Kako živjeti dug život – evo što kaže znanost

Je li moguće živjeti vječno? Osoba čiji je životni vijek bio najduži je Jeanne Clement. Doživjela je 122. godinu i umrla 1997. Od same pomisli na takav život vas zaboli glava. Ta je gospođa upoznala Vincenta Van Gogha. Uživo. Stvarno. Doživjela je i pojavu Interneta. Zamislite da su vam srednje godine i staračke godine iste. Vozila je bicikl sve do 100. godine, a sama je živjela do 110. godine.

Nema baš neke šanse da ćete i vi živjeti tako dugo. Možete piti koliko god ljekovitih napitaka hoćete i baviti se jogom dok ne postanete sasvim gipki, ali nema šanse, piše Znano.st.

Ljudi koji žive duže od 95 godina nemaju zdravije navike od vas. Zapravo, Clement je pušila dok nije navršila 117 godina. Takvi ljudi jednostavno imaju fantastične gene!

Ljudi koji žive 95 godina ili više nemaju ništa bolju prehranu od nas, ne vježbaju više i ne razlikuju se po tome da ne puše ili ne piju alkohol, kako navode istraživači Medicinskog fakulteta Albert Einstein sa Sveučilišta Yeshiva: „Ova studija navodi da stogodišnjaci možda imaju dodatne dugovječne gene koji ih štite od štetnog djelovanje nezdravog života.” Ako se testirate i saznate da imate dva gena povezana s dugovječnošću, znači li to da ćete živjeti više od 125 godina?

Izgleda da nećete. Premda se prosječni životni vijek ljudi produžava, u posljednjem se istraživanju tvrdi da se krajnja granica uopće nije pomjerila.

Budite malo tašti: ljudi koji izgledaju mlado za svoje godine zapravo i žive duže. Ako se budete trudili da izgledate mlado i ako se tako ponašate, to vam može pomoći da ostanete mladi. Stariji ljudi s pozitivnim stajalištem o starenju živjeli su po 7,5 godina duže. 

1) Odnosi s drugima su najvažniji

Jedno pitanje najbolje upućuje na to hoćete li doživjeti osamdesetu:
“Postoji li u vašem životu osoba koju biste bez problema mogli nazvati u četiri sata ujutro da joj kažete što vas muči?” Ako postoji, vjerojatno ćete živjeti duže nego netko drugi tko nema takvu osobu.

2) Budite dobra osoba

Primanje pomoći od drugih neće rezultirati dugim životom. Ali, pružanje pomoći hoće. Shvatili smo da ako sudionik studije Terman iskreno osjeća da ima prijatelje i rođake na koje se može osloniti kad mu je teško, onda je i zdraviji. Oni koje se osjećaju vrlo voljeni i zbrinuti, pretpostavlja se, živjet će duže. Iznenađenje je bilo da je ta pretpostavka bila pogrešna. Izvan granica društvene mreže najjasnija korist društvenih odnosa je dolazila od pomaganja drugima. Oni koji su pomogli svojim prijateljima i susjedima, savjetovali ih i brinuli se za njih, doživjeli su duboku starost.

3) Saberite se

Postoji li osobina koja se veže uz dug i zdrav život? Da. Savjesnost. Savjesnost, koja je najbolji pokazatelj dugovječnosti kada se izmjeri u djetinjstvu, se također pokazala najboljim pokazateljem dugovječnosti kada se izmjeri u odrasloj dobi.

Pred kraj 20. stoljeća 70 posto muškaraca i 51 posto žena iz studije Terman je umrlo. Posebno velik broj umrlih među njima bili su ljudi koji nisu bili savjesni.
Ono što je zaista zadivljujuće jeste da su, nakon srčanog udara, savjesni ljudi ne samo imali bolje šanse za oporavak jer su ozbiljnije shvaćali uzimanje lijekova, nego je i savjesnost bila bolji pokazatelj poboljšanja nego sam lijek.

Savjesni ljudi koji su uzimali placebo su se bolje oporavljali od manje savjesnih ljudi koji su uzimale prave lijekove.
Ipak, nama je zanimljivije to da su savjesni pacijenti imali veće izglede za preživljavanje, bilo da su uzimali Propranolol lijekove ili placebo. To što su ljudi bili dovoljno savjesni i dosljedni u uzimanju lijekova, čak i kada su dobivali placebo, se pokazalo važnijim pokazateljem rizika smrtnosti od samog lijeka.

4) Stres nije uvijek loša stvar

Nemojte izbjegavati sav stres. Treba vam malo stresa. Istraživanje pokazuje da ljudi koji se najviše trude žive najduže:

O stresu postoje strašne zablude. Kronični psihološki poremećaj nije uopće isto što i naporan rad, društveni izazovi ili zahtjevna karijera. Ljudima se daju loši savjeti da uspore, da idu lagano, da se prestanu brinuti i da odu u mirovinu na Floridu.

Projekt Dugovječnost (The Longevity Project) je otkrio da ljudi koji najviše rade i žive najduže. Odgovorni i uspješni ljudi su na svaki način napredovali, posebno ako se posvećeni drugim stvarima i ljudima.

S druge strane, mirovina će vas ubiti. Treba vam umjeren nivo uzbuđenja kako biste radili najbolje što možete. Ljudi koji imaju neku svrhu, odnosno koji imaju planove i rade na njihovom ostvarivanju imaju veće šanse za duži život jer rade i trude se kako bi ostvarili svoj cilj i ispunili svoju svrhu.

5) Usrećite sebe.

Ako moramo raditi stvari koje nas čine nesretnima, to možemo povezati sa zdravljem: nemojte to jesti, vježbajte itd.
Istraživanje prikazuje zadivljujuću vezu između onoga što nam treba da živimo dug život i onoga što nam treba za sretan život.

Na primjer, ljudima koji žele biti sretniji savjetuje se sljedeće:

1. Manje gledajte TV
2. Poboljšajte društvene odnose — provodite vrijeme s prijateljima
3. Povećajte razinu fizičke aktivnosti — dugo šetajte
4. Pomozite drugima i izrazite zahvalnost onima koji su vam pomogli
5. Prihvatite nove izazove kako biste ostali svježi i aktivni

Cijeli članak pročitajte OVDJE.