitih geomorfoloških struktura, u različitim klimatskim te prirodnim uvjetima zadanog krajobraza.

Upravo stoga je stvorio prepoznatljivo ime, koje je pravi mamac za javne medijske servise, bez obzira u kojem se kutku zemlje odvija najnoviji pothvat. Tako je u Imotski, ovaj najnoviji pothvat Frederica Swierczynskog, došlo popratiti nekoliko stotina predstavnika javnih medijskih servisa. Osim predstavnika s područja prostora nacionalnih koncesija, određeni broj medija pristigao je iz različitih krajeva Europe, ali i svijeta, a svoj tim poslao je i globalno poznati CNN.

Radi se o projektu koji je prethodno pripreman punih sedam mjeseci. Unatoč tako dugoj i temeljitoj pripremi, ipak se radi o iznimno opasnom pothvatu, zbog niza nepredviđenih okolnosti na koje se ne može utjecati, kao i činjenice da je sama geomorfologija dna gotovo potpuna nepoznanica, prvenstveno njegove reljefne odrednice. Same pripreme za zaron na Crvenom jezeru trajale su čitav prethodni tjedan. Trebalo je montirati žičaru kojom su se do vode spustili dijelovi opreme i pontona. Ronilac je sa sobom u dubinu jezera nosio i specijaliziranu kameru za te dubine, specijalizirano računalo te dodatnu rasvjetu za osvjetljivanje dubina. Stoga se mnogi nadaju super  zanimljivim snimkama iz dubina Crvenog jezera.

Kako ne bi sve ostalo samo na avanturističkom i pustolovnom dijelu projekta, ronilac i njegov tim bili su zaduženi i za prikupljanje podataka znanstvenog karaktera. Crveno jezero je globalno poznati krški fenomen, ali još uvijek nedovoljno istražen, poglavito u okvirima postojanja života na većim dubinama. Sama razina vode iznosi oko 280 metara, iako to nije rekordan vodostaj, budući razina vode može varirati, ovisno o količini padalina i brzini pritjecanja dodatnih količina vode podvodnim kanalima. Tako je ekipa koja sudjeluje u čitavom projektu bila zadužena i za prikupljanje uzoraka flore i faune u dubinama jezera, kako bi znanstvenici dobili više podataka o životu u samom jezeru.

Direktor Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat uspio je, pored mnogobrojnih obaveza vezanih uz ovaj projekt, izdvojiti  malo vremena i za naš portal:

- Ovaj speleoronilački pothvat ispunio je sva naša očekivanja, ali je i uvelike premašio određena najoptimističnija predviđanja. To se prije svega odnosi na onaj marketinški dio čitavog projekta. Već imamo mnogobrojne upite medijskih servisa o turističkim mogućnostima dolaska u Imotski i Imotsku krajinu. Naravno, sve je to dobra reklama za naše daljnje turističke planove. Želio bih zahvaliti svima koji su, na bilo koji način, sudjelovali u ovom projektu: Fredericu Swierczynskom, njegovom timu, kao i članovima ronilačkog kluba “Crveno jezero“ te Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja , koji su odradili ponajviše u onom organizacijskom i logističkom dijelu projekta – istaknuo je Kolovrat.

Za razliku od nekih ranijih organiziranih ekspedicija vezanih uz projekte na Crvenom jezeru, pomak se ovoga puta osjeća i u onom edukativnom dijelu čitave priče. Naime, sav snimljeni, dokumentirani i na druge načine prikupljeni materijal, ostaje na daljnjem raspolaganju planovima Turističke zajednice Imotski, koja ga dalje može koristiti u marketinškim i edukativnim okvirima. Samom događaju prisustvovao je i velik broj gledatelja, koji su svojom nazočnošću postali dijelom projekta koji se, na različite načine, upisao u povijest rekordnih ostvarenja i posebnih postignuća.

S ciljem stalnog unaprjeđenja studijskih programa, u petak, 24. ožujka, u amfiteatru Sveučilišnog odjela za stručne studije održana je jako zanimljiva i iznimno posjećena panel rasprava društvenih studija Odjela na temu "Razgovor s poslodavcima: iskustva, potrebe i budućnost tržišta rada".

Mnogobrojne studente tom prigodom pozdravili su pročelnik Odjela dr. sc. Petar Pepur i voditeljica Ureda za poslovnu suradnju mr. sc. Ivona Jukić, posebno se zahvalivši panelistima, predstavnicima poslodavaca. Raspravu su moderirali pročelnica Odsjeka za menadžment, trgovinu i turizam Antonija Roje te pročelnik Odsjeka za računovodstvo i financije dr. sc. Luka Mladineo.

Tijekom diskusije ispitale su se potrebe tržišta rada i značaj stručne prakse za studente, zatim su se opisale karakteristike, vještine i znanja koje osoba koja se zapošljava treba imati te su se analizirali budući trendovi u zapošljavanju iz kuta pojedinog panelista, predstavnika svoje struke.

Svoja iskustva i vrijedne savjete studentima iznijeli su partneri Odjela Zorana Rubić iz Adriatic osiguranja, Antonio Miličević iz Deltrona, Marija Mrđen iz FINA-e, Vanda Puizina Dragojević iz hotela Posh, Ilijana Janjić i Anita Žarković iz Micronica te Tihana Klarić iz Studenca.

Zbog neodgovarajuće opreme, ovo područje dugo je vremena ostalo neistraženo. Kada su ronioci konačno uspjeli doći do dna 'Velike plave rupe', iznenadilo ih je nekoliko otkrića, piše Morski.hr. 

Radi se o području udaljenom otprilike 96 kilometara od obale Belizea na dubini većoj od 120 metara koji je dugo ostao neistražen. No, napredak tehnologije i pobuđeni interes milijardera Richarda Bransona, to je promijenio.

Zaron u dubine donio je nekoliko novih saznanja, ali i razočaranja. Osim otkrića niza špilja sa stalaktitima, naišli su na smeće te dva tijela ronioca.

Ekipa je pronašla plastičnu bocu od dvije litre, kao i davno izgubljeni GoPro s fotografijama nečijeg odmora. Tim je također otkrio dva tijela ronioca koji su prije nestali u velikoj špilji.

Iako je prizor bio uznemirujući, odlučili su ostaviti tijela tamo gdje su ih pronašli, utvrdivši da je rupa dobro mjesto za posljednje počivalište. Međutim, o pronalasku su obavijestili vladu Belizea.

Ali to nije bilo sve - nakon zarona u dubinu podvodnim vozilom, pronašli su veliki niz špilja sa stalaktitima. Ovo otkriće upućuje da su špilje nekoć bile iznad razine mora, prenosi LADbible.com.

Tvrtka iz Melbournea Acusensus surađuje s australskim Saveznim uredom za sigurnost cestovnog prometa i Sveučilištem Griffith na razvoju tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji koja će mjeriti vozačevu pozornost, vrijeme reakcije, kontrolu i određivati razine oštećenja, sve u stvarnom vremenu, prenosi N1.             .

Koristeći obrasce ponašanja vozača kod prebrze vožnje, obrazaca putanje i bočna kretanja unutar voznih traka, tehnologija je u mogućnosti poslati informacije lokalnim policijskim službenicima kako bi poduzeli daljnje radnje. Tijekom razvoja, tvrtka je za 7News rekla da koristi simulator koji prikazuje računalno generirane verzije stvarnih cesta u više australskih gradova kako bi se naučilo ponašanje vozača koji su trijezni ili pijani. Vozači se testiraju u simulatoru pod utjecajem alkohola kako bi se prikupili podaci o njihovim obrascima vožnje, piše Revija HAK.

Podaci tek trebaju biti implementirani u hardver kamere, no tvrtka kaže da to planira učiniti nakon što podaci budu ispravno analizirani. U stvarnoj implementaciji, hardver se može postaviti bilo gdje u bilo koje vrijeme, ali će se prvo testirati u nepomičnoj prikolici nekoliko stotina metara od policijskih patrolnih automobila, dok će softver koristiti proces u četiri koraka: implementacija, snimanje, automatizirana analiza i pregled. Na vrlo visokoj razini, softver će snimati slike vozila u prolazu kroz brojne kamere, infracrvenu bljeskalicu, leće i sustav filtriranja, a zatim ih unijeti u softver temeljen na umjetnoj inteligenciji koji će otkriti potencijalne vozače pod utjecajem… Sustav će zatim pregledati i poslati slike policijskim službenicima na osobnu provjeru kako bi se utvrdilo moraju li policajci zaustaviti i testirati određenog vozača.

Cilj ove tehnologije značajno je smanjiti broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju vozačima pod utjecajem droga ili alkohola. Tvrtka ističe da je otkako je uveden program kamera za otkrivanje mobilnih telefona u državi New South Wales (Australija), došlo do šesterostrukog smanjenja u prijestupima otkrivenim kamerama na mobilnim telefonima i više od 20 posto u broju smrtnih slučajeva na cestama, piše N1.

NASA je objavila da bi asteroid veličine nogometnog igrališta na Valentinovo 2046. godine mogao udariti u Zemlju s natprosječno velikom vjerojatnošću, prenosi Index.hr. 

Stručnjaci procjenjuju da je asteroid nazvan 2023 DW dug oko 50 m, odnosno da je sličnih dimenzija kao tijelo koje je 1908. eksplodiralo na oko 10 km iznad Sibira snagom od oko 12 megatona TNT-a i porušilo oko 80 milijuna stabala.  

Prema NASA-i, vjerojatnost da će udariti u Zemlju je 0.18%, odnosno oko 1 naprama 560. Drugim riječima, vjerojatnost da će promašiti Zemlju je oko 99.82%. Stručnjaci budno prate asteroid jer se vjerojatnost udara može značajno promijeniti - povećati ili smanjiti - kada mu se putanja preciznije utvrdi, za što je obično potrebno nekoliko tjedana.

No ističu da je opasnost udara "vrlo mala" te da nema razloga za uzbunu.

2023 DW spada u tzv atonske asteroide, skupinu Zemlji bliskih asteroida (NEO - Near Earth Objects). Oni predstavljaju oko 6% NEO-a, a ime su dobili po prvom otkrivenom asteroidu te vrste Atonu, koji je prvi put uočen 7. siječnja 1976.

Njihovi periheli, točke u kojima su najbliži Suncu, manji su od jedne astronomske jedinice (1 AJ je prosječna udaljenost od Sunca do Zemlje), dok su njihovi afeli (najudaljenije točke od Sunca na njihovoj putanji) veći od 0.983 AJ.

To ih definira kao asteroide koji prolaze kroz područje kojim se kreće Zemlja jer njezina orbita varira između 0.983 i 1.017 AJ. Prosječni životni vijek im je oko milijun godina, nakon čega udaraju u Sunce ili u neki od planeta.

Znanstvenici su 2023 DW stavili na popis rizičnih objekata. Prema tzv. Torinskoj skali, koja ocjenjuje razine rizika, razvijenoj 1999. godine, 2023 DW jedini je od 1448 objekata NEO koji ima rang viši od 0. To znači da je izbio na prvu poziciju na popisu tijela za koja je vjerojatnost udara u Zemlju veća od nule.

Talijanski astronom Piero Sicoli predvidio je da je šansa da 2023 DW pogodi Zemlju trenutno oko 1 prema 400. Napravio je i kartu koja predviđa gdje bi mogao udariti.

-Sigurno će ova mogućnost uskoro biti isključena, objavio je Sicoli na Twitteru.