U samoizolaciji 18601 ljudi

- Imamo 18 liječnika specijalista koji su pozitivni, 6 specijaliznata, 7 medicinskih sestara i 2 stomatologa. Dobni prosjek oboljelih je 49 godina, u samoizolaciji 18601 ljudi, 2437 kontakata koje intenzivno epidemiološki nadziremo, 546 zdravstvenih djelatnika koji su u samoizolaciji. - kazao je te uputio poruku građanima: "Vi budite doma, neka to bude vaša zadaća, a mi smo tu da radimo sve što je moguće da držimo sve pod kontrolom."

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina rekao je da imamo dva slučaja policijskih službenika zaraženih koronavirusom.

- Policijski službenici su najveća potpora zdravstvenom sustavu pa smo mi stalno provodili preventivne mjere i naši službenici su u mjerama samoizolacije, oko 90 njih. Sad su u tijeku epidemiološki izvidi i nema veći broj kontakata sa zaraženima. - kazao je.

Ravnateljica infektivne bolnice Alemka Markotić govorila je o onim osobama koje su na respiratoru. 

- 80 posto bolesnika na respiratoru ima kronične bolesti. Nešto su niže dobne strukture, oko 61 godine, zbog toga što smo imali veći broj inficiranih u mlađoj populaciji. Tako da je to sve očekivano. - kazala je te dodala da očekuju da će među teže oboljelia rasti osobe starije životne dobi. 

- Zato opet upozoravamo da ne odlaze u trgovine. Životno ugrožen je na neki način svatko tko je na respiratoru. Znamo da se nekad dogode komplikacije i nekad neki ne mogu bit spašeni. Zato molimo starije ljude da ne izlaze. Trenutno imamo jednu osoba koja je na intenzivnoj i kritično je. - rekla je Markotić.

U Osijeku nije bilo propusta

Novinari su pitali o slučaju osoba kod kojih je potvrđen koronavirus, a bili su na benzinskoj postaji. 

- Radi se o nepoštivanju propisa a ne o testiranju kod ovih penzionera koji su došli na benzinsku. Ono što se radi u dijagnostici, da se svi bliži kontakti, a počinju razvijati simptome testiraju. Držimo se pravila koje se drže brojne europske zemlje. Napisat ćemo konkretna pitanja i dati konkretne odgovore o testiranjima jer vidimo da ima puno pitanja. Na ta pitanja će odgovorati i drugi liječnici koji se javljaju zadnjih dana, sve ćemo uzeti u obzir. - rekla je Markotić.

Beroš je objasnio kako velik broj testiranja ne spriječava širenje virusa. 

- Bilo je govora o tome neka država planira provesti 20.000 testiranja. Možda ćemo dobiti 180 zaraženih. Testiranje ne sprječava širenje. To nije metoda kojom se može zaustaviti širenje epidemije. Držanjem pravila i mjera ćemo spriječiti širenje ne testiranjem. - rekao je Beroš.

Capak je kazao kako, po njemu, treba pojačati testiranja u zdravstvenim ustanovama. 

- Testirali smo sve osobe koje su bile u samoizolaciji i koji su kontakti od bolesnika koji su dobili simptome, ali smo testirali i puno kontakata koji su bili u kontaktu s oboljelima i puno drugih kontakata. I njima smo radili testove kako bismo oslobodili sekundarne kontakte. Moje mišljenje je da bi trebali pojačati testiranje u zdravstvenim ustanovama. - rekao je Capak.

- Činjenica je da brojevi jesu bolji, ali i da u dobrom dijelu zemalja koje nas okružuju, teško možemo govoriti da je situacija s epidemijom stabilna i da nam to sada otvara mogućnosti za popuštanje mjera. Pogotovo s obzirom na upozorenja na potencijalni 3. val epidemije, sigurno nećemo riskirati da se epidemiološka situacija na bilo koji način naglo uruši", proučio je Božinović na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Istaknuo je da ne može precizno odgovoriti hoće li nakon 31. siječnja ipak doći do popuštanja trenutnih epidemioloških mjera, ali da će se do tada, evaluirati svaka postojeća mjera i procijeniti njezin učinak na smanjenje broja novozaraženih. 

Božinović je komentirao o navode o uvođenju potvrda o cijepljenju koje bi građanima mogle omogućiti putovanja, a naglasio je kako se o tome službeno ne raspravlja.

- Međutim postoje države koje o tome na određen način promišljaju. Mi u ovome trenutku ne razmatramo te opcije. Ukoliko bude nekakav zajednički pristup na razini EU onda ćemo se i mi aktivno uključiti u te razgovore. U ovom trenutku u EU i u Hrvatskoj, pa više manje i u cijelom svijetu, su količine cjepiva premale da bi se donosile odluke te vrste. U ovom trenutku mislim da je to prerano", smatra Božinović.

Nevjerojatna vijest dolazi s Trgovačkog suda u Splitu. Grad Split je nepravomoćno izgubio spor protiv Ora Sky d.o.o.-a te im mora nadoknaditi 1.535.333,13 kn + kamate, uz troškove postupka u iznosu 155.780,12 kn, za gradnju dijela Šoltanske ulice. I to onog dijela koji za grad Split nema apsolutno nikakvog smisla. Isti se proteže ispod Orinih zgrada, sada samo za njihove garaže i vodi do predviđenog podvožnjaka ispod Bušićeve ulice, prema bolnici na Križinama. Sada tamo stoji zid, a ulica je slijepa. Uz to, Grad je već morao platiti i 881.053,72 kn Ori za tu zemlju“, objavljeno je na Facebook stranici Pametno.info.

Kako stoji i u samoj presudi, procijenjena vrijednost tog podvožnjaka je enormnih 6,4 mil. kn i prema Ori vjerojatno se nikad neće napraviti (jer je skupo i nepotrebno). Grad je to i potvrdio (?!) svojim Zaključkom iz 2014. godine pa ipak izdao građevinsku dozvolu 2016. godine jer nije izmijenio dokumentaciju (?!).

Jedan od uvjeta građevinske je i prometnica, koju je Grad Split imao obavezu izgraditi. Kako to obično biva, Grad se oglušio na bojne pozive investitora, koji, da ne bi došlo do nesagledive štete kod izgradnje zgrade, sam gradi i tu prometnicu. U ovom postupku tužitelj sudu dostavlja više dokaza o upoznatosti gradske uprave s početkom radova. Između ostaloga i plan Grada za izgradnju prometnica 2018. godine, u kojoj je Šoltanskoj predviđen završetak radova.

Apsurdnost ovog procesa seže daleko u povijest:
14.10.2013. godine Ora šalje inicijativu Gradu o preispitivanju tog nepotrebnog rješenja te uklanjanje ove prometnice iz planske dokumentacije.
28.01.2014. Grad Split donosi Zaključak kojim isto prihvaća, ali nikad kasnije ne izglasava izmjenu prostorne dokumentacije.

Kako je 2016. godine zatražena građevinska dozvola, u sklopu koje je i ta neželjena javna prometnica, umjesto da Grad Split mijenja dokumentaciju i uštedi ovih 3 milijuna kuna, apsurdno nastavlja dalje:
4.7.2016. sklapa ugovor o osnivanju i prijenosu prava građenja na nekretnini tužitelja, čime je stekao pravo istu izgraditi. Uz to, plaća Ori 881.053,72 kn za zemlju.
3.8.2016. Grad izdaje Ori građevinsku dozvolu koja postaje pravomoćna 29.8.2016. Međutim, prometnicu ne počinje graditi. Ora šalje brojne dopise...

10.7.2017. Grad tek odgovara i to na način da će Građevno Zec graditi istu u sklopu više dijelova Šoltanske. U troškovniku se navodi cijena tog dijela na 239.462,10 + pdv, što ne odgovara stvarnim troškovima. Isto sada potvrđuju, kao svjedoci, tadašnji pročelnik te sudski vještak. Troškovnik je pokrio samo završni sloj i signalizaciju. Ora na kraju odlučuje sam graditi prometnicu.
11.1.2019. nakon završetka radova zatražio je uporabnu dozvolu koja je postala pravomoćna 27.2.2019.

13.8.2019. podiže tužbu za refundiranje troškova za izgradnju prometnice, a i sam Grad Split knjiži se i dobiva pravo građenja (ono iz ugovora 2016. godine) 22.1.2020.

I tako, Grad će dobiti cestu koja mu ne treba, a Ori je trebala za garaže. S tim da je Ora i sam tražio da je Grad ukloni iz planova te bi istu gradio o svom trošku na svojoj zemlji.
Sada ostaje na institucijama da otkriju, tko je i zašto praktički bacio 3 milijuna gradskih kuna.

A biračima poruka da dobro razmisle kako će glasati na idućim lokalnim izborima jer tko zna koliko je ovakvih slučaja - piše na Facebook stranici Pametno.info.

Trenutno je 107 aktivnih slučajeva oboljenja od COVID-19 infekcije.

U šibenskoj bolnici trenutno se liječi 20 osoba, dok se u kninskoj bolnici liječi 13 osoba. Ostali imaju blaže kliničke simptome i nalaze se u izolaciji.

Pod mjerama zdravstvenog nadzora i samoizolacije trenutno su 453 osobe.

U posljednja 24 sata uzorkovano je 12 uzoraka za testiranje na SARS-CoV-2 virus.

U proteklom tjednu, od 11.-17. siječnja 2021., ukupno je oboljelo 175 osoba: 77 ih je s područja Šibenika, 10 s područja Drniša, 32 osobe su s područja Knina, 20 ih je s područja Vodica, po šest osoba s područja Tisnog i Pirovca.

Četiri su osobe s područja Primoštena, po tri osobe s područja Promine i Bilica, po dvije osobe s područja Kistanja i Tribunja, po jedna osoba s područja Biskupije, Unešića i Skradina te sedam osoba koje borave na području naše županije, a prebivalište im je drugdje.